Osnivač Netokracije bio je u Bruxellesu, na važnoj konferenciji o digitalnim influencerima u EU. Prenio nam je najvažnije

Ivan Brezak Brkan sjeo je s predsjednikom EU parlamenta i drugima, žele političku participaciju kod mladih

Ivan Brezak Brkan
ZADNJA IZMJENA: Nov 15, 2017
Foto: Vjekoslav Skledar/Telegram.hr

Prošloga je tjedna u Bruxellesu održan sastanak Digital Influencers and the EU. Sastanak je sazvao predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani, a razgovaralo se o tome kako Europski parlament može komunicirati društvene i političke teme prema mladim građanima Unije. Na sastanku su bili predstavnici svih zemalja Unije, a Hrvatsku je predstavljao Ivan Brezak Brkan, osnivač portala Netokracija koji nam je prepričao ključne točke.

Kako kaže Brkan, digital influencer podrazumijeva osobu s digitalnim utjecajem tj. mogućnošću da korištenjem digitalnih kanala utječe na ponašanje i mišljenja svoje digitalne publike. Razvojem društvenih mreža i platformi sada su, ne samo mediji, već i osobe, tvrtke i organizacije dobile mogućnost da se izravno obrate širokim masama.

“U praksi su to ljudi svih demografija i interesa, pri čemu utjecaj zapravo može biti na širu publiku ili na specijalizirane zajednice. Primjerice: Ivan Šarić kao komičar putem svojih digitalnih kanala utječe na širu publiku koja prati njegov humor, dok sam ja, recimo, više specijaliziran za tehnološke i digitalne teme, pa moj sadržaj – konkretno članke na Netokraciji ili mišljenja na društvenim mrežama – čita upravo digitalna industrija. Moj se utjecaj stoga može mjeriti mogućnošću da utječem na teme o kojima se govori u toj zajednici”, kaže Brkan.

Brkan s TajanijemPietro NAJ-OLEARI

Ponekad su specijalisti

Kako kaže, influenceri ne moraju nužno imati stotine tisuća pratitelja ili pretplatnika na platformama. Često su specijalisti puno utjecajniji na svoje manje, ali zainteresiranije skupine. “Slično je s medijima. Više ćete vjerovati mediju koji je specijaliziran za tehnologiju kad se piše o novom iPhoneu X, nego portalu koji piše o svim temama pod vedrim nebom”, kaže Brkan. Konkretan povod sastanku bili su izbori za Europski parlament koji će se održati 2019. godine. Brkan kaže da Tajani želi izbjeći povijesno nisku izlaznost koja nije samo bila u Hrvatskoj već većini zemalja Unije.

“Nije da Europska komisija već proaktivno ne koristi društvene mreže. Dapače, uzor su drugim institucijama pa su tako i u Hrvatskoj lokalno prisutni kroz Instagram, Twitter, Facebook i YouTube kanale”, kaže Brkan i dodaje da izazov nisu službeni kanali, već mediji koje mladi u Hrvatskoj i drugim zemljama prate.”To nisu više televizije ili portali, već inovativni, proaktivni mediji poput Telegrama, Netokracije ili Srednja.hr – te dakako influenceri – utjecajni mladi ljudi koji putem svojih kanala, bilo da se radi o društvenoj mreži ili blogu, imaju vidljivost mladih”, kaže Brkan.

Četiri ključne stvari koje je shvatio u Bruxellesu

Kaže da su na sastanku bili mahom YouTube i Instagram influenceri iz područja lifestylea i mode, poput, recimo, blogerica Nicole i Lucie s popularnog češkog bloga A Cup of Style, ali i specijalisti poput njega, koji je tehnološki influencer. “Ključna tema koja je zanimala Tajanija i njegov tim bilo je kako približiti ključne društvene i političke teme poput izbora 2019. mladim Europljanima, pri čemu je povlačio paralele s vlastitom novinarskom karijerom. Ovdje prvenstveno govorimo o mladima od 18 do 20 godina u zemljama u kojima je interes za političkim temama i posebno europskim temama jako nizak, poput Češke ili Hrvatske”, kaže Brkan.

Brkan nam je nabrojao četiri ključne stvari koje je izvukao iz razgovora u Bruxellesu: “Bilo kakva komunikacija mora biti legitimna i imati veze s temama koje influencer inače pokriva. Primjerice, ako govorimo o turizmu u Europi, travel blogerica je puno bolja opcija od modnog blogera, koliko god možda taj modni bloger imao više pratitelja. Potrebno je organizirati mrežu lokalnih meetupova na temu društvenog utjecaja i influencera kako bi se na lokalnoj razini povezalo i educiralo mahom mlade influencere o njihovoj društvenoj ulozi.

Zatim, specifični formati sadržaja na društvenim mrežama, prvenstveno infotainment tj. informativni videi na YouTubeu, puno su primjereniji komuniciranju tema vezanih za Europsku uniju nego neki drugi. I posljednje, komunikacija mora biti na lokalnim jezicima, posebno zbog značaja u manjim zemljama poput Hrvatske”, objašnjava.

Što hrvatski influenceri stvarno mogu promijeniti

Brkan kaže da su hrvatski influenceri na društvenim mrežama velikim dijelom mladi ljudi bez životnog, ali i poslovnog iskustva koji su entuzijastično krenuli stvarati nešto na internetu i pri tome uspjeli okupiti svoje vršnjake – tisuće pa i stotine tisuća njih. “Većina njih se ne želi baviti politikom, vodeći se Kekinovom mudrom misli da će ih politika pratiti svugdje, tako da izbjegavaju bilo kakve teme vezane za politička pitanja, među ostalim i zato što se jednako osjeća njihova publika – koja ne želi slušati o izborima, političarima itd.

Postoje iznimke dakakao, pri čemu su mi najbolji mladi tim koji stoji iza portala Srednja.hr na čelu s Markom Matijevićem. Ekipa srednja.hr poput novinarke Dore Kršul postali su i sami influenceri po pitanju problematike obrazovanja i srednje škole. No, njihovo uključenje dolazi iz njihove novinarske uloge”, kaže Brkan. Tipičan digitalni influencer ne vidi svoju ulogu kao društvenu ili informativnu kako bi to vidio novinar, pojašnjava, već više kao zabavljačku.

“To ne rade zato što su glupi ili neiskusni, već zato što im jednostavno nitko nije rekao da mogu utjecati na svoje društvo te kako to učiniti. Dok ih za neke teme razumijem, način na koji je većina influencera srednjoškolaca potpuno ignorirala prosvjede za kurikularnu reformu koji su se u Hrvatskoj održali prošle godine mi je ne samo tužan, već porazan. Samo jednom YouTube ili Instagram objavom, mnogi od njih su mogli promijeniti vlastitu stvarnost – ako ne iz općeg optimizima, onda iz vlastite koristi”, kaže.

Jerko Mihaljević
Telegram autor
511 članak Više o autoru