Svi pričaju o neobičnoj novoj društvenoj aplikaciji Peach za kojom su ovoga vikenda poludjeli na Twitteru
Peach je novi proizvod osnivača Vinea Doma Hofmanna s nekim dosta čarobnim elementima
Nova društvena aplikacija Peach pokušava zauzeti prostor negdje između Twittera i Facebooka i širi se velikom brzinom. Na njoj gradite simetrične odnose skupljajući prijatelje a ne followere, profili i objave su u pravilu privatni, aktivnost je ograničena na postove i nema otvorene komunikacije među platformama kao na Facebooku i drugim mrežama. Ipak, nekoliko dana nakon što je stigla na tržište, ovoga vikenda na Twitteru svi kao da su poludjeli za njom.
What is Peach, and why is everyone talking about it? Here's everything you need to know: https://t.co/6IFTFvOEq0
— Glamour (@glamourmag) January 11, 2016
Peach bi bila tek jedna u moru društvenih aplikacija koje stalno izlaze, da je ne izdvaja nekoliko stvari. Prvo, iza nje stoji osnivač Vinea Dom Hofmann. Vine je svojim filmićima od šest sekundi ubrzao dominaciju videa na društvenim mrežama i stvorio cijele nove žanrove, a 2013. ga je kupio Twitter. Vine je ujedno i zadnja uspješna društvena mreža, ako lani osnovani Ello ne napravi veći uspjeh, što je zasad neizvjesno. Ako je uspije izdvojiti u jakoj konkurenciji, Hoffman s Peachom ima puno veće ambicije nego s Vineom. Aplikacija još ne djeluje posve suvislo, ali nudi niz neodoljivih opcija.
Možete nakrcati postove emojijima i linkovima…
Peach trenutno gradi identitet na “strukturiranim podacima”. Svaki post može imati puno različitih tagova, primjerice broj zvjezdica kojima se nešto ocjenjuje, link za glazbu koja svira ili vremensku prognozu i, naravno, gomilu emojija.
Možete nešto nacrtati, objaviti GIF ili fotografiju
Vodeći se uspješnom formulom Slacka, omiljene mreže za poslovno dopisivanje, Peach omogućava izbor medija na djetinje jednostavan način koji podsjeća na davne dane.
Način na koji birate medij je zabavan i pomalo retro
Utipkate “g” ako želite GIF i dobit ćete izbor GIF-ova, “c” diže listu za dijeljenje evenata i datuma, “sa”prebacue na Safari za dijeljenje linkova, “drawing” otvara prazan prostor za crtanje prstom, “move” dijeli podatke s fitness aplikacija, “here” dijeli lokaciju, “w” trenutnu vremensku prognozu, “tv” objavljuje emoji televizora i otvara listu za upis serija i filmova….
Problem bi mogao biti što je apliakcija zatvorena
Peach je, čini se, pročišćenija verzija mreže Byte koju je Hoffman lansirao u lipnju 2015. Ideja je bila užasno ambiciozna, napraviti razuzdano kreativnu društvenu mrežu koja neće postavljati praktički nikakva ograničenja u načinima izražavanja.
https://twitter.com/magicalbishoujo/status/686669462272106498
Nadahnut Visual Basicom i Mario Paintom , Hoffman je htio da postovi budu crteži, skice, kolaži, da im se alatom temeljenim na emojijima dodaje i vlastiti soundtrack. Problem je bio što uopće nije bilo jasno što bi se u moru tih igračaka stvarno moglo raditin a Byteu pa su ga prepustili sudbini na online trgovini i izbacili fokusiranije ostvarenje vizije, Peach.
Ali neki kažu da joj je baš to adut za uspjeh
Hoffman je dosta riskirao odlukom da Peach bude isključivo aplikacija, zasad samo u iOS verziji i postovi se ne mogu objavljivati javno. Jedini način da se išta podijeli izvan aplikacije je da se u SMS kopira link na aplikaciju. Iako je pokušavaju predstaviti kao sve samo ne platformu i tako što više udaljiti od Facebooka, većina recenzenata tvrdi da ako je išta među društvenim mrežama trenutno brendirana platforma, onda je to Peach i to “upravo zato što odvlači ljude s weba i zatvara ih u aplikaciju punu zabavnih i čarobnih stvari koje će nas tjerati da stvaramo i dijelimo još više meta-podataka nego dosad”.
How Peach's most interest feature, the hybrid command line, is becoming mainstream again: https://t.co/zKvROIm9f2 pic.twitter.com/s2GXiByGQr
— New York Magazine (@NYMag) January 11, 2016
Ima ih i koji misle da je aplikacija četiri dana nakon lansiranja već mrtva i da je Peach time srušio rekor Meerkata koji se počeo urušavati mjesec dana nakon lansiranja, a New York Times ističe kako je Hofmann s novom aplikacijom vratio u život već zaboravljeni command line koji smo na počecima ere kompjutera morali upisivati ako smo htjeli išta raditi na njima.