Tako to rade Danci. Basnoslovno bogata farmaceutska kompanija Novo Nordisk ogroman dio profita vraća društvu

Novo Nordisk ima 59.000 zaposlenih, prihod od 17,5 milijarde dolara te svoje proizvode plasira u 170 zemalja. Sličan strelovit uspjeh u povijesti imale su samo američke tehnološke kompanije poput Microsofta, Amazona, Applea, koje su u svega nekoliko godina postale najuspješnije i najbogatije svjetske tvrtke.

Očekuje se da će zarada samo rasti

Banka Barclays izračunala je da je od prodaje Wegovyja, Novo Nordisk prošle godine zaradio 4,2 milijarde dolara, a ove će čak 7,3 milijarde dolara. Od prodaje Ozempica 2023. Novo Nordisk uprihodio je 13,3 milijarde dolara, a 2024. očekuje više od 16,5 milijardi dolara.

Zahvaljujući rastućoj potražnji za lijekovima protiv pretilosti, poznatim kao GLP-1, očekuje se da će se prodaja Ozempica i Wegovya te lijekova Mounjaro i Zepbound koje proizvodi švicarska farmaceutska kompanija Eli Lily sa sjedištem u SAD, od sadašnjih oko 22 milijarde dolara do 2028. narasti na 57 milijardi dolara.

Farmaceutske kompanije Pfizer, BioNTech, Moderna i Sinovac ostvarile su tijekom 2021. i 2022. godine 90 milijardi dolara dobiti na svojim cjepivima i lijekovima protiv COVID-19. Samo je Pfizer ostvario 35 milijardi dolara neto dobiti. BioNTech i Moderna zaradili su po 20 milijardi dolara dok je Sinovac spremio 15 milijardi dolara.

Pretilost postaje sve veći problem

Prije ovih lijekova jedini uistinu učinkovit tretman protiv pretilosti bila je barijatrijska kirurgija koja mijenja želudac i crijevo, ali koja je skupa i ponekad riskantna. Sada, zahvaljujući Novo Nordisku, postoji jednostavna injekcija. Siguran i lako dostupan tretman za pretilost mogao bi imati golem utjecaj na ljudsko zdravlje te bio mogao uštedjeti stotine milijuna dolara zdravstvenim sustavima.

Procjenjuje se da će pretilost do 2030. pogoditi oko 1 milijardu ljudi — sa svim povezanim utjecajem koji ima na stope dijabetesa, bolesti srca i pokretljivost. Samo u SAD-u, gospodarstvo gubi do 30 milijardi dolara godišnje zbog bolovanja pacijenata s dijabetesom.

U pitanju nije samo liječenje pretilosti: postoje dobre naznake da bi ti lijekovi također mogli pomoći u sprječavanju srčanih udara, a ima nade da bi se mogli koristiti za liječenje Alzheimerove bolesti i smanjenje upale mozga.

Rezultat desetljeća rada na lijekovima

Na lijekovima za pretilost radilo se nekoliko desetljeća. Wegovy i Ozempic napravljeni su od semaglutida, verzije hormona, zvanog GLP-1, koji smanjuje apetit. Ali kako hormon traje u tijelu samo nekoliko minuta, znanstvenici tvrtke Novo Nordisk proveli su godine kako bi ga pretvorili u lijek.

Prvi pravi napredak dogodio se prije 14 godina, kada je Novo Nordisk dobio prvo odobrenje za GLP-1 lijek za dijabetes. Druga verzija lijeka uslijedila je 2015. i utjecala je na gubitak težine. No pomogla je pacijentima da izgube samo oko 5 posto svoje tjelesne težine.

Trebat će još šest godina dok Wegovy 2021. ne bude odobren, nakon što je ispitivanje pokazalo da su pacijenti u prosjeku gubili 15 posto težine. Lijek Wegovy dostupan je za sada na samo nekoliko tržišta – i to po značajnoj cijeni od 1300 dolara mjesečno.

Značajan utjecaj na društvo, zdravstvo…

Zbog njegove uloge u provođenju modela strpljive, ustrajne i transformativne inovacije, Financial Times je predsjednika Novo Nordiska Larsa Fruergaarda Jørgensena izabrao za svoju osobu godine. U obrazloženju odluke stoji da je Jørgensen pionir u komercijalnoj inovaciji koja bi mogla imati značajan utjecaj ne samo na zdravstvenu skrb, već i na društvo, javne financije i na odnos s hranom.

Taj skroman danski lider na sastanke putuje redovnim avionskim linijama, a na posao ide svojim privatnim električnim automobilom. Lars Fruergaard Jørgensen pred sobom ima još jedan „zlatni rudnik“: odgovoriti na pitanje zašto su neki ljudi skloni debljanju te onda pronaći lijek za sprječavanje pretilosti.

Novo Nordisk počeo je koristiti umjetnu inteligenciju i naprednu analitiku kako bi razumio pretilost kao bolest. “Proučavat ćemo te podatke kako bismo shvatili što to razvija pretilost? I što karakterizira te pacijente?” izjavio je Jørgensen.

Smanjenje rizika od dijabetesa tipa 2

Istraživanja su pokazala da dio lijekova nove generacije poznatih kao GLP-1 agonisti može smanjiti rizik od razvoja dijabetesa tipa 2, ozbiljnih srčanih problema i smrti. Izvršni potpredsjednik razvoja u Novo Nordisku Martin Holst Lange naziva prevenciju pretilosti „svetim gralom.“

U razgovoru za Financial Times Jørgensen je kazao da njegova tvrtka i industrija mogu imati velike šanse utjecati na svijet. “Osjećam veliku odgovornost jer mislim da kao industrija i tvrtka imamo dio ključa za rješavanje nekih od velikih društvenih problema, od starenja stanovništva do liječenja kroničnih bolesti.“

Jørgensen je svjestan kako mora uvjeriti zdravstvene sustave da ima smisla sada platiti lijek kako bi se kasnije uštedio novac. A to dijelom zahtijeva promjenu načina razmišljanja tako da se pretilost smatra bolešću koja se može liječiti lijekovima – kao, primjerice, visoki krvni tlak.

Imaju i najveću filantropsku zakladu

Jørgensen je reagirao s osjećajem „goleme odgovornosti“ kad je tvrtka postala najveća u Europi. “To nije nešto o čemu se priča ili čime se hvali. To je podvig sam po sebi”, kaže Jørgensen te dodaje: „Radi se o tome kako ćemo koristiti svoju snagu da ispunimo odgovornost prema pacijentima i društvu.“

Tvrtku Nordisk Insulinlaboratorium, osnovali su 1923. Danci, nobelovac August Krogh, farmaceut August Kongsted i znanstvenik Hans Christian Hagedorn. Krogh je na predavanju u SAD-u čuo za otkriće inzulina, a kako je njegova žena liječnica Marie, imala dijabetes, nagovorila ga je da otputuje u Kanadu kako bi zatražio dopuštenje za proizvodnju lijeka u Skandinaviji.

Kanadski znanstvenici koji su otkrili inzulin odobrili su Kroghu proizvodnju uz upozorenje: prihod od njegove prodaje treba ponovno uložiti u istraživanje. Zbog toga je osnovana Zaklada Novo Nordisk, koja je sada postala najveća svjetska filantropska zaklada po imovini.

Zakladno vlasništvo uobičajeno u Danskoj

Novo Holdings, koji upravlja bogatstvom Zaklade, ima 77 posto glasačkih prava u Novo Nordisku i 28,1 posto dionica pa je kontrolni dioničar danskog proizvođača lijekova. Ta zaklada sada je veća od Zaklade Bill & Melinda Gates i Wellcome Trusta, koje se također bave medicinskim istraživanjima i filantropijom.

Zakladno vlasništvo uobičajeno je u Danskoj: pivovara Carlsberg i brodarska tvrtka Maersk također su djelomično u vlasništvu zaklada. Na kraju prošle godine zaklada je imala imovine u vrijednosti od 116 milijardi dolara. Novo Nordisk je prošle godine isplatio u obliku dividendi i otkupa dionica više od 2,1 milijarda dolara.

Prije nego što je došao voditi Zakladu, Krogsgaard Thomsen bio je glavni znanstveni direktor Novo Nordiska te je bitno pomogao u razvoju lijekova. Uvelike zahvaljujući Wegovyju i Ozempicu, imovina zaklade kojom upravlja porasla je za 300 posto u posljednjih 10 godina. “Veliko je zadovoljstvo stvoriti ili biti odgovoran za stvaranje svih ovih lijekova. Svjesni smo da dio profita, možemo vratiti društvu u obliku filantropije, financiranja istraživanja, grantova, obrazovanja i ulaganja.”

Osnivanje fondaciija diljem svijeta

Zaklada financira Centar za osnovna metabolička istraživanja, suradnju s Institutom Broad Institute u Bostonu usmjerenom na genomiku te je uspostavila Centar za zdravlje djece čiji je cilj promicanje zdrave tjelesne težine za djecu. U dijelovima Indije i istočne Afrike, poučava zdravstvene stručnjake kako poboljšati prevenciju i liječenje nezaraznih bolesti, kao što je dijabetes.

Zaklada daje generički inzulin tržištima u razvoju te jeftine generičke lijekove, kao što su statini za snižavanje kolesterola, a kasnije i GLP-1. Zaklada može podijeliti svoja otkrića sa svim zdravstvenim sustavima jer, za razliku od tvrtke, nema potrebe štititi vlasnička prava.

Novo Nordisk nedavno je osnovao fondacije u Danskoj, Australiji i Nizozemskoj kako bi podupro istraživanja ljudskih stanica. Već sada u roku od dva do tri tjedna, mogu stvoriti bilo koju vrstu ljudske stanice.

Jedan od problema su moguće nuspojave

Zapravo mogu obnoviti tkiva koja su izgubljena, primjerice, beta stanice za dijabetes, dopaminergične neurone za Parkinsonovu bolest, za stanice srca… Sada je izazov proizvesti te stanice u velikom obimu i dovoljno visoke čistoće da se mogu koristiti za liječenje. Fondacija je do sada uložila više od 400 milijuna dolara u istraživanje matičnih stanica.

Novo Nordisk ipak ne može biti do kraja miran: mora dalje utvrđivati koje su sve nuspojave lijekova za pretilost i kako smanjiti jaz između ponude i potražnje za lijekovima što stvara crno tržište. Ne smije također podcijeniti što lijek protiv pretilosti kompanije Eli Lilly ima nižu katalošku cijenu, a i po nekim istraživanjima mogao bi biti u učinkovitiji.

Martin Jes Iversen, izvanredni profesor strategije i inovacija na Copenhagen Business School, kaže da je struktura Zaklade zajamčila kompaniji da ne bude samo opsjednuta profitabilnosti. Također je osigurala da Novo Nordisk nije na prodaju. “Dakle, čak ni američki milijarder Elon Musk, u nekoj čudesnoj situaciji, ne bi mogao preuzeti Novo Nordisk.“