Obišli smo posljednju veliku izložbu u Meštrovićevu paviljonu prije obnove. 37. Salon mladih nudi pregled razmišljanja mladih umjetnika
Revija stvaralaštva mladih otvara se večeras a može se pogledati do 16. lipnja u Domu HDLU-a ali i drugdje
Centralna izložba koncipirana je oko rečenice "Pao sat u bunar" iz popularne dječje igre, pa su parketi na gornjem katu paviljona, u asocijaciji na bunar, prebojani u tamno plavu boju. Presjek stvaralaštva mladih donosi radove više od trideset umjetničkih imena, šarolikih motiva i različitih medija.
“Care, care gospodare, koliko je sati?”, pitanje je ravno svim onim trenutcima iz djetinjstva koji su odavno zašli u prostor mitskog; svemu onome duboko zakucanom u našoj podsvijesti. Višeslojnom, zahvalnom za reinterpretacije. Kao i istoimena dječja igra u kojoj je cilj približiti se povlaštenom igraču, “caru”, i preuzeti njegovu ulogu.
No, ako car na pitanje “koliko je sati” odgovori s “pao sat u bunar”, igrači se vraćaju na početak igre. Upravo je taj carev odgovor poslužio kao naziv središnje izložbe ovogodišnjeg 37. Salona mladih, koji danas otvara svoja vrata u Meštrovićevom paviljonu u Zagrebu, čiju konceptualizaciju potpisuje kustos Lovro Japundžić.
Nepredvidivost kao poveznica
Metaforu rečenice “Pao sat u bunar”, kao i same igre, Japundžić ogleda u svrgavanju autoriteta, odnosno, normativnog vremena te istraživanju novih početaka, smjerova i tokova vremena. Sve navedeno, zapravo, i predstavlja glavne tematske odrednice ovogodišnjeg Salona mladih.
“Retorika gospodarenja vremenom”, kaže kustos, “koristi se kao sredstvo validacije nečije svrhe ili vrijednosti, a nije inkluzivna. Postoji puno onih izvan vremena, bez vremena i onih koji se ne uklapaju u linearni ritam kapitala, program kompeticije i rasta”.
Tako razmišljanja o nepredvidljivosti budućnosti, umjetničkim tokovima, ali i vlastitim interesima dijele jednu zajedničku krovnu temu – vrijeme, a “predstavljeni radovi pozivaju na otkrivanje zanemarenih odnosa s vremenom, preispitujući odnos vlastitih i tuđih temporalnosti s kojima smo u svakodnevnoj interakciji”.
Važna platforma za umjetnike
Salon mladih najveća je i najdugovječnija nacionalna izložbena manifestacija vizualnih umjetnika do 35 godina starosti, kroz koji je do sada prošlo oko četiri tisuće umjetnika i pedesetak kustosa, od kojih su mnogi svoju karijeru započeli upravo kroz zapažene nastupe na ovoj izložbi.
Ovogodišnji Salon sastoji se od četiri dijela, jedan od kojih je izložba “Situacija”, koja daje prostor umjetnicima čiji je rad zapažen u prethodne dvije godine, a koji se svojim djelovanjem ne mogu pronaći u usko zadanom konceptu centralne izložbe Salona.
Stalni izložbeni program “Venientes” u organizaciji Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu i ove godine predstavlja istaknuta djela svojih studenata, dok se programski novitet krije unutar malog festivala “Takeover”, koji kurira kustoski kolektiv Kućća. “Takeover” suvremenu umjetnost tijekom Salona izvlači van galerija te će umjetnici u poslovnim prostorima tvrtki koje djeluju u području kulturnih i kreativnih industrija izložiti svoje umjetničke radove, a datumi kada će se djela moći pogledati bit će naknadno objavljeni.
Generator noviteta na sceni
Centralna izložba zauzima sve prostore Meštrovićeva paviljona i predstavlja velik broj novih umjetničkih imena – njih više od trideset – te kao takva zauzima poziciju generatora noviteta na sceni. Osim krovne teme, njihove radove malo što povezuje jer se razlikuju po šarolikom odabiru motiva i, još važnije, medija – što Salon čini samo raznovrsnijim i zanimljivijim ne samo za profesionalne posjetitelje, već i za laike.
Od radova rađenih unutar klasičnog slikarstva, preko kiparstva i filma pa sve do multi i intermedijalnih umjetničkih instalacija, 37. izdanje Salona nudi zanimljiv pregled suvremenog razmišljanja mladih naraštaja hrvatskih umjetnika, među kojima se mogu pronaći i amateri.
Tako, primjerice, zvučna instalacija Nike Pećarine poziva posjetitelje da se zavale na dva položena madraca i sa slušalicama na ušima u trajanju od pola sata uplove u audio rad naslovljen “Zbogom formi”, a koji se bavi upravo transformacijom forme te otvara pitanja poput žudnje, ljepote i zajedništva.
Dojmljiv je i rad fotografa Marka Zbodulja koji svojim fotoobjektivom nastoji uhvatiti atmosferu noćnih provoda i mladenačkog otpuštanja kontrole; odnosno, pokušava uhvatiti nezaustavljivo – trenutak u vremenu.
Čime se mladi umjetnici bave
Slično je i s djelom Anđele Zanki i Mije Maraković, koje su unutar dužeg perioda razmjenjivale glasovne i video poruke te ih pretvorile u ambijentalnu instalaciju. Sam kustos, s druge strane, ističe rad Andreja Drožđana u kojem umjetnik istražuje povezanost svojih i tuđih uspomena.
Drožđan između pronađenih i vlastitih predmeta u online i offline okolišu stvara poveznice, a u instalaciju je uključio i audio rad sastavljen od rečenica preuzetih iz internetskih članaka, pop-up reklama te statusa nasumičnih korisnika društvenih mreža.
“Ovaj rad”, pojašnjava Japundžić “savršen je primjer ispreplitanja online i offline temporalnosti, pri čemu tuđa iskustva postaju alati za interpretaciju i reaktualizaciju vlastitih prošlosti, a preklapanja pokazuju kako osobni narativi, unatoč svojim partikularnostima, lako mogu postati javni”.
Posljednja velika izložba pred obnovu
Za potrebe izložbe parketi su na gornjem katu paviljona prebojani u tamno plavu boju – što asocira na bunar, čime je Salon, po riječima ravnateljice HDLU-a Ivane Andabaka, “osvježen i pomlađen”. “Salon je prerastao u veću, otvoreniju, dinamičniju i atraktivniju manifestaciju koja pruža bolju potporu umjetnicima i kustosima u njihovom karijernom razvoju, a pritom uživa snažniji interes publike i veći ugled kod partnera”.
U sklopu programa povezivanja lokalnih umjetnika s inozemnom scenom Salon mladih ugostit će jedanaest profesionalaca iz osam europskih država koji će za izlagače manifestacije održati seminar “Velika očekivanja” o profesionalizaciji umjetničkog djelovanja.
37. Salon mladih posljednja je velika izložbena manifestacija u Meštrovićevu paviljonu prije najavljenog preuređenja koji će ga na minimalno dvije godine zatvoriti za javnost. Otvoren je do 16. lipnja.