Svijet čeka novi 'kineski šok', podmukla strategija koja bi mogla uzdrmati gospodarstva i tržišta diljem planeta

Kina je danas znatno veće gospodarstvo

Ekonomisti i stručnjaci smatraju da ovaj novi “kineski šok” gura inflaciju prema znatno nižim stopama nego što je to učinio prvi. Kinesko gospodarstvo ušlo je, naime, iz faze procvata u fazu usporavanja. Dezinflacijski učinak jeftine robe zbog toga neće biti nadoknađen kineskom potražnjom za željeznom rudačom, ugljenom i drugim robama.

Kineska ekonomija danas je mnogo veća nego u periodu prvog “kineskog šoka”, a i njezin udio u svjetskoj proizvodnji također se povećao. Prema podacima Svjetske banke, Kina je 2022. godine imala 31 posto globalne proizvodnje i 14 posto ukupnog izvoza robe. Prije dvadesetak godina, kineski udio u proizvodnji bio je desetak postotnih bodova manji, a izvoz pet postotnih poena manji.

Klasičan recept za pad cijena

Tijekom ranih 2000-ih prekomjerna proizvodnja uglavnom je dolazila iz Kine, dok su tvornice drugdje po svijetu bile zatvarane. Sada SAD i druga gospodarstva ulažu velike količine novca kako bi zaštitile vlastite industrije, a istovremeno rastu geopolitičke napetosti.

Kako bi tome doskočile, kineske tvrtke kao što je proizvođač baterija Contemporary Amperex Technology, grade svoje tvornice u inozemstvu ne bi li ublažile potencijalne mjere protiv uvoza, premda već proizvode velik dio onoga što svijet treba kod kuće.

Rezultat toga mogao bi biti “klasičan recept za pad cijena”, objašnjava Wall Street Journal, odnosno, svijet koji pliva u industrijskim dobrima, a nema dovoljno potrošačke moći da sve to pokupuje. “Ravnoteža utjecaja Kine na globalne cijene još se jasnije okreće u smjeru dezinflacije”, tumači Thomas Gatley, strateg pri Gavekal Dragonomicsu, tvrtki specijaliziranoj za kinesku makroekonomiju.

Nova vrsta ‘kineskog šoka’

Postoje i neke protutežne sile, poput SAD-a, Europe i Japana, koje žele izbjeći reprizu iz ranih 2000-ih kada je jeftina kineska roba ostavila njihove domaće tvornice bez posla. Kako bi to izbjegli, sada ulažu milijarde dolara potpora industrijama koje smatraju strateškima, a nameću ili prijete nametanjem carina na kineski uvoz. Starenje stanovništva i stalan nedostatak radne snage u razvijenom svijetu mogli bi dodatno neutralizirati dezinflacijski pritisak koji nadolazeći “kineski šok” vrši.

“Neće to biti ‘kineski šok’ kao onaj prije, ali zabrinutost je utemeljena, jer se Kina natječe s naprednim gospodarstvima u automobilima, računalnim čipovima i složenim strojevima, što su industrije koje se smatraju sve važnijima za održavanje tehnološke premoći”, kaže David Autor, profesor ekonomije na Institutu za tehnologiju u Massachusettsu i jedan od autora rada iz 2016. godine koji opisuje onaj izvorni šok u Kini.

Potrošačima korist, radnicima propast

Prvi “kineski šok” uslijedio je nakon niza liberalizirajućih reformi u Kini 1990-ih, kao i nakon njezina pristupanja Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) 2001. godine. Ti potezi donijeli su potrošačima u SAD-u značajne koristi, pa je tako jedno istraživanje iz 2019. godine otkrilo da su potrošačke cijene roba u SAD-u pale za dva posto za svaki dodatni postotak tržišnog udjela koji je prigrabio kineski uvoz. Pri tome su najveću korist osjetili ljudi s niskim i srednjim primanjima.

No, taj prvi “kineski šok” postavio je velik pritisak na domaću industriju. Tako su Autor i drugi ekonomisti u radu iz 2016. godine procijenili da je SAD zbog kineskog uvoza izgubio više od dva milijuna radnih mjesta između 1999. i 2011. godine, budući da su u industrijama poput izrade namještaja, igračaka i odjeće domaći proizvođači pokleknuli pred kineskom konkurencijom. Industrijski radnici su tada morali pronaći nove poslove.

Kina potiče gospodarski razvoj

WSJ piše kako se čini da je u tijeku svojevrsni nastavak prve epizode. Kinesko gospodarstvo poraslo je za 5,2 posto prošle godine, što je niska stopa po kineskim standardima. Očekuje se da će stopa rasta dodatno usporiti, jer dugotrajna kriza nekretnina ruši ulaganja, a potrošači obuzdavaju potrošnju.

Konzultantska tvrtka Capital procjenjuje da će se godišnji rast usporiti na oko 2% do 2030. godine, a Peking nastoji pokrenuti gospodarski preokret ulaganjem u tvornice, poput onih za poluvodiče, zrakoplovstvo i automobile, te prodajom viškova u inozemstvo.

Svijet na Kinu sada gleda drugačije

Međutim, slaba potražnja i višak kapaciteta znače da kineske proizvođačke cijene padaju već 16. mjesec za redom, predvođene potrošačkim i trajnim dobrima, prehrambenim proizvodima, metalima i električnim strojevima. Očekuje se da će se taj dezinflacijski puls osjetiti u cijelom svijetu. Cijena američkog uvoza iz Kine pala je za 2,9 posto u siječnju u odnosu na godinu ranije, dok su cijene uvoza u Ameriku iz Europske unije, Japana i Meksika porasle.

Za razliku od ranih 2000-ih, zapadni svijet sada Kinu vidi kao svog glavnog gospodarskog konkurenta i geopolitičkog protivnika. EU razmatra jesu li električna vozila kineske proizvodnje nepravedno subvencionirana i trebaju li podlijegati carinama ili drugim ograničenjima uvoza. Bivši predsjednik SAD-a Donald Trump, koji se čini kao sve izgledniji republikanski kandidat na predstojećim izborima, iznio je ideju o udaru na uvoz iz Kine carinama od 60 posto, ili čak višim.

Posljedice za ostatak svijeta

Takav protekcionizam mogao bi dio deflacijskog utjecaja prenijeti na druge dijelove svijeta, budući da kineski izvoznici traže nova tržišta u siromašnijim zemljama. Ta bi gospodarstva mogla doživjeti da njihove vlastite novonastale industrije nestanu pred kineskom konkurencijom, slično kao što se to jednom dogodilo u SAD-u.

Za razliku od Japana ili Južne Koreje, koje su napustile jeftinu proizvodnju kako su napredovale prema izvozu veće vrijednosti, Kina je zadržala vodeći položaj u jeftinim sektorima čak i dok se gura u proizvode kojima obično dominiraju napredna gospodarstva.

“Kina danas predstavlja jedinstven merkantilistički izazov”, smatra Rory Green, glavni ekonomist za Kinu u analitičkoj kući GlobalData–TS Lombard.