Odustani // Pritisni ENTER za pretraživanje
Kultura

Prava istina o Marku Maruliću: Jesmo li zanemarili Juditu?

'To je kapitalno djelo za naš identitet. Koga briga zašto ga đaci ne čitaju'

Telegram analiza

Pošalji Podijeli Tweetaj

Judita je potpuno moderna žena. Meni je to nevjerojatno da ljudi o tome ništa ne znaju, da misle kako je posrijedi dosadni stari tekst. Ona je, možemo reći, dio ženskog pisma. Zašto je Judita važna? Zato što je europska i nacionalna. Ona je židovska, ona je zapadnoeuropska i hrvatska preko Marulića”, priča glasoviti Marko Grčić s kojim smo razgovarali nakon što je, u raspravama oko novog kurikuluma, Judita postala polemična.

Ovaj publicist, pjesnik, esejist i prevoditelj radio je godinama kao lektor, redaktor i urednik u Vjesniku u srijedu, Startu i Globusu. Osim toga, preveo je Marulićevu Juditu na moderni hrvatski, kao i Zoranićeve Planine, Hektorovićevo Ribanje i ribarsko prigovaranje te Lucićevu Robinju.

Hrvatska renesansa i barok

“Da sam profesor, ja bih odmah donio knjigu, u kojoj bih, prije izlaganja, pokazao đacima slike, od baroknog razdoblja do danas. To su sjajne slike najpoznatijih europskih slikara od Caravaggia na dalje, koje prikazuju taj dramatični trenutak kad Judita odsijeca glavu Holofernu, i to njegovim mačem”, kaže Grčić. Na predstavljanju ovog kolosalnog nacionalnog djela u srednjoj školi Grčić bi stavio naglasak na to da Judita kao lik nije samo Marulićeva, nego je univerzalni topos zapadnoga svijeta.

Razgovarali smo s Markom Grčićem, prevoditeljem, pjesnikom, esejistom, publicistom i urednikom
Razgovarali smo s Markom Grčićem, prevoditeljem, pjesnikom, esejistom, publicistom i urednikom -

Judita je moderna heroina, koju današnja moderna žena, u sličnim uvjetima, primjerice ratnim, može puno jače i stvarnije doživjeti kao lik nego prijašnja generacija. Bitno je to djelo smjestiti u horizont svjetske književnosti i povijesti umjetnosti. “Zatim bih govorio o tome kakva je ona kao lik u Marulićevoj Juditi, kao svojevrsna Hrvatica iz Splita izložena, u Marulićevo doba turskoj opasnosti”, kaže Grčić.

Judita kao tekst ne pripada spontanom čitanju, ona pripada školskim zadacima. To je, prema Grčiću, dio obrazovnog programa. “Nitko ne očekuje od Marulićeve Judite, Zoranićevih Planina, ili Gundulićeva Osmana, tih naših klasičnih djela, da budu spontano čitana. Ali da se stekne neki pojam o njihovu postojanju i o njihovoj važnosti, to je dio učenja, ne čitanja”, kaže i dodaje kako postoje mnogi sadržaji koji ne zanimaju tinejdžere pa ih svejedno moraju naučiti. Tehnička znanja pretpostavljaju neposrednu korisnost, a humanistička znanja pretpostavljaju unutarnju izgrađenost.

Trebaju li učenici čitati Marulićevu Juditu?
Trebaju li učenici čitati Marulićevu Juditu? -

“U školi uz ostalo učite tko ste vi, da formirate nacionalni identitet. Tako Talijani znaju tko je Dante, ili Ariosto. Nijemci znaju da im je silno važan, na primjer, Vogelweide ili Goethe. Nitko to ne čita tek radi čitanja, to je dio obrazovnog sustava ili proučavanja”, tvrdi Grčić. Svrha kulturnog programa u nastavi jest da učenici steknu pojam o vlastitom identitetu. Hrvatska je mala književnost, malenog naroda, a imala je svoju renesansu i svoj barok. “Drugi narodi to nemaju. Srbi nemaju ništa od toga. Oni su pametan i sposoban narod, ali nemaju književnu renesansu. Bili su pod Turcima”, kaže Grčić.

Judita Marka Marulića kapitalno je djelo za hrvatski kulturni identitet. Priča o hrabroj udovici Juditi koja spašava grad Betuliju tako što je zavela i ubila asirskog vojskovođu Holoferna potječe iz Staroga zavjeta. Marulić je svoj ep napisao 1501. godine, a objavljen je 1521. To je prvi autorski ep na hrvatskom jeziku.

Natprosječno važne pojave

Biblijska Judita pripada takozvanom deuterokanonu, što znači da je sačuvana na grčkom i latinskom, a ne na hebrejskom. Tako da je Židovi nisu uvrstili u svoj kanon. Katolička Biblija sadrži Juditu, a židovska i protestanstska ne. Judita je zanimljiva kao opće kulturno mjesto. Ona je žena koja je postala junakinja u svijetu u kojem su zatajili muškarci.

Ministar obrazovanja Predrag Šustar
Ministar obrazovanja Predrag Šustar - Goran Stanzl/PIXSELL

Da bi izvršila junačko djelo prekršila je najvažniju Božju zapovijed – ne ubij! Uz to je upotrijebila spornu strategiju: pojačala je svoju seksualnu, erotsku privlačnost, da bi svoju žrtvu namamila i ubila. Judita je strahovito važna u zapadnoj kulturi, i književnoj i likovnoj, jer je na njezinoj temi nastalo oko 2000 značajnih djela, dramskih, poetskih, proznih i drugih. A osobito u razdoblju baroka gotovo nema velikog slikara koji se nije bavio problematikom Judite.

“Kao motiv psihoanalizirao ju je i Sigmund Freud”, kaže Grčić. Freud je analizirao Juditu na temelju drame koju je u 19. stoljeću napisao njemački pisac Friedrich Hebbel uspoređujući ju s hebrejskim predloškom. Hebbel je dramatičnu priču o paradoksalnoj heroini dodatno dramatizirao prikazavši ju kao udovicu djevicu, koja je prebrzo ostala bez muža. U Hebbelovoj verziji Judita, prije odrubljivanja glave, ima seksualni odnos s Holofernom, a kao posljedicu toga s njim i zatrudni. No, da pojača tragičnost svoga položaja, zatraži od židovskih svećenika da je pogube.

Judita i Marko Marulić natprosječno su važne pojave u hrvatskoj književnoj kulturi. Marulić, jer je napisao prvi autorski ep na hrvatskom jeziku, i to kao pisac koji je prethodno stekao europsku i svjetsku reputaciju djelima na latinskom jeziku. Njegova je Judita kao tekst relativno kratka. Podijeljena je u šest pjevanja, a sadrži 2126 stihova i to dvostruko rimovanih dvanaesteraca, što je iznimno težak stih.

Voditelj kurikularne reforme Boris Jokić
Voditelj kurikularne reforme Boris Jokić - Patrik Macek/PIXSELL

Tosca je zapravo Judita

“Ona je bila paradoks. U jednoj redovničkoj kulturi, uoči katoličke protureformacije ona se kao moderna, današnja žena, priprema da spasi svoj narod, da ubije jednog generala koji opsjeda njezin grad. Planira zločin pomoću seksualnosti”, objašnjava Grčić. Izbor Judite kao teme bio je u ono vrijeme čak i hrabar, a odjek je u suvremenom Marulićevu svijetu bio fantastičan. Za njegova života tiskala su se čak tri izdanja. Čim se pojavila, sve do 17. stoljeća, mnogo se čitala.

Marulić je popularizirao Juditu u Hrvatskoj, svjestan toga, o čemu piše u svom predgovoru. Obraćajući se svećeniku, poštovanom kumu Dujmu Balistriliću, kojem posvećuje djelo, piše (u Grčićevu prijevodu): “Eto k vama ide moja veleštovana gospođa Judita možda ne s manjim ukrasom nego kad se biješe pokazala Holofernu, ne da vas kao njega time prevari, nego, dapače, da vas okrijepi, u pridržavanju svete čistoće, pred oči vaše iznesavši i postavivši sve ljepote, krasote, krjeposti, dike i hvale svoje, kojima se bijaše ukrasila, mnogo plemenitije i gizdavije od onih što se rese svilom, zlatom, biserom.”

Marulić tim riječima zapravo prikriva Juditinu seksualnu strategiju. Prvo izdanje izašlo je 1521. godine, čak 20 godina nakon što je napisao djelo, do danas se još ne zna zašto je nastao toliki vremenski jaz. Kasnije je u europskoj kulturi bilo mnogo različitih Judita. Kako u Italiji tako i u Njemačkoj, a jedna od posljednjih napisanih tema je Tosca iz Puccinijeve opere. “Ona je zapravo Judita. Ona također žrtvuje sama sebe, da bi smakla tiranina Scarpiju koji terorizira Rim”, uspoređuje Grčić. Osim što je popularizirao biblijsku priču, svojim je epom Marulić stvorio epski jezik.

Njegova Judita veliko je humanističko kratko autorsko djelo. Oni koji, da iziđu u susret najglupljima, izbacuju Marulića i Juditu iz kurikuluma prema mojem su mišljenju ili neznalice ili su jednostavno glupi”, kaže Marko Grčić.

Stvorio je dvostruko rimovani dvanaesterac, na čakavštini koja je onda bila književni jezik. Do tada ništa slično tome nije postojalo. U predgovoru Marulić kaže da se oslanja na začinjavce, to jest na domaću pisanu tradiciju, ali i na stare poete, odnosno na obrasce antičkog epa. To je istodobno i prvi naš esej na hrvatskom jeziku. On je cijela jedna poetika.

Judita je uklonjena s popisa djela koja se čitaju u cjelini, do sada je bila na tom popisu, što je značilo da ju učenici moraju pročitati od početka do kraja. “No, nitko je nije čitao. Judita će se, dakle, obrađivati kao i do sada, bit će predstavljena u čitankama. Ako netko želi pročitati Gavranovu Juditu, morat će nešto reći i o Marulićevoj”, rekao je za Telegram profesor Goran Novaković, koji je sudjelovao u reformi kurikuluma. Sa stavom da zato što se većini učenika, pa čak i studenata kroatistike, baš i ne da čitati cjelovito djelo, to djelo treba maknuti s popisa obvezne lektire ne slaže se Marko Grčić.

“Zašto đaci ne čitaju Juditu? Koga briga. Nitko ništa ne čita. Malo tko uči matematiku i fiziku, ali to je obvezno gradivo. Da se sa školskim programom izlazi ususret nesposobnosti i nezainteresiranosti ravno je kulturnoj katastrofi”, tvrdi Grčić. Judita kao lik dio je svjetske književnosti, a sam je Marulić bio svjetski pisac. Judita je danas, zbog svog jezika, nepristupačna prosječnom čitatelju, ako nije educiran. “Đaku srednje škole, a kasnije studentu, na raspolaganju je moj prijevod na moderni hrvatski jezik. S lijeve je strane original, a s desne strane moderna adaptacija.

Povezanost s katolicizmom

Tako da i početnik može s lakoćom pročitati desnu stranu i vratiti se lijevoj da pogleda kako doista zvuči Marulićev stih u originalu. Danas ne postoji nikakva prepreka da učenik ili student, koji nema nikakvu filološku spremu, niti ima ikakvo znanje o toj epohi normalno pročita taj tekst”, kaže Grčić. Njegovo je izdanje poslužilo i američkom slavistu Henryju R. Cooperu Jr. koji je preveo Juditu na engleski, u izdanju Columbia University Pressa 1991., što je napomenuo i u svom predgovoru.

Marko Marulić Splićanin dolazio je s ruba katoličkoga svijeta, u vrijeme kada se sam Rim više bavio biznisom i politikom nego vjerom. Zbog konstantne opasnosti od turske invazije vezanost za katolicizam u Dalmaciji bila je jača nego u samom centru.

Nakon javne rasprave, bit će odlučeno hoće li se među knjige koje se za lektiru moraju čitati u cjelini, ipak vratiti i Marulićeva Judita
Nakon javne rasprave, bit će odlučeno hoće li se među knjige koje se za lektiru moraju čitati u cjelini, ipak vratiti i Marulićeva Judita -

Podilaženje glupima

Marulić je doista bio katolički vjernik. No, znamo da se Marulić u mladosti bavio i manje religioznim temama, kao što su erotika i društvena satira. Svojedobno je, tako, u Glasgowu otkrio profesor Novaković poveći kodeks u kojem se nalaze mnogi škakljivi epigrami na latinskom jeziku. Očigledno je, kaže Grčić, da Maruliću u mladosti gotovo ništa iz stvarnog života nije bilo strano.

“Mladi Marulić, koji je, po nekim izvještajima, čak sudjelovao s Papalićem u nekim erotskim pustolovinama, razvija se u zrelog pobožnog pisca”, objašnjava Grčić. No Marulićev razvitak događa se na prirodan način, a ne tako da, kao samostanac od početka odbija stvarni život. “Marulić je jedna mnogo kompleksnija osoba nego što je današnji, plošni hrvatski pisac. Ono što se smatra nereligioznim u Marulićevu pjesničkom latinskom opusu, zapravo je bilo na rubu društvene ilegale. Paradoks je u tome da je mnogo bliže njegove manje privlačne eksapade od njegovih religioznih uvida. U međuvremenu se izmijenilo osnovno gledište s kojega promatramo prošlost”, kaže Grčić.

Judita je nastala u razdoblju vrhunca krize katoličkog svijeta, 1501. godine, a istodobno se događa i prvi zamah tiskarstva. Gutenbergova Biblija je prva serijski tiskana knjiga na svijetu, a samim time knjiga je prvi industrijski objekt u svjetskoj povijesti.

“Marko Marulić jedan je od najčitanijih autora europske protureformacije i u svoje doba bio je doslovno svjetski pisac, dakako na latinskom jeziku. On je svojevrsni simbol, kontinentalni simbol epohe. Sveti Franjo Ksaverski kao misionar na Dalekom istoku nosi sa sobom samo dvije knjige, Bibliju i Marulićevu Instituciju. Njegova Judita veliko je humanističko kratko autorsko djelo. Oni koji, da iziđu u susret najglupljima, izbacuju Marulića i Juditu iz kurikuluma prema mojem su mišljenju ili neznalice ili su jednostavno glupi”, kaže Marko Grčić.


Tekst je objavljen u tiskanom izdanju Telegrama 19. ožujka 2016.

Podijeli 113 Tweetaj 0 Pošalji E-mailom
Ovaj članak ima komentara. Klikni ovdje za čitanje.

Prijava na Newsletter

Odustani