Prema istraživanju FT-a, ekonomski analitičari vjeruju da će u 2017. euro pasti na istu razinu kao i dolar
Ispitani analitičari vjeruju u stabilnost eurozone, no boje se Trumpa
Euro je na putu dostizanja pariteta s dolarom po prvi puta u više od 14 godina i tako bi mogao pomoći eurozoni u oporavku, čineći izvoz konkurentnijim, pokazuje istraživanje analitičara koje je sastavio Financial Times.
Više od dvije trećine od 28 ispitanih ekonomskih stručnjaka kažu da će dolar, podržan višim referentnim kamatnim stopama u Sjedinjenim Državama, zadržati istu vrijednost kao euro tijekom godine, što će biti u skladu s odlukom novoizabranog predsjednika Donalda Trumpa da se s monetarnih prebaci na fiskalne stimulativne mjere.
Zabrinuti su zbog Trumpa i još nekih stvari
Ekonomisti su dosta sigurni da će nakon volatilne godine koju su obilježili potresi na financijskim tržištima, uključujući Trumpovu pobjedu i odluku Velike Britanije o izlasku iz Europske unije – eurozonu zaobići veći šokovi.
Međutim, malo su zabrinuti oko politika koje će Trump provoditi kada preuzme ured predsjednika i zbog još nekih eventualnih visokorizičnih događaja, za koje postoje male šanse da će se dogoditi. To primjerice uključuje pobjedu ultradesne Marine Le Pen na predsjedničkim izborima u Francuskoj sljedeće godine.
Eurom se u četvrtak navečer trgovalo za 1,05 dolara – znatno ispod vrhunca od 1.5979 dolara iz 2008. godine. Euro nije pao na istu razinu kao dolar još od prosinca 2002. odnosno godine kada su uvedene euro novčanice i kovanice.
Pad vrijednosti eura i politika Feda
Dok su neke zemlje Europske unije, poput Italije, navijale za pad vrijednosti eura, upravo zbog pozitivnog utjecaja na izvoz, slaba valuta i politike niskih kamatnih stopa koja taj trend podupire, mnogo je kontroverznija u Njemačkoj, koja predstavlja središte ekonomske moći eurozone.
Tijekom 2016. godine, jedinstvena valuta pala je za četiri posto u odnosu na dolar, a mnogi tržišni akteri predviđaju daljnji pad kako rastu kamatne stope u Sjedinjenim Državama. Nakon što je ovaj mjesec kamata već dignuta za 25 baznih bodova, većina ispitanih ekonomista smatra da će američke Federalne rezerve (FED) sljedeće godine dizati referentnu kamatnu stopu barem još dva puta.
“Više kamatne stope u Sjedinjenim Državama povećat će atraktivnost europskog izvoza i potpomognuti ostvarenje cilja Europske centralne banke o rastu inflacije”, objasnila je Danae Kyriakopoulou, voditeljica odjela istraživanja u OMFIF-u, istraživačkom i savjetodavnom tijelu centralnih banaka. “Ipak, time riskiraju stvaranje problema za tržišta u razvoju s osjetljivim vanjskotrgovinskim bilancama.”
‘ECB će igrati na sigurno’
U kontrastu s Trumpovim planovima o velikim investicijama u infrastrukturu za poticanje ekonomije, eurozona će se vjerojatno osloniti na Europsku centralnu banku, za koju ekonomisti smatraju da će se držati plana o programu kvantitativnog popuštanja.
Više od dvije trećine ispitanih smatra da će Europska centralna banka držati plana kupnje 780 milijardi eura uglavnom državnih obveznica mjesečno, no u skladu s odlukom ovog mjeseca, taj će iznos smanjiti na 60 milijardi eura od ožujka 2017. “ECB će vjerojatno igrati na sigurno, no rizik za grešku u koracima je nešto veći nakon odluke u prosincu o smanjenju opsega programa kvantitativnog popuštanja”, ocijenio je Frederik Ducrozet, ekonomist u Pictet Wealth Management.
U prosjeku, ekonomisti očekuju da će sljedeće godine rast eurozone iznositi oko 1,47 posto, a predviđaju inflaciju od 1,26 posto. “Slabi euro, ekspanzivna monetarna politika i odsutstvo fiskalne konsolidacije podržat će oporavak eurozone”, izjavio je Peter Bofinger, profesor na Sveučilištu Würzberg.
Slabe točke eurozone
Međutim, anketirani ekonomisti svjesni su prijetnje koju predstavlja nesigurna politička klima i problemi s talijanskim bankama.
“Italija je danas najkrhkija ekonomija u eurozoni s niskim potencijalom rasta, najvećim javnim dugom i hrpom loših kredita i slabim bankarskim sektorom”, istaknuo je Laurence Boone, glavni ekonomist Axa Group. Jednako kao i institucionalni okvir, zbog kojeg je teško provesti reforme.”
Još jedan faktor nestabilnosti predstavlja Brexit. Čak 43 posto ispitanih očekuje da će izlazak Velike Britanije iz eurozone biti težak, a samo 14 posto prognozira blagi Brexit.
Političke nesigurnosti u okruženju
Iako većina ispitanika ne očekuje da će Marine Le Pen pobijediti na francuskim predsjedničkim izborima, mnogi upozoravaju da će ako se njezina pobjeda ipak dogodi, to biti dodatan udarac na ekonomiju jer će doprinijeti ozračju gospodarske nesigurnosti. Neki čak tvrde da bi pobjeda Le Pen izazvala egzistencijalnu krizu eura.
Povećanjem rizika od Frexita, Le Pen će povesti jačanje političke nesigurnosti ne samo u Francuskoj nego u cijeloj regiji, i kratkoročno prouzročiti pad investicijskih aktivnosti u eurozoni i pad potrošnje, analizira Chris Williamson, glavni biznis ekonomist u IHS Markit.
Neki su izrazili zabrinutost oko toga hoće li Trump pretočiti svoju retoriku iz političke kampanje u konkretne političke mjere. “Učinak Trumpovog predsjedništva je dvoznačan”, tvrdi John Llewellyn, partner u konzultantskoj kući Llewellyn Consulting. “Snažni dolar bio bi pozitivna stvar za gospodarstvo eurozone. Ali protekcionizam, globalna nesigurnost i financijska volatilnost ne bi”, zaključuje.