Krajem prošlog tjedna objavljena je vijest da je firma poznatog hrvatskog kuhara Mate Jankovića pred stečajem. Da firme koje su vezane za ugostiteljsko turistički sektor završe u stečaju nije nikakvo čudo, s obzirom na okruženje u kojem rade, ili bolje reći, ne rade u posljednjih godinu dana.
A što ako dobiti ne bude?
Naime, u nekim zemljama, pa i u Hrvatskoj, propisano je da firme plaćaju predujam poreza na dobit. To znači da unaprijed plaćaju porez na dobit, koju još nisu ostvarili – a možda ni neće – i to prema dobiti koju su imali prošle godine.
“Porezni obveznik plaća predujam poreza po osnovi godišnje porezne prijave za prethodnu kalendarsku godinu, odnosno za prethodno porezno razdoblje. Mjesečni predujam poreza na dobit utvrđuje se razmjerno visini porezne obveze po godišnjem obračunu za prethodnu godinu, i to tako da se svota porezne obveze za prethodno porezno razdoblje podijeli s brojem mjeseci istoga razdoblja”, stoji u pojašnjenju, na stranicama Porezne uprave.
Znači, ako je neka firma prošle godine imala dobit od, na primjer, 100 tisuća kuna, i ako na taj iznos mora platiti 12 tisuća kuna poreza, to znači da će im Porezna i za ovu godinu obračunati da unaprijed moraju plaćati 12 tisuća kuna, odnosno tisuću kuna mjesečno, bez obzira na to što ne znaju hoće li i ove godine biti u plusu.
Firme beskamatno kreditiraju državu
Tako su firme dovedene u situaciju da zapravo beskamatno kreditiraju državu. Također, to je veliki problem za male poduzetnike, koji nerijetko, i bez situacija poput ove s pandemijom, znaju imati prilično velike oscilacije u poslovanju. Jedne godine ide dobro, druge loše, a porez ostaje kao da je godina bila dobra.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Također, iako Porezna naplaćuje zatezne kamate ako se kasni s uplatama predujma, u slučaju kada firma, plaćajući predujmove, preplati poreze pa zatraži isplatu preplaćenog poreza, država na to ne plaća nikakvu kamatu.
Što se samih stopa poreza na dobit tiče, Hrvatska je posljednjih godina napravila određeni iskorak, ali i dalje nije međunarodno konkurentna. Pozitivno jest to što je opća stopa poreza na dobit smanjena s 20 na 18 posto, te što je uvedena niža stopa za male i mikro poduzetnike. Uvođenje niže stope provedeno je u dva koraka – prvo je stopa od 12 posto uvedena za firme s godišnjim prihodom do 3 milijuna kuna, a nakon toga je prag za nižu stopu podignut na 7,5 milijuna kuna.
Irska je nižim porezima strelovito rasla
No, problem je što smo i dalje skuplji od konkurencije. Prema podacima iz “Bijele knjige” koju svake godine objavljuje Udruženje stranih ulagača u Hrvatskoj, Poljska ima sniženu stopu za male firme od 9 posto, a Litva samo 5 posto. Estonija i Latvija imaju stopu od 20 posto, ali tamo se porez na dobit naplaćuje samo ako se dobit isplaćuje. Na zadržanu dobit nema poreza, dok je u Hrvatskoj slučaj da se isplata dobiti još dodatno oporezuje s 12 posto plus prirez.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Druge usporedive zemlje, imaju nešto više stope poreza na dobit – Slovačka 21 posto, a Češka i Slovenija 19 posto, no one su sada na znatno većem stupnju razvoja u odnosu na Hrvatsku.
Niži porez na dobit i jednostavan i jasan porezni sustav imaju nedvojbeno pozitivan utjecaj na oživljavanje ekonomije. Možda najpoznatiji primjer jest Irska koja je, između ostalog, vrlo konkurentnim porezima stvorila povoljan okvir za ulaganja, i u tri, četiri desetljeća od prilično siromašne zemlje iz koje ljudi iseljavaju, postala jedna od najuspješnijih članica Europske unije.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Slučaj Mate Jankovića podsjetio: Firme u Hrvatskoj beskamatno kreditiraju državu
Na iznimno lošu hrvatsku praksu brojni, osobito mali poduzetnici, bunili su se i prije pandemije
Prema podacima iz “Bijele knjige” koju svake godine objavljuje Udruženje stranih ulagača u Hrvatskoj, Poljska ima sniženu stopu za male firme od 9 posto, a Litva samo 5 posto. Estonija i Latvija imaju stopu od 20 posto, ali tamo se porez na dobit naplaćuje samo ako se dobit isplaćuje. Na zadržanu dobit nema poreza, dok je u Hrvatskoj slučaj da se isplata dobiti još dodatno oporezuje
Krajem prošlog tjedna objavljena je vijest da je firma poznatog hrvatskog kuhara Mate Jankovića pred stečajem. Da firme koje su vezane za ugostiteljsko turistički sektor završe u stečaju nije nikakvo čudo, s obzirom na okruženje u kojem rade, ili bolje reći, ne rade u posljednjih godinu dana.
Ubrzo nakon objave te vijesti oglasio se i sam Janković koji je u izjavi za Index između ostalog rekao da je dug, zbog kojeg se firma našla pred stečajem, nastao jer im se naplaćivao porez i u vrijeme kada nisu radili. Radi se o plaćanju predujma poreza na dobit, prakse protiv koje su se brojni, pogotovo mali poduzetnici, bunili i prije pandemije.
A što ako dobiti ne bude?
Naime, u nekim zemljama, pa i u Hrvatskoj, propisano je da firme plaćaju predujam poreza na dobit. To znači da unaprijed plaćaju porez na dobit, koju još nisu ostvarili – a možda ni neće – i to prema dobiti koju su imali prošle godine.
“Porezni obveznik plaća predujam poreza po osnovi godišnje porezne prijave za prethodnu kalendarsku godinu, odnosno za prethodno porezno razdoblje. Mjesečni predujam poreza na dobit utvrđuje se razmjerno visini porezne obveze po godišnjem obračunu za prethodnu godinu, i to tako da se svota porezne obveze za prethodno porezno razdoblje podijeli s brojem mjeseci istoga razdoblja”, stoji u pojašnjenju, na stranicama Porezne uprave.
Znači, ako je neka firma prošle godine imala dobit od, na primjer, 100 tisuća kuna, i ako na taj iznos mora platiti 12 tisuća kuna poreza, to znači da će im Porezna i za ovu godinu obračunati da unaprijed moraju plaćati 12 tisuća kuna, odnosno tisuću kuna mjesečno, bez obzira na to što ne znaju hoće li i ove godine biti u plusu.
Firme beskamatno kreditiraju državu
Tako su firme dovedene u situaciju da zapravo beskamatno kreditiraju državu. Također, to je veliki problem za male poduzetnike, koji nerijetko, i bez situacija poput ove s pandemijom, znaju imati prilično velike oscilacije u poslovanju. Jedne godine ide dobro, druge loše, a porez ostaje kao da je godina bila dobra.
Također, iako Porezna naplaćuje zatezne kamate ako se kasni s uplatama predujma, u slučaju kada firma, plaćajući predujmove, preplati poreze pa zatraži isplatu preplaćenog poreza, država na to ne plaća nikakvu kamatu.
Što se samih stopa poreza na dobit tiče, Hrvatska je posljednjih godina napravila određeni iskorak, ali i dalje nije međunarodno konkurentna. Pozitivno jest to što je opća stopa poreza na dobit smanjena s 20 na 18 posto, te što je uvedena niža stopa za male i mikro poduzetnike. Uvođenje niže stope provedeno je u dva koraka – prvo je stopa od 12 posto uvedena za firme s godišnjim prihodom do 3 milijuna kuna, a nakon toga je prag za nižu stopu podignut na 7,5 milijuna kuna.
Irska je nižim porezima strelovito rasla
No, problem je što smo i dalje skuplji od konkurencije. Prema podacima iz “Bijele knjige” koju svake godine objavljuje Udruženje stranih ulagača u Hrvatskoj, Poljska ima sniženu stopu za male firme od 9 posto, a Litva samo 5 posto. Estonija i Latvija imaju stopu od 20 posto, ali tamo se porez na dobit naplaćuje samo ako se dobit isplaćuje. Na zadržanu dobit nema poreza, dok je u Hrvatskoj slučaj da se isplata dobiti još dodatno oporezuje s 12 posto plus prirez.
Druge usporedive zemlje, imaju nešto više stope poreza na dobit – Slovačka 21 posto, a Češka i Slovenija 19 posto, no one su sada na znatno većem stupnju razvoja u odnosu na Hrvatsku.
Niži porez na dobit i jednostavan i jasan porezni sustav imaju nedvojbeno pozitivan utjecaj na oživljavanje ekonomije. Možda najpoznatiji primjer jest Irska koja je, između ostalog, vrlo konkurentnim porezima stvorila povoljan okvir za ulaganja, i u tri, četiri desetljeća od prilično siromašne zemlje iz koje ljudi iseljavaju, postala jedna od najuspješnijih članica Europske unije.