Sedam mjeseci kasnije, ta metaforička sjekira kojom je vitlao premijer pretvorila se u – bumerang. Suradnja grana vlasti u Hrvatskoj je u mnogim situacijama jednostavno nužna, bez obzira na nečije osobne procjene o tome tko je i što normalno.
Kampanjci na vlasti
Vladajuća većina je, naime, priču o novom Zakonu o izbornim jedinicama kraljevski zbrljala. Prvo je šest godina ignorirala (a ignorirale su i Vlade prije nje, uključujući one koju su tvorile neke stranke današnje oporbe) činjenicu da su izborne jedinice neustavne, zbog razlika u broju birača. Stvar je 7. veljače ove godine sasjekao Ustavni sud, odlukom kojom se s 1. listopadom ukida dosadašnji Zakon o izbornim jedinicama, a Hrvatski sabor obvezuje da osigura provedbu ustavnog jamstva jednakog biračkog prava do istog datuma. Sabor to nije napravio.
Nakon što je prijedlog zakona pisan u strogoj konspiraciji, bez ikakvog utjecaja oporbenih stranaka, nezavisnih stručnjaka i javnosti, stvar se odvukla prvo do srpnja, kad je prijedlog usvojila Vlada. A onda sve i do pred sam kraj rujna, kad ga je, prošlog četvrtka, izglasala saborska većina.
Bio je 28. rujna, u zakonu je stajalo da vrijedi od 1. listopada, dakle, u zadnji tren je, eto, zahtjev Ustavnog suda ipak ispoštovan. Osim što nije.
Ono kad je suradnja nužna
Da bi neki zakon vrijedio, mora biti objavljen u Narodnim novinama. Da bi došao do objave, mora ga supotpisati predsjednik Republike. Koji za to ima vrlo precizan ustavni rok – osam dana od izglasavanja u Saboru.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Ako je frka, primjerice, ako je zakon izglasan 28. rujna, a u njemu piše da vrijedi od 1. listopada, postoji samo jedan način da se izbjegne njegova neustavnost. Da se, je li, surađuje s predsjednikom Republike. Onim predsjednikom za kojeg je Plenković u ožujku lakonski ustvrdio kako nije normalan i kako Vladu, stoga, Ustav ne obvezuje na suradnju s njim.
Shvaćajući opasnost u koju su se doveli ležernošću prema ustavnim rokovima i ignoriranjem ustavne obveze suradnje s predsjednikom države, vladajući u petak (29. rujna) zovu u Ured predsjednika sa željom da se ionako kontroverzni Zakon o izbornim jedinicama hitno potpiše. Na što dobivaju samo trpki odgovor da će ga predsjednik potpisati u ustavnom roku. Potpisao ga je u utorak, 3. listopada, a u Narodnim novinama je objavljen dan kasnije.
Politička nevolja za HDZ
Zakon o izbornim jedinicama tako je, uz sve ostalo, sad i nesumnjivo neustavan – makar iz formalnih razloga. Stoga je resorni ministar Ivan Malenica danas u Saboru morao priznati da će se ići na izmjene netom usvojenog zakona. Što je, dakako, osim cirkusa i politička nevolja za HDZ.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Izmjene zakona će, naime, morati opet u Sabor, što znači da će se opet održati naelektrizirana rasprava u kojoj će opet udarati po svim mogućim slabim točkama zakona – od tajnosti u kojoj je zakon donošen, preko još nelogičnijih izbornih jedinica u odnosu na staro rješenje, do brojke od pola milijuna birača više nego što ima punoljetnih građana u Hrvatskoj. I da, sad će udarati i po tome da vlast nije bila u stanju novi zakon ni donijeti na vrijeme.
“Ozbiljna i uređena demokracija”
Predsjednik Vlade je, ovog srpnja, pomalo naivno govorio o stanju demokracije u zemlji koju vodi. “Budući da smo mi ozbiljna i uređena demokracija, cilj je da ovaj zakon koji Vlada sada predlaže i koji će danas biti upućen u javno savjetovanje, u prvo čitanje u Sabor bude upućen do ljetne stanke, a da drugo čitanje bude na dnevnom redu u prva dva tjedna rujna”, kazao je Plenković o Zakonu o izbornim jedinicama, naglasivši da se time želi izbjeći pravni vakuum do početka listopada.
Pravni vakuum je upravo ono u čemu se Hrvatska sad, zahvaljujući neustavnom novom Zakonu o izbornim jedinicama nalazi. A predsjednik Sabora Gordan Jandroković u tom vakuumu čekanje s ispravljanjem pogreške u zakonu danas pravda time da su čekali “tko će se prvi uhvatiti u mišolovku”.
Članak se nastavlja ispod oglasa
“Mišolovka” je ukazivanje na to da je zakon neustavan jer je stupio na snagu tri dana prije nego što je objavljen. Što bi, zaboga, tek bilo da nismo “ozbiljna i uređena demokracija”?
HDZ silno želi ignorirati Milanovića. A sad se urnebesno pokazalo kako o njemu nezgodno ovise
Kontroverzni Zakon o izbornim jedinicama mogao je biti spašen da ga je Milanović hitro potpisao. Ali...
Pisanje izmjena zakona netom nakon što je usvojen je za HDZ, osim cirkusa, i politička nevolja. Jer će on opet morati u Sabor, gdje će se opet udarati po tajnosti u kojoj je zakon donošen, po još nelogičnijim izbornim jedinicaama u odnosu na staro rješenje, po brojci od pola milijuna birača više nego što ima punoljetnih građana u Hrvatskoj
Novinarka je, pomalo naivno, ovog ožujka premijeru skrenula pažnju na Ustav Republike Hrvatske koji obvezuje na suradnju Vlade s predsjednikom Republike. Andrej Plenković je primjedbu otklonio oštro i kratko, kao da zamahuje sjekirom: “Ne obvezuje. Ustav nas obvezuje u normalnim uvjetima i s normalnim ljudima”.
Sedam mjeseci kasnije, ta metaforička sjekira kojom je vitlao premijer pretvorila se u – bumerang. Suradnja grana vlasti u Hrvatskoj je u mnogim situacijama jednostavno nužna, bez obzira na nečije osobne procjene o tome tko je i što normalno.
Kampanjci na vlasti
Vladajuća većina je, naime, priču o novom Zakonu o izbornim jedinicama kraljevski zbrljala. Prvo je šest godina ignorirala (a ignorirale su i Vlade prije nje, uključujući one koju su tvorile neke stranke današnje oporbe) činjenicu da su izborne jedinice neustavne, zbog razlika u broju birača. Stvar je 7. veljače ove godine sasjekao Ustavni sud, odlukom kojom se s 1. listopadom ukida dosadašnji Zakon o izbornim jedinicama, a Hrvatski sabor obvezuje da osigura provedbu ustavnog jamstva jednakog biračkog prava do istog datuma. Sabor to nije napravio.
Nakon što je prijedlog zakona pisan u strogoj konspiraciji, bez ikakvog utjecaja oporbenih stranaka, nezavisnih stručnjaka i javnosti, stvar se odvukla prvo do srpnja, kad je prijedlog usvojila Vlada. A onda sve i do pred sam kraj rujna, kad ga je, prošlog četvrtka, izglasala saborska većina.
Bio je 28. rujna, u zakonu je stajalo da vrijedi od 1. listopada, dakle, u zadnji tren je, eto, zahtjev Ustavnog suda ipak ispoštovan. Osim što nije.
Ono kad je suradnja nužna
Da bi neki zakon vrijedio, mora biti objavljen u Narodnim novinama. Da bi došao do objave, mora ga supotpisati predsjednik Republike. Koji za to ima vrlo precizan ustavni rok – osam dana od izglasavanja u Saboru.
Ako je frka, primjerice, ako je zakon izglasan 28. rujna, a u njemu piše da vrijedi od 1. listopada, postoji samo jedan način da se izbjegne njegova neustavnost. Da se, je li, surađuje s predsjednikom Republike. Onim predsjednikom za kojeg je Plenković u ožujku lakonski ustvrdio kako nije normalan i kako Vladu, stoga, Ustav ne obvezuje na suradnju s njim.
Shvaćajući opasnost u koju su se doveli ležernošću prema ustavnim rokovima i ignoriranjem ustavne obveze suradnje s predsjednikom države, vladajući u petak (29. rujna) zovu u Ured predsjednika sa željom da se ionako kontroverzni Zakon o izbornim jedinicama hitno potpiše. Na što dobivaju samo trpki odgovor da će ga predsjednik potpisati u ustavnom roku. Potpisao ga je u utorak, 3. listopada, a u Narodnim novinama je objavljen dan kasnije.
Politička nevolja za HDZ
Zakon o izbornim jedinicama tako je, uz sve ostalo, sad i nesumnjivo neustavan – makar iz formalnih razloga. Stoga je resorni ministar Ivan Malenica danas u Saboru morao priznati da će se ići na izmjene netom usvojenog zakona. Što je, dakako, osim cirkusa i politička nevolja za HDZ.
Izmjene zakona će, naime, morati opet u Sabor, što znači da će se opet održati naelektrizirana rasprava u kojoj će opet udarati po svim mogućim slabim točkama zakona – od tajnosti u kojoj je zakon donošen, preko još nelogičnijih izbornih jedinica u odnosu na staro rješenje, do brojke od pola milijuna birača više nego što ima punoljetnih građana u Hrvatskoj. I da, sad će udarati i po tome da vlast nije bila u stanju novi zakon ni donijeti na vrijeme.
“Ozbiljna i uređena demokracija”
Predsjednik Vlade je, ovog srpnja, pomalo naivno govorio o stanju demokracije u zemlji koju vodi. “Budući da smo mi ozbiljna i uređena demokracija, cilj je da ovaj zakon koji Vlada sada predlaže i koji će danas biti upućen u javno savjetovanje, u prvo čitanje u Sabor bude upućen do ljetne stanke, a da drugo čitanje bude na dnevnom redu u prva dva tjedna rujna”, kazao je Plenković o Zakonu o izbornim jedinicama, naglasivši da se time želi izbjeći pravni vakuum do početka listopada.
Pravni vakuum je upravo ono u čemu se Hrvatska sad, zahvaljujući neustavnom novom Zakonu o izbornim jedinicama nalazi. A predsjednik Sabora Gordan Jandroković u tom vakuumu čekanje s ispravljanjem pogreške u zakonu danas pravda time da su čekali “tko će se prvi uhvatiti u mišolovku”.
“Mišolovka” je ukazivanje na to da je zakon neustavan jer je stupio na snagu tri dana prije nego što je objavljen. Što bi, zaboga, tek bilo da nismo “ozbiljna i uređena demokracija”?