Stanje na tržištima: Splasnule nade u brzi oporavak američkog gospodarstva od koronakrize

Na Wall Streetu su u četvrtak burzovni indeksi pali, pri čemu je Dow Jones skliznuo s rekordne razine, što je ponajviše posljedica daljnjeg pada cijena dionica u tehnološkom sektoru, a ulagače su razočarali i slabi pokazatelji s tržišta rada.

Dow Jones oslabio je 119 bodova ili 0,38 posto, na 31.493 boda, dok je S&P 500 skliznuo 0,44 posto, na 3.913 bodova, a Nasdaq indeks 0,72 posto, na 13.865 bodova.

I jučer su, kao i prethodnih dana, pod pritiskom bile dionice velikih tehnoloških kompanija, kao što su Apple, Facebook i Tesla, jer se ulagači pomalo povlače iz tog sektora koji je mjesecima na tržištu predvodio po rastu.

Dionice su u području precijenjenosti

No, dok su prethodnih dana rasle cijene dionica u cikličkim sektorima, kao što su energetski, rudarski i financijski, koji bi trebali imati najviše koristi od novih poticajnih fiskalnih mjera i oporavka gospodarstva od koronakrize, jučer su pali i ti sektori.

Od 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa, na dobitku su jučer bili samo komunalni i potrošački. Bolji nego što se očekivalo poslovni rezultati kompanija, napredak u cijepljenju protiv koronavirusa i nada u novi paket poticaja vrijedan 1.900 milijardi dolara potaknuli su početkom tjedna rast burzovnih indeksa na rekordne razine.

No, nakon što su im mjesecima cijene rasle, dionice su u području precijenjenosti, kaže Jason Pride, direktor u tvrtki Glenmede. „Na tržištu je i dalje oprezno optimistično okruženje. Gospodarstvo će se oporaviti, zahvaljujući cijepljenju protiv covida-19, no ta je priča već uglavnom ugrađena u cijene dionica, koje su u području precijenjenosti. Tržište će se morati boriti s time”, kaže Pride.

Rizičnije investicije prema obveznicama

Ulagače su jučer pokolebali i slabiji nego što se očekivalo pokazatelji s američkog tržišta rada. Broj prvih zahtjeva za pomoć nezaposlenima prošloga je tjedna porastao na 861.000, dok je tjedan dana prije iznosio 848.000.

Raste i zabrinutost na tržištu zbog mogućeg jačanja inflacije. Dio analitičara upozorava da bi golemi fiskalni i monetarni poticaji mogli ubrzo podignuti inflaciju, što bi navelo Fed da poveća ključne kamate prije nego što se na tržištu očekuje.

Stoga se dio ulagača počinje preusmjeravati iz rizičnijih investicija prema obveznicama, koje nose manje, ali sigurnije prinose. I na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 1,40 posto, na 6.617 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,16 posto, na 13.896 bodova, a pariški CAC 0,65 posto, na 5.728 bodova.

Kakvo je stanje u Aziji

Na azijskim su burzama u petak cijene dionica pale, drugi dan zaredom, jer ulagače zabrinjava rast prinosa na obveznice i jer su zbog slabih pokazatelja splasnule nade u brzi oporavak američkog gospodarstva od koronakrize.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 0,4 posto, pa se dodatno udaljio od rekordne razine. Pritom je japanski Nikkei indeks oslabio 0,8 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Južnoj Koreji, Hong Kongu, Singapuru i Australiji skliznule između 0,2 i 1,2 posto.

MSCI indeks na putu je blagog tjednog gubitka, nakon dva tjedna snažnog rasta. Od početka godine taj je indeks skočio gotovo 10,5 posto i polovicom ovoga tjedna dosegnuo najviše razine od kada postoji.

To se ponajviše zahvaljuje popustljivoj monetarnoj politici i golemim fiskalnim poticajima u najvećim svjetskim gospodarstvima. No, postavlja se pitanje nisu li burzovni indeksi porasli previše, s obzirom da se gospodarstva i dalje bore s koronakrizom.

Hoće li potaknuti rast inflacije

Osim toga, ulagači se plaše da bi povećana državna potrošnja mogla potaknuti rast inflacije. To bi, pak, natjeralo središnje banke na zaoštravanje monetarne politike i povećanje kamata, što ne bi išlo u prilog tržištima dionica. „Rast dugoročnih prinosa posljednjih dana pritišće tržišta dionica”, kaže Rodrigo Catril, strateg u National Australia Bank.

Tako su u Njemačkoj prinosi na 10-godišnje državne obveznice dosegnuli najvišu razinu od lipnja. Prinosi na britanske 10-godišnje obveznice kreću se, pak, na najvišoj razini u posljednjih 10 mjeseci, a na američke 10-godišnje državne obveznice na najvišim razinama u godinu dana, oko 1,3 posto.

Stoga se dio ulagača počinje preusmjeravati iz rizičnijih investicija prema obveznicama, koje nose manje, ali sigurnije prinose. Azijske ulagače pokolebao je i jučerašnji pad burzovnih indeksa na Wall Streetu, koji se našao pod pritiskom zbog, među ostalim, slabih gospodarskih pokazatelja.

Splasnule nade u brzi oporavak

Broj prvih zahtjeva za pomoć nezaposlenima prošloga je tjedna porastao na 861.000, dok je tjedan dana prije iznosio 848.000, što ukazuje na slabost američkog tržišta rada. Nade u brzi oporavak najvećeg svjetskog gospodarstva splasnule su i zbog podatka da je u siječnju broj započetih gradnji kuća pao za 6 posto, što je prvi pad tog pokazatelja u pet mjeseci.

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta pala, nakon dva dana rasta. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 90,56 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 90,95 bodova. Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo s jučerašnjih 105,85 na 105,65 jena.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,2085 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,2045 dolara. Cijene su nafte, pak, znatno pale, skliznuvši s najviših razina od siječnja prošle godine. Jutros je cijena barela barela na američkom tržištu pala 2,15 posto, na 59,20 dolara, dok je na londonskom tržištu barel pojeftinio 1,8 posto, na 62,80 dolara.