Tiho, kako je i živjela, otišla je jedna od najznačajnijih dama hrvatske kinematografije. Ovo je ona, na snimanju Gladijatora

Najbliža suradnica legendarnih redatelja

I to kakvih filmova! Među njima su i Oscarima nagrađeni Gladijator i Schindlerova lista te neki od najvećih svjetskih hitova, kao što su Flight of Phoenix, The Brothers Bloom, The Aviator, The Plot to Kill Hitler, Mussolini Untold Story, Artur the King, Dragonheart, Daylight, Pad crnog jastreba, Iza neprijateljskih linija….

Bila je najbliža suradnica i sekretarica režije u filmovima najboljih svjetskih redatelja: s Martinom Scorseseom, Stevenom Spielbergom, Rianom Johnsonom, Johnom Mooreom, a s Ridleyem Scottom snimala je dva puta. U filmovima u kojima je radila nastupile su i najveće svjetske glumačke zvijezde, poput glumaca Russela Crowea, Adriena Brodyja, Leonarda di Caprija, Omara Shariffa, Genea Hackmana, Cate Blanchett, Liama Neesona, Bena Kingsleya, Ralpha Fiennesa, Jamesa Stewarta, Hardyja Krugera, Lieva Schreibera…

S mnogima od njih ostvarila je vrlo bliske, prijateljske odnose o čemu svjedoči i dirljiva posveta u knjizi što su joj za jedan Božić poslali pokojni komičar Robin Williams i njegova supruga Marsha.

‘Radila je jedan od najvažnijih poslova na filmu’

U Jugoslaviji i Hrvatskoj Nada Pinter bila je sekretarica režije Stipe Delića za snimanja spektakla Sutjeska, s Veljkom Bulajićem radila je film Obećana zemlja, a najviše projekata ostvarila je s redateljem Rajkom Grlićem. S njim je surađivala na filmovima Jospehina, Neka ostane među nama, Karaula, Ustav Republike Hrvatske.
“Nažalost,” priča Rajko Grlić, “premda je dovršila sve pripreme za snimanje Ustava, Nada se neposredno prije početka snimanja razboljela pa je morala odustati. No, pedantna kakva je bila, besprijekorno je pripremila knjigu snimanja, čime mi je bitno olakšala posao”.

Grlić priča kako je sekretarica režije iznimno važna osoba koja prati kompletan proces priprema, snimanja filma i post produkcije. A koliko je imao povjerenja u njenu stručnost i znanje, najbolje pokazuje to što joj je prvoj slao svaki svoj scenarij. “Posao sekretarice režije jedan je od najvažnijih na filmu. Nada je čitala scenarij tako da je štopericom mjerila kojom se brzinom radnja odvija. Bila je toliko upućena i iskusna da je pritom znala kojom brzinom neki redatelj snima film. I po tomu je određivala dužinu pojedine scene. Potom je onda javljala da bi film po tom scenariju trajao 135 minuta. A kako je producent tražio da film ne bude duži od 115 minuta, onda odmah znaš da moraš skratiti scenarij”.

Sve to govori o kakvoj je osobi riječ

Za snimanja filma njena je uloga još važnija, jer štopericom mjeri dužinu svakog kadra i svake scene. Ako scena traje 3,20 minuta, a predviđeno je da može najduže trajati 1,40 minuta, onda na to upozori redatelja. “Onda znaš”, priča Grlić, “da neku od narednih scena moraš skratiti ili ju ubrzati, kako bi nadoknadio produženo vrijeme prethodne scene. Nada je imala nevjerojatnu sposobnost koncentracije da sve to pamti”.

Tijekom snimanja Nada Pinter nekoć je ručno, a sada digitalno, vodila skriptu snimanja, zapisivala je svaku riječ koju su izgovorili glumci, kontrolirala je li izgovoren dijalog onako kako je zapisano u knjizi snimanja. Pomno je bilježila i koliko traje svaki kadar. Sekretarica režije odgovorna je da, primjerice, frizura glumice bude identična onoj koju je imala u prethodnom kadru, da glumac ima košulju iste boje, da je jednako odjeven, da su mu rukavi zavrnuti uvijek na istoj visini ruke. Dakle, mora paziti na svaki pa i najmanji detalj. Naravno nakon završetka filma piše izvještaj kako je izgledalo snimanje.

Grlić kaže kako je to doista golem i odgovoran posao. “A sve je to Nada radila za najveće, ali i za najzahtjevnije svjetske redatelje. Što najbolje govori o kako je kvalitetnoj i stručnoj osobi bila riječ”.

Veći dio mladosti provela je u Bejrutu

Prvi puta vidio sam Nadu Pinter 1975. u Makedoniji na Prespanskom jezeru, za snimanja serije od šest jednosatnih televizijskih nastavaka o hrani redatelja Rajka Grlića. Cijela je ekipa bila vrlo mlada, a Nadi Pinter bio je to jedan od prvih poslova. Za snimanja sjedila je s hrpom papira u jednoj ruci, dok je u drugoj držala štopericu. Stalno je nešto bilježila i mjerila, a kada je snimanje tog dana završilo, ona je nastavila raditi do dugo u noć. No, to ju nije omelo da već drugo jutro bude među prvima na setu.

Grlić kaže kako je sekretarica režije jedina osoba koja za snimanja, praktički 24 sata, sjedi uz redatelja. A snimanja ponekad traju mjesecima. “Stoga je nužno da redatelj uz sebe ima ne samo vrhunsku profesionalku, nego i ugodnu i nekonfliktnu osobu, s kojom tijekom snimanja nema nikakvih problema”.

Nada Pinter rodila se u Sarajevu, a kako je njen otac bio diplomat, veći dio mladosti provela je u Bejrutu. Tu se školovala, naučila je više jezika. Bila je supruga legendarnog filmskog snimatelja Tomislava Pintera, s njim je proputovala cijeli svijet. Njen zagrebački stan u potkrovlju u centru grada, bio je mjesto druženja brojnih umjetnika, filmaša, glumaca…Bio je prekrasno uređen, pun uspomena s putovanja, djela naših najvećih slikara na zidovima, s Corbusierovim naslonjačima u dnevnom boravku, taj ambijent odavao je svu kultiviranost i profinjeni ukus Nade Pinter.

Institucije u Zagrebu nisu iskoristile njezino iskustvo

Grlić je s njom bio i bliski prijatelj. “Nada je“, ističe on, “bila decentna dama u svakom smislu te riječi. Imala je svjetske manire, no istodobno bila je krajnje suzdržana i samozatajna. Tek bi malom broju prijateljica pričala kako je upoznala najveća imena svjetske filmske industriji, nikada se nije hvalila da je s mnogima od njih uspostavila vrlo prijateljske i bliske odnose.

Upravo je valjda ta samozatajnost kriva što ju, primjerice, nikada nisu pozvali da održi neko predavanje na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. A imala je što pričati o tome kako rade najbolji svjetski redatelji, kako se na setu ponašaju najveće svjetske filmske zvijezde. No, očito, institucije u Nadinom gradu nije zanimalo njeno znanje i iskustvo. Stoga ne čudi da je otišla tiho i gotovo neprimjetno, na isti način kao što je i živjela.