Premijer nije potpisao važan dokument za pomoć startupovima. No, uvijek će se rado slikati s Rimcem
Zašto je Hrvatska jedna od rijetkih zemalja EU koja još uvijek nije potpisala važnu deklaraciju?
Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja EU koja još uvijek nije potpisala deklaraciju ‘EU Start-up Nations Standard of Excellence’. Osim Hrvatske, potpis na taj dokument nisu dale jedino Bugarska i Mađarska.
Nepotpisivanjem te deklaracije Plenkovićeva Vlada poručila je svim pametnima i sposobnima, koji namjeravaju pokrenuti posao da se slobodno isele iz Hrvatske i potraže neku normalniju zemlju u kojoj birokracija ne maltretira, pravosuđe funkcionira, a novac od poreza služi financiranju javnih servisa, a ne kriminala.
Zašto Hrvatska nije potpisala kad i ostale zemlje?
No, bez obzira na ovakvu poruku, Plenković ili neki od njegovih ministara, rado će se slikati u Rimac Automobilima ili Infobipu, kao da takve stvari u Hrvatskoj nastaju zahvaljujući, a ne usprkos njima.
Iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja jučer su odgovorili na upit Telegrama o ovom pitanju, a on glasi da je “postupak pripreme pridruživanja ovoj inicijativi u tijeku”, te da bi potpisivanje trebalo uslijediti početkom travnja. I dalje ostaje nejasno zašto Hrvatska deklaraciju nije potpisala kad i ostale zemlje. Odakle toliki oprez?
Također, treba uzeti u obzir da je odgovor iz Ministarstva, odnosno najava potpisivanja, stigao nakon negativnih reakcija javnosti. Nekoliko poduzetnika iz tehnološkog sektora na društvenim mrežama postavilo je Vladi pitanje oko nepotpisivanja deklaracije, pa ne bi čudilo da je i to utjecalo na odluku da će se ona ipak potpisati.
EU je shvatila da zaostaje za SAD-om i Kinom
Deklaracija bi trebala biti podloga za novi zakonski okvir poslovanja startupova, s obzirom na to da je Europska unija napokon shvatila da znatno zaostaje za glavnim konkurentima.
Znamo da sve velike tehnološke kompanije, poput Googlea, Facebooka, Applea ili s druge strane Alibabe i Huaweija, dolaze iz SAD-a i Kine. S druge strane, EU nema ništa s čime bi mogla konkurirati navedenim tehnološkim divovima.
U Deklaraciji piše ono što poduzetnici traže godinama
Kada se pogleda sadržaj Deklaracije, ona u sebi ne sadrži ništa sporno. Zapravo, u njoj je navedeno sve ono što poduzetnici traže već godinama. Tako se u prvoj točki deklaracije navodi da startup kompanijama treba omogućiti brzi ulazak na tržište, odnosno da registracija tvrtke ne bi trebala trajati dulje od jednog dana, niti koštati više od 100 eura.
Osim toga, navodi se da stručnjacima iz “trećih zemalja” odnosno izvan EU treba omogućiti lakše dobivanje viza. Naime, EU se kao i Hrvatska suočava s nedostatkom kvalificirane radne snage za tehnološki sektor. Nedostatak IT stručnjaka u EU mjeri se milijunima, i naravno da ih startup kompanije žele dovesti iz inozemstva.
Problem oporezivanja dodjele udjela u kompaniji
Jedan od problema s kojim su se susretali i hrvatski osnivači startupa, a koji se spominje u Deklaraciji, jest oporezivanje dodjele udjela u kompaniji zaposlenicima. Startupi nerijetko, da bi privukli ili zadržali zaposlenike koji su im ključni za razvoj, nagrađuju ih udjelima u kompaniji. Tako zaposlenih postaje i suvlasnik kompanije.
No, u Hrvatskoj, a očito i u drugim zemljama EU, postoji problem oporezivanja takve transakcije. Ona se često oporezuje prilikom same dodjele udjela, a ne tek kod njegova prodaje. U Deklaraciji se preporučuje da se upravo ta praksa promijeni.
Naprimjer, zaposlenik dobije udjel u kompaniji za koji je procijenjeno da vrijedi 100 tisuća eura. Ako je porez 20 posto, on mora platiti 20 tisuća eura poreza, iako svoj udjel nije još unovčio. Sada se ide u smjeru da se takve stvari oporezuju tek kada dođe do prodaje udjela.
Sve to već je odavno trebalo biti implementirano
Osim toga, u deklaraciji se spominje i olakšavanje financiranja za startupe, putem razvojnih banaka i pomoću sredstava iz fondova za oporavak i otpornost. Također, spominje se i uklanjanje nepotrebnih birokratskih prepreka, koje posebno opterećuju male firme, koje nemaju ljudskih ni financijskih kapaciteta za borbu s birokracijom.
Uglavnom, Deklaracija, s čijim potpisivanjem Vlada odugovlači, ne sadrži ništa o čemu se ne priča već godinama. Sve to odavno je trebalo biti implementirano, s Deklaracijom ili bez nje.