Kina stvara vlastitu paralelnu mrežu koja bi mogla promijeniti svjetsku trgovinu. Potez SAD-a bio je glavni okidač

Sada, kada je prošlo više od 20 godina, početni nesporazumi prerasli su u nešto znatno veće. WTO ovaj tjedan održava svoju ministarsku konferenciju, no postao je talac oštrih podjela između SAD-a i Kine u trenutku dok eskaliraju trgovinski sporovi između Kine i Zapada.

Kina stvara udruženje paralelno WTO-u

U jeku tih sukoba i posrtanja svjetskog trgovinskog tijela, Kina ubrzava napore da izgradi alternativnu trgovinsku arhitekturu, prvenstveno izoliranu od utjecaja SAD-a i usmjerenu na zemlje u razvoju. Glavna strategija Pekinga je kapitalizirati veze s “globalnim jugom”, potaknute kroz inicijativu Pojas i put (BRI). Taj investicijski program, pokrenut 2013. godine, uključuje više od 140 zemalja u Aziji, Africi i Latinskoj Americi, a krajem prošle godine našao se u velikim problemima.

Kineska trgovinska arhitektura centralizira se oko mreže bilateralnih i regionalnih “sporazuma o slobodnoj trgovini” (Free trade agreement – FTA) usmjerenih prema Kini, koji omogućuju trgovinu uz niske carine. Istovremeno se promiču tokovi izravnih ulaganja, tvrde kineski dužnosnici i trgovinski stručnjaci.

Problemi se intenzivirali s Trumpom

Kineska mreža, koja trenutno broji 28 zemalja i teritorije na koje otpada gotovo 40 posto kineskog izvoza, omogućit će joj da ima barem djelomično rezervni sustav ako WTO uđe u probleme ili propadne. Niti jedan od kineskih sporazuma o slobodnoj trgovini ne uključuje SAD ili zemlje unutar EU-a.

“Kina smatra da treba izgraditi alternativni sustav koji će služiti njezinim interesima. Ta alternativa se uglavnom temelji na inicijativi Pojas i put, na koju Kina postupno pokušava preusmjeriti svoj izvoz s tradicionalnih tržišta poput SAD-a i EU-a”, kaže Henry Gao, savjetnik WTO-a i profesor prava na Singapurskom sveučilištu za menadžment.

Kineska težnja da zaštiti svoju međunarodnu trgovinu pokazuje koliko se brinu oko potencijalnog raspada svjetskog trgovinskog sustava, što je prijetnja koja se intenzivirala 2018. godine kada je tadašnji američki predsjednik Donald Trump uveo visoke carine na trgovinu s Kinom. Procjenjuje se da se lani globalna trgovina smanjila za oko pet posto zbog značajno više “trgovačkih restriktivnih mjera”, koje uključuju one carinske i necarinske.

Većina analitičara ne predviđa raspad WTO-a

Jedan od glavnih problema za globalni trgovinski sustav bio je raspad WTO-ovog sustava rješavanja sporova 2019. godine. Nefunkcioniranje WTO-ovog žalbenog tijela, najvišeg žalbenog suda za svjetsku trgovinu, znači da se mnogi više milijardi vrijedni trgovinski sporovi bacaju u pravni limb, što posljedično dovodi do skupljeg i kompliciranijeg trgovanja.

Ipak, većina analitičara ne predviđa drastične scenarije poput raspada WTO-a, no kažu da bi je višestruki izazovi s kojima se organizacija suočava mogli značajno potkopati. Tu su pritom izazovi poput pozamašnih industrijskih subvencija u nekoliko velikih trgovačkih nacija, kao i uspostava paralelnih arhitektura poput one koju gradi Kina.

“Višestruke prijetnje sugeriraju da je budućnost WTO-a daleko od sigurne, čak i ako je iznenadni kolaps ili odlazak kritičnog igrača malo vjerojatan. No, ako industrijske politike potraju, vladavina prava WTO-a mogla bi se urušiti”, procjenjuje Mark Linscott, bivši pomoćnik američkog trgovinskog predstavnika, u izvješću za Atlantic Council, think-tank sa sjedištem u Washingtonu.

Xi ima jedan prioritet

Prioritet kineskog predsjednika Xija Jinpinga je potpisivanje bilateralnih i regionalnih sporazuma o slobodnoj trgovini. “Kina će nastojati izgraditi otvorenije i inkluzivnije okruženje za razvoj. Proširit će globalno orijentiranu mrežu područja slobodne trgovine visokih standarda”, rekao je Xi početkom rujna prošle godine.

Kineski trgovinski dužnosnik, koji je za Financial Times govorio pod uvjetom anonimnosti, još je snažnije istaknuo Xijeve intencije. “Kina igra vodeću ulogu u slobodnoj trgovini, dok SAD i EU postaju sve više protekcionistički nastrojeni. Moramo ubrzati broj sporazuma o slobodnoj trgovini koje potpisujemo, ali i osigurati kvalitetu tih sporazuma kako bismo stvorili dovoljno prostora za razvoj Kine”, rekao je anonimni dužnosnik.

Potez SAD-a bio je glavni okidač

Prema izračunima Financial Timesa, vidljiv je značajan napredak. Izvoz robe iz Kine u sve zemlje i teritorije pokrivene mrežom FTA činio je oko 38 posto njezinog svjetskog izvoza tijekom dvanaestomjesečnog perioda, zaključno s listopadom prošle godine. Uspostava kineske trgovinske arhitekture o slobodnoj trgovini dobila je poticaj nakon što je financijska kriza 2008. godine Pekingu usadila duboki osjećaj tjeskobe zbog stabilnosti svjetskog gospodarstva.

Nakon sporazuma o slobodnoj trgovini između Kine i Singapura krajem 2008. godine, uslijedio je 2010. i sporazum između Kine i Saveza država Jugoistočne Azije (ASEAN), koji broji deset zemalja. No, tek nakon što je SAD isključio Kinu iz pregovora o pridruživanju Transpacifičkom partnerstvu, velikom multilateralnom trgovinskom sporazumu koji je potpisan 2016. godine, Peking je svoj FTA program “ubacio u višu brzinu”.

Efekt sporazuma već je vidljiv

Najveći dosadašnji uspjeh Kine bili su pregovori o članstvu u Regionalnom sveobuhvatnom ekonomskom partnerstvu (RCEP), koji broji 15 zemalja koje zajedno pokrivaju oko trećinu svjetskog BDP-a.

No, Peking se neće zaustaviti na tome. Trenutno vodi pregovore o deset sporazuma o slobodnoj trgovini, koji bi, ne uključujući one koji su nadogradnje sporazuma o slobodnoj trgovini koji su već na snazi, brojili oko dodatnih 4,3 posto njegovog globalnog izvoza, prema izračunima FT-a. Trenutno se izrađuju i studije izvedivosti za osam drugih sporazuma o slobodnoj trgovini koji bi, ako se uvedu, brojili otprilike dodatnih 2,6 posto kineskog izvoza u svijet.

Dugoročan fokus Pekinga, otkrivaju kineski dužnosnici, bit će na daljnjem usmjeravanju trgovine prema zemljama u razvoju, koristeći se vezama u inicijativi Pojas i put, te potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini s njima gdje je to moguće. Efekt kineskih sporazuma već je vidljiv, kaže Gao. Kineski izvoz u 10 zemalja članica ASEAN-a, koje su usto i članice BRI-ja, premašio je izvoz u SAD do listopada 2023. godine. Općenito, kineska trgovina sa zemljama BRI-ja premašuje ukupno trgovanje sa SAD-om, EU-om i Japanom.

Zapad ne može procijeniti stvaran uspjeh Kine

Stručnjak za tržišta u razvoju u tvrtki Ninety One, Michael Power, smatra angažman Kine sa zemljama u razvoju dokazom da se svijet “naginje oko svoje osi”. “Kina ne samo da pokušava stvoriti alternativni svjetski poredak, ona u tome uspijeva. Mnogi na Zapadu uopće ne mogu procijeniti uspjeh koji Kina ima u ostatku svijeta. Dok se Zapad odvaja od Kine, ostatak svijeta se orijentira prema njoj”, kaže Power.

Jedna od vidljivih promjena jest porast investicijskih tokova koji prate kineske sporazume o slobodnoj trgovini. Kineska ulaganja u zemlje ASEAN-a popela su se s 9 milijardi dolara 2019. godine na 15,4 milijardi 2022. “Ta ulaganja pomažu u gospodarskoj preobrazbi regije”, ističe Power.

Dva dobra primjera tih kineskih težnji su tehnološki centri poput Penanga u Maleziji, gdje se proizvode poluvodiči, i Kalimantan u Indoneziji, gdje se proizvode električna vozila i baterije za njih.

Sporazumi slijede geopolitičku strategiju

Kineski sporazumi o slobodnoj trgovini u značajnoj mjeri slijede njezine geopolitičke imperative. Tako je jedan od prioriteta predloženi sporazum sa Zaljevskim vijećem za suradnju (GCC), unijom arapskih država sastavljenom od Bahreina, Kuvajta, Omana, Katara, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Prošao je deset rundi pregovora, a kineski dužnosnici su još 2022. godine rekli da je u “završnoj i kritičnoj fazi”.

GCC je jedan od vitalnih strateških interesa za Kinu. Ne samo da je izvezla 112,5 milijardi dolara u regiju u dvanaestomjesečnom periodu koji je završio s listopadom prošle godine, već se također oslanja na izvoznike fosilnih goriva u toj regiji za oko 40 posto svog uvoza nafte.

Uz to, kineske tehnološke tvrtke kao što je Huawei, telekomunikacijski div protiv kojeg je SAD uveo sankcije, pomogle su u postavljanju osnovne infrastrukture u nekoliko zemalja GCC-a.

Približava se i Africi

Još jedan veliki “plijen” na koji gleda Kina je Afrika, kažu kineski dužnosnici koji su razgovarali s FT-om, uz uvjet anonimnosti. Tako uspostava Sporazuma o slobodnoj trgovini afričkog kontinenta (AfCFTA) 2018. godine, koji su potpisale 54 afričke zemlje, stvara veliku priliku za Kinu.

Premda Peking nije izrazio želju da se pridruži AfCFTA-i, status Kine kao najvećeg trgovinskog partnera kontinenta doveo je do bliskih veza s tom grupom. Kina financira potpore tajništvu AfCFTA-e, a kinesko ministarstvo 2021. godine potpisalo je sporazum o uspostavi stručne skupine u AfCFTA-i za suradnju na temama kao što su digitalna trgovina, carinski postupci, prava intelektualnog vlasništva i drugo.

“Ako se operacije AfCFTA-e usklade s kineskim standardima i procedurama, to će biti dobitna kombinacija i za Afriku i za Kinu”, ističe jedan dužnosnik.

Kina se ne može izolirati od problema

Kina ne želi vidjeti propast globalizacije, upravo suprotno. Otkako se 2001. godine pridružila WTO-u, Kina je doživjela desetostruko povećanje svoje ukupne trgovine, uvelike nadmašujući globalni prosjek nekoliko puta.

Unatoč svim naporima koje Peking ulaže u izgradnju svoje alternativne trgovinska arhitekture, trenutna eskalacija trgovinskih sporova sa SAD-om i EU-om ostavlja Kinu ozbiljno izloženu opasnosti da bi se globalne trgovinske vrijednosti mogle još više smanjiti u odnosu na razine iz 2023. godine.

“Sve veća kineska mreža bilateralnih sporazuma o slobodnoj trgovini ne može učinkovito izolirati Kinu od trgovinskih sporova sa SAD-om i EU-om. Trgovinski gubitak uzrokovan napetostima sa SAD-om i EU-om ne može se lako nadoknaditi trgovinom s drugim zemljama i regijama, kao što dokazuje smanjenje trgovine Kine 2023.”, kaže Zongyuan Zoe Liu, stručnjakinja pri Vijeću za vanjske odnose, think-tanku sa sjedištem u New Yorku

Yellen će razgovarati o kineskom suficitu s G20

Problemi koji se trenutno stvaraju na relaciji između Zapada i Kine velika su briga za Peking. Kao i u prošlosti, glavna točka prijepora su industrijske subvencije za koje dužnosnici SAD-a i EU-a smatraju da Kini daju napredne proizvodne sektore, stvarajući nepravedne prednosti za kineske tvrtke. Iz Washingtona su ovog mjeseca upozorili Peking da će SAD i njegovi saveznici reagirati ako Kina pokuša riješiti svoj problem industrijske prekapacitiranosti “bacanjem” robe na međunarodna tržišta.

Na tu temu otpada glavni dio dnevnog reda posjeta američke ministrice financija Janet Yellen Pekingu. Očekuje se da će Yellen raspravljati o kineskom suficitu sa svojim kolegama iz skupine G20 kada se ovoga tjedna sastanu u São Paulu. Tijekom administracije Donalda Trumpa, koja je završila 2021., SAD je uveo carine na oko 300 milijardi dolara kineskog izvoza.

Istraga o dampinškim cijenama uvoznog brandyja

Europska povjerenica za tržišno natjecanje Margrethe Vestager ovog je mjeseca izjavila da je blok “apsolutno voljan koristiti” trgovinske alate za rješavanje nepoštene kineske trgovinske prakse.

Njene izjave podsjećaju na komentare predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen da su globalna tržišta “preplavljena” kineskim električnim automobilima koji se umjetno održavaju jeftinima “velikim državnim subvencijama”.

Peking je sa svoje strane pokrenuo istragu o dampinškim cijenama brandyja uvezenog iz EU-a, što je mjera koja bi mogla utjecati na alkoholna pića u vrijednosti od 1,57 milijardi dolara, od kojih se velika većina proizvodi u Francuskoj.

Značajna uloga Meksika

Uz toliko neizvjesnu budućnost, kineske tvrtke poduzimaju preventivne mjere kako bi spriječile trgovinske sukobe koji bi se mogli dogoditi. Stoga nastoje zaobići carine SAD-a i EU-a na više različitih načina. Jedan od tih načina je transshipment, metoda koja je prisutna u Meksiku, koji kao član Sjevernoameričkog sporazuma o slobodnoj trgovini (NAFTA) može izvoziti robu na tržište SAD-a uz puno niže carine od onih koje ima Kina.

Analiza FT-a pokazuje nagli porast broja kontejnera od 20 stopa (TEU) isporučenih iz Kine u Meksiko u prva tri kvartala 2023., u usporedbi s istim razdobljem godinu ranije. Porast je uslijedio nakon što je Meksiko pretekao Kinu kao najveći izvoznik robe u SAD prošle godine, uz snažan rast prekograničnog kamionskog transporta.

Kineski investitori nisu sigurni ni s ‘nearshoringom’

Drugi trend je “nearshoring”, odnosno premještanje proizvodnih kapaciteta bliže kupcima kako bi se ograničila ranjivost na geopolitičke napetosti, što rekonstituira otisak koji Kina ima na svijet. Kineski izravni tokovi ulaganja u Maleziju, Indoneziju i druge zemlje koje se smatraju korisnim “nearshoring” zemljama su u porastu.

No, čak ni ovdje kineski investitori nisu nužno sigurni. “Kineski sporazumi o slobodnoj trgovini mogu olakšati kineskim tvrtkama da uspostave tvornice i proizvodne pogone u stranim zemljama kako bi na kraju izvozile u SAD i EU. Ali ako se zakoni u SAD-u i EU-u promijene kako bi uključili dodatna ograničenja kineskog vlasništva nad tvornicama izvan Kine, migracija kineskih tvornica mogla bi se na kraju pokazati ne tako učinkovitom”, zaključuje Liu.