Od ovog zimskog semestra na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva pokrenut je novi specijalistički studij, rezultat suradnje Croatia osiguranja i samog fakulteta. Riječ je o specijalističkom studiju Insurtecha koji je, kako nam tumače neki od 25 polaznika prve generacije, studij koji se specijalizira za upotrebu informatičkih tehnologija u poslovanju osiguravajućih društava. To bi bila “školska” definicija studija, no uz samo izučavanje teorijskog dijela, iznimno bitan je, kako nam kažu polaznici, praktični dio u kojem moraju surađivati međusobno na projektima i prezentacijama.

Kako nam objašnjava izvanredni prof. dr. sc. Zvonko Kostanjčar s FER-a, cilj novog studija koji su pokrenuli u suradnji s Croatia osiguranjem je obrazovanje stručnjaka koji će nositi daljnji razvoj industrije u Hrvatskoj i regiji. “Stvoren je kako bi doprinio unaprjeđenju razumijevanja i korištenja novih tehnologija u osiguranju te odgovorio na postojeće i buduće zahtjeve tržišta tako da ponudi cjelovit pogled na razvoj novih osiguravateljnih proizvoda”, kaže prof. Kostanjčar.

Studij je otvoren za sve

Premda studij trenutno pohađaju samo zaposlenici Croatia osiguranja, on je namijenjen svima onima koji žele napraviti iskorak i naučiti kako biti efikasniji u poslovanju. Studij je službeno otvoren za sve zainteresirane pojedince koji ispunjavaju uvjete upisa, odnosno za sve koji imaju završen diplomski studij u kojem su stekli 300 ECTS bodova ili završen s njime izjednačen diplomski studij. Profesor Kostanjčar vjeruje da će ovaj studij generirati mnogo interesa među zaposlenicima različitih kompanija, no i među studentima koji su tek završili studij.

Profesora smo također pitali kako je došlo do stvaranja ovog studija. “Stvaranje Insurtech studija zapravo je odgovor na trend ubrzanog razvoja industrije osiguranja. Naime, digitalizacija je već značajno promijenila mnoge industrije, pa tako i industrija osiguranja kreće u transformaciju. Očekuje se da će industrija osiguranja u budućnosti iskoristiti svoj puni potencijal digitalnih tehnologija kao što su internet stvari (IoT), strojno učenje ili blockchain koje će u osiguranju dovesti do potpuno novih poslovnih modela, veće profitabilnosti i smanjenih operativnih troškova”, objašnjava.

Studij je stvoren suradnjom FER-a i Croatia osiguranja, dok je FER zaslužan za provođenje samog kurikuluma. Profesor Kostanjčar ističe da je Croatia osiguranje, kao vodeći domaći osiguratelj, pomoglo identificirati potrebe moderne osigurateljne kompanije kako bi kreirali odgovor na njih. “Budući da se radi o interdisciplinarnom području, uz predavače s FER-a, na studiju predaju i nastavnici s drugih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, poput Prirodoslovno-matematičkog, Ekonomskog i Pravnog fakulteta. Pokretanjem ovog studija, Zagreb postaje jedno od regionalnih i europskih središta za edukaciju o naprednim trendovima i tehnologiji u osiguranju”, ističe profesor.

Stvaraju vodeće stručnjake za digitalne inovacije u osiguranju

Kostanjčar vjeruje da će kroz tri semestra specijalističkog studija Insurtecha studenti usvojiti znanja i vještine kako bi postali vodeći stručnjaci u području digitalnih inovacija i tehnologija u osiguranju. “Industrija osiguranja neprestano raste i očekuju je još mnogi tehnološki pomaci i digitalna rješenja koji globalno mogu ostvariti vrijednost mjerenu u milijardama dolara. Insurtech studij omogućuje polaznicima da nauče voditi upravo takve uzbudljive digitalne projekte. S obzirom na kvalitetu i sveobuhvatno znanje koje daje polaznicima, vjerujem da će ovaj studij dati konkretan doprinos ubrzanom razvoju industrije, ali i ukupnog hrvatskog gospodarstva”, zaključuje profesor Kostanjčar.

Insurtech se u posljednje vrijeme pojavljuje kao relativno čest buzzword uz primjerice fintech, tehnologije povezane s financijskim svijetom. No, opisati ga samo kao buzzword bilo bi malodušno. Kako nam tumači Mario Batarilo, direktor Sektora za podršku društvima kćerima, riječ je naprosto o korištenju svih dostupnih tehnologija za olakšavanje svakodnevnog obavljanja poslova u osigurateljnoj industriji, bilo da se radi o optimizaciji poslovanja ili generiranju dodatne vrijednosti kompaniji ili njenim klijentima. U Insurtechu se tako koriste tehnologije poput big date, internet of thingsa i sličnih.

Kako nam tumači Krešimir Frančić, direktor Službe za neživotna osiguranja, korištenje tih tehnologija dovest će do unaprjeđenja internih procesa Croatia osiguranja, a na koncu i do bolje ponude. “Sve te tehnologije će se na kraju reflektirati na naše klijente, na ovaj ili onaj način. Neki će rezultirati izravnim utjecajem, s nekim opipljivim benefitima, a neki će efekti biti neizravni. No, sve što mi unaprijedimo digitalnim tehnologijama na kraju će se reflektirati na naše klijente. Proizvodi će biti jednostavniji za korištenje i lakši za ugovaranje, a tehnologija će utjecati i na dio s prijavom i obradom šteta. Jednostavno, bit ćemo brži”, kaže Frančić.

Kontinuirano obrazovanje je iznimno bitno

Tihomir Vedriš, jedan od polaznika studija i magistar Marketing Managementa, radi u Croatia osiguranju kao Ekspert za komunikacije. U svojem poslu provodi i kontrolira sponzorske aktivnosti, OOH oglašavanje i marketinške suradnje. Osim toga, Vedriš stvara sadržaj poput employer brandinga i organizira javne nastupa i stručne konferencije, te kontrolira i analizira budžet za navedene aktivnosti, za kojeg također podnosi redovna izvješća.

Vedriš nam priča kako se za studij odlučio zbog toga što smatra da je kontinuirana nadogradnja znanja i vještina prijeko potrebna ako želimo uspješno pratiti sve brže i brojnije promjene, procese i trendove, bez razlike je li riječ o privatnom ili poslovnom životu.

“Bez obzira na posao kojim se bavimo stjecanje novih znanja, nadogradnja postojećih i otkrivanje novih područja pružaju nam dodatne alate i vještine za još uspješnije obavljanje posla. Drago mi je što radim u kompaniji koja prepoznaje vrijednosti kontinuiranog razvoja i edukacije i jednostavno sam želio iskoristiti priliku koja nam je pružena pokretanjem ovog novog poslijediplomskog specijalističkog studija”, kaže Vedriš.

Priprema za buduće zahtjeve tržišta

Vedriš također priča kako je studij upisao jer ga je prepoznao kao dobru priliku za unaprjeđenje svojih vještina korištenja novih tehnologija u osiguranju. “Gledam unaprijed i čini mi se kako studij pruža adekvatnu pripremu za buduće zahtjeve tržišta. Čini mi se da je studij najbolja adresa za stjecanje kompetencija potrebnih za kreativno rješavanje različitih problema uz upotrebu novih razvojnih tehnologija u području osiguranja”, tvrdi.

“Studij nam pruža drugačiji pogled na struku, aktivnosti i izazove. Priprema nas da određene procese i potencijalne probleme gledamo drugačijim očima. Gdje drugi vide neizvjesnost, zahvaljujući znanju i idejama sa studija tražit ću priliku za razvoj i unaprjeđenje. Iako se na studiju fokusiramo na industriju osiguranja i nove tehnologije, nismo ograničeni samo na ta područja. Godinu dana na studiju vidim kao ulog u razvoj svojih sposobnosti kojima ću doprinijeti uspješnosti kompanije, povećati svoje komparativne prednosti i zadovoljstvo”, zaključuje Vedriš.

Digitalizacija je ključna za uspjeh

Mario Batarilo, direktor Sektora za podršku društvima kćerima, u Croatia osiguranju radi nešto manje od tri godine. Po struci je magistar poslovne ekonomije, koju je diplomirao na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. Kroz svoju karijeru radio je u jednoj velikoj konzultantskoj i revizorskoj kući, a prije nego što se pridružio Croatia osiguranju, radio je i u telekom industriji. Batarilo na svojoj poziciji daje naglasak cijeloj Croatia osiguranje grupi, tržišnom i digitalnom lideru u Hrvatskoj, čime cijela grupa s većom uspješnosti društava kćeri ostvaruje što bolji ukupni rezultat.

“Društva kćeri čine veliki dio u našem ukupnom rezultatu i samim time su zaslužne što je Croatia osiguranje i dalje apsolutni lider po tržišnom udjelu i po premiji, kad se gleda hrvatsko tržište i kad se gledaju ukupno sva tržišta na kojima domaći osiguratelji posluju. Osim čvrste tržišne pozicije, Croatia osiguranje s više od stoljeća povijesti iza sebe, sada predvodi i digitalnu evoluciju osiguranja. Samim time, pokretanje ovog studija još je jedan korak u ubrzavanju digitalizacije industrije, ne samo u Hrvatskoj, nego i u regiji”, objašnjava Batarilo.

Bitno je prihvatiti nove trendove

Na upisivanje studija Batarilo se odlučio jer je shvatio da u današnje vrijeme i u njegovoj fazi života mora brzo prihvatiti trendove u digitalizaciji. Ako brzo ne prihvati te trendove, nova razmišljanja i novo poimanje, smatra da će mu neki progresivni razvoj karijere kasnije biti odgođen ili onemogućen. Za društva kćeri, koja su disperzirana po regiji, a kojima Batarilo i njegov sektor pružaju podršku, izrazito je bitno biti digitaliziran.

Premda je Batarilo kroz svoje obrazovanje prošao dobar dio stvari koje se obrađuju u prvom semestru studija, kaže kako mu je dobro ponovno proći ta znanja i osvježiti se. Tako je primjerice slučaj s marketingom, kojeg je učio na fakultetu, no kroz karijeru se i nije previše s njime bavio. “Zapravo mi je jako dobro došlo prisjetiti se ovog jednog dijela koji se tiče istraživanja tržišta i tržišta općenito. Osiguranja i reosiguranja svaki dan prolazimo na poslu, a ovaj studij je neki način nadopuna znanja za one dijelove za koje nisam baš striktno vezan”, ističe.

U svojem petogodišnjem planu, Croatia osiguranje, pa tako i društva kćeri, identificirali su određene segmente koji se mogu poboljšati. Poboljšanje tih segmenata razbili su na manje projekte, a svaki od njih, prema Batarilovim riječima, sadrži neki aspekt digitalizacije, optimizacije procesa i primjene same tehnologije. “Zbog toga mislim da će meni ovaj studij poslovno, a u konačnici i privatno, puno koristiti”, zaključuje Batarilo.

Izazovno je ponovno studirati nakon 17 godina

Krešimir Frančić direktor je službe za neživotna osiguranja, što je ustvari u samom core businessu osiguranja. “Praktički pokrivam i najveći dio, odnosno, moja služba pokriva najveći dio neživotnih osiguranja. Tu spadaju sva neživotna osiguranja osim motornih vozila, kao što je osiguranje životinja, nasada i usjeva, pa sve do brodova, aviona, industrijskih postrojenja te osiguranja kuća i stanova. Riječ je o jednom od najkompleksnijih dijelova proizvoda osiguranja, ali i o najširoj paleti proizvoda”, objašnjava Frančić, koji je završio ekonomiju, točnije, trgovinu i vanjsko trgovanje. Ukupno u osiguranjima ima 17 godina iskustva, budući da mu je prvi posao bio pripravništvo u jednoj osiguravajućoj kući 2004. godine. Prije desetak godina pridružio se Croatia osiguranju.

Frančić priznaje da mu je nakon 17 godina rada bilo izazovno ponovno sjesti i učiti. “Kroz sve ove godine rada bio sam na raznim seminarima i predavanjima, no na njima si morao praktički samo napraviti neki rad, prezentaciju ili obaviti neki radni zadatak. Za to ti je trebalo jedan dan. A ovaj studij mi je baš zanimljiv, kao nekad u studentskim danima. Lakše bi mi bilo da sam sam, no kod kuće supruga i ja imamo troje male djece, pa mi uz posao baš i ne ostaje previše slobodnog vremena. Stoga mi je interesantno pronaći vremena za učenje, ali, mora se. Rekao sam samome sebi da idem ponovno studirati, pa ću to sada i završiti. Gledam na to kao osobni izazov. Digitalizacija je sada norma, nevezano za osigurateljsku industriju. Još je i ta digitalna revolucija krenula snažnije tijekom korone. Mislim da će mi cijelo to iskustvo na fakultetu pomoći u budućnosti. Zato sam ga i upisao”, priča Frančić. Priznaje da mu je aktuarska matematika bila izazov, te da je za nju stvarno morao učiti jer zadatke praktički nije vježbao 20 godina.

Potrebno je digitalizirati sve proizvode

Frančić priznaje da mu toliko znanja po pitanju osiguranja i ne treba, budući da radi u osiguranjima 17 godina. “Ja nisam izravno matematičar. U mojem sektoru rade aktuari koji računaju, ali ja znam neke osnove osiguranja i reosiguranja, stoga tu i nemam previše za naučiti. Čak mislim da mogu i predavati neke te predmete”, kaže kroz šalu. No, ono što mu je ustvari korisno je što je Croatia osiguranje u procesu velike digitalne transformacije na core sustavu.

“Sada moramo digitalizirati sve proizvode koje imamo, a u mojem sektoru ih imamo puno. U toj digitalizaciji implementirat ćemo dosta novih digitalnih tehnologija. Ovaj studij mi je odlična prilika da dobijem širinu i uvid u tehnologije za koje sam negdje čuo i možda otprilike znam što su. Međutim, u ovom studiju ulazimo u dubinu, pa ta znanja sada znam iskoristiti u svakodnevnom poslu. S ovim nekim znanjima i praksama, sigurno će mi pasti napamet nešto što ću moći iskoristiti za neki proizvod jer su mogućnosti korištenja tehnologije, osobito u mojem segmentu, jako, jako velike”, objašnjava.

Prvi proizvod iz nove digitalizacije je LAQO osiguranje

Premda Mirela Duvnjak radi kao Ekspert za upravljanje naknadama šteta, trenutno je angažirana na projektu implementacije novog core sustava u Croatia osiguranju. U prvoj fazi svojeg zadatka, Duvnjak je radila na implementaciji novog digitalnog brenda LAQO osiguranja, o kojem smo pisali prije nekoliko mjeseci. “LAQO osiguranje prvo je 100 posto digitalno osiguranje u Hrvatskoj, što nas svrstava u sam europski vrh kada govorimo o naprednim osigurateljnim proizvodima. U samo nekoliko mjeseci nakon lansiranja LAQO je postigao odlične rezultate što znači da su korisnici prepoznali njegovu vrijednost na tržištu. Razvoj LAQO osiguranja kao novog, digitalnog rješenja za mene je bilo i sjajno učenje, a kada govorimo o novim rješenjima koja razvijamo unutar kompanije, moj posao je dizajn procesa. Osmišljavamo i primjenjujemo ta nova rješenja u sektoru, a istovremeno unaprjeđujemo poslovne procese”, objašnjava Duvnjak.

Po struci, Duvnjak je pravnica, stoga za razliku od ostalih sugovornika ne pripada niti informatičkom, niti matematičkom niti ekonomskom smjeru. Međutim, kaže da se s vremenom njen posao sve više približavao IT sektoru, iako je njeno prvo zaposlenje o osiguravajućem društvu bilo striktno pravni posao, odnosno, pravnog zastupanja i rješavanja odštetnih zahtjeva. S implementacijom novog core sustava imala se već prilike sresti u svojoj karijeri, budući da je imala priliku raditi na takvom jednom projektu u drugom osiguravajućem društvu prije nego što se zaposlila u Croatia osiguranju. Tada se stvorio i interes za IT industrijom, što ju je na koncu dovelo i do upisivanja ovog studija.

Profesori su svjesni da je posao prioritet

“Pravni fakultet kao takav zasigurno nije blizak IT-u. Međutim, osjećam se da sam u najzrelijoj dobi što se tiče znanja i nekakvog iskustva, stoga mi je ovaj fakultet sa svojim programom došao u savršeno vrijeme. Mogu spojiti svoje iskustvo s ovim što dobivam u tom teorijskom dijelu”, priča Duvnjak. Digitalizaciju vidi kao budućnost osigurateljne industrije, a posao koji radi i njeni osobni interesi su sve češće na tom digitalnom području. Radila je i dvije godine u IT industriji, točnije u jednoj kompaniji koja razvija core sustave za osiguravajuća društva, no tamo je bila na poziciji poslovnog analitičara. Cijeli njezin karijerni put sasvim je logično doveo do upisivanja ovog studija.

Duvnjak pak priznaje, kao i drugi kolege, da je ponovno studiranje izazovno. Kada su u pitanju projekti za studij, izuzetno je zahtjevno uskladiti ih s poslom i pronaći vremena za njih. No, kaže kako su profesori razumni, te da shvaćaju kako se ponekad projekti ne mogu napraviti odmah istog dana. “Dnevni posao nam je svima prioritet, no svi uspijevamo izvršiti svoje zadatke za studij. Svaki puta kada imamo predavanje, svi se spojimo. Svi imamo velik interes za studij i trudimo se ispuniti sve obveze na vrijeme”, priča. Misli da će studij unaprijediti njezino bazično poznavanje tehnologije, budući da nije studirala informatiku, već pravo, pa nije imala priliku o tome toliko učiti. “Radila sam na praktičnim stvarima, pa sam bazu skupila kroz svoje iskustvo, a ovaj studij će mi tu bazu utvrditi”.

I IT-jevcima je zanimljivo čuti za nove tehnologije

Dijana Hajdarović je viši poslovni analitičar iz sektora za informacijske tehnologije. U pravilu, kada dođe neki poslovni zahtjev poslovne strane za unaprjeđenjem nekog procesa, Hajdarović zajedno s developerima u Croatia osiguranju osmišljava kako će taj novi i unaprijeđeni proces izgledati, te kako će ga se implementirati. Završila je matematičku statistiku, smjer na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu.

Croatia osiguranje joj je prvo osiguravajuće društvo u karijeri, a prije njega radila je u jednoj velikoj mljekarskoj tvrtki gdje je bila zadužena za poslovne analize. Nakon toga, preselila se u Zagreb gdje je radila u IT kompaniji, gdje je također bila poslovni analitičar. Iako radi u IT-u, Hajdarović priča kako joj je bilo zanimljivo čuti o novim tehnologijama i o tome kako ih drugi primjenjuju. “Dosta toga sam već istražila i vidjela na internetu, ali na ovom studiju se sve skupilo na jednome mjestu i daju se konkretni primjeri iz prakse. Objašnjava nam se kako su se te neke nove tehnologije implementirale u drugim kompanijama, što nam je iznimno korisno”, priča.

Dobra prilika za upoznati se s nekim osigurateljnim pojmovima

“Uz to, dobro mi je došlo upoznati te osigurateljne pojmove i općenito upoznati taj cijeli svijet osiguranja. Znanja sa studija će mi stvarno dobro doći u trenutku kada mi dođe poslovna strana i kaže mi da moramo unaprijediti neki proces. Dobro je i da mi s IT strane znamo što ima novog, pa da i mi njima možemo predložiti kako digitalizirati neki proces. Iako vidim veliku korist iz ovog prvog dijela koji je više poslovan i tiče se osiguranja, mislim da ću i veliku korist imati u ovom drugom semestru, koji ima više tema iz IT sektora”, dodaje Hajdarović.

Od konkretnijih primjera iz prakse Hajdarović su najzanimljiviji bili oni s izbornog predmeta umreženi senzori i senzorski podaci. Priča kako je profesor pozvao goste predavače koji su im pojasnili proces implementacije takvih sustava, te kako ih oni koriste. “Tu smo definitivno dobili ideje kako se mogu primijeniti neke te tehnologije. Ispiti su također koncipirani tako da mi trebamo dati svoj prijedlog rješenja. Slušamo o nekoj teoriji na predavanjima, a potom dobijemo zadatak da ta znanja primijenimo na Croatia osiguranje. Dakle, nije samo da smo čuli nekoliko lekcija i to je dovoljno. Treba istražiti što drugi rade, ući dublje u temu i osmisliti neko najbolje rješenje”, zaključuje Hajdarović.

Prilika za dublje upoznavanje tehnoloških pojmova

Hrvoje Parlov je, kao i njegova kolegica Dijana Hajdarović, viši poslovni analitičar iz sektora za informacijske tehnologije. No, Parlov se trenutno bavi implementacijom novog CRM sustava i postojećim kontakt centar sustavom. Nakon tri godine studiranja na TVZ-u, upisao je informatiku i komunikacije na fakultetu Prometnih znanosti, nakon čega se zaposlio u firmi za razvoj softvera. Croatia osiguranju pridružio se prije dvije godine, nakon što je dvije godine radio u IN2 grupi.

“Studij vidim kao dobru priliku da naučim nešto o samom osiguranju s obzirom na to da nisam došao iz te branše. Upoznat jesam s nekim od tih tehnologija i pojmova, no možda ne toliko duboko koliko bih htio. Vidio sam studij kao dobru priliku da naučim nešto novo i da istražim gdje bih se htio dalje razvijati, te gdje bi to stečeno znanje mogao iskoristiti unutar kompanije”, priča Parlov.” Sviđa mi se i što imamo puno seminara i projektnih zadataka, na kojima pokušavam surađivati s ljudima koje ne poznajem. Tada dobivam neka nova znanja i vidim čime se ljudi bave i na koje probleme nailaze. Čak i da nema ovog studija, da se nalazimo mi kao ljudi koji rade u istoj kompaniji, a ustvari ne rade zajedno, i u tome bih vidio prednost”, priča.

Tehnologija se mijenja iz dana u dan

Tehnologija se, tumači Parlov, mijenja iz dana u dan, čak i ako se radi o nekim postojećim tehnologijama. “Ona znanja koja imamo danas, za godinu dana su zastarjela. U svojoj karijeri radio sam s nekim tehnologijama, ali one su u međuvremenu znatno napredovale. Naravno, nisam ni radio sa svim tehnologijama, pa mi je ovo odlična prilika da se upoznam s njima. Same te tehnologije nisu bauk, nisu sada nešto totalno inovativno, ali osiguranje je jedna konzervativna industrija u kojoj se do sada u tolikoj mjeri nisu mogle koristiti sve te tehnologije. No, sada nam je njihovo korištenje u planu”, kaže Parlov.

Parlov tvrdi da bi korist od ovog studija imali i ljudi koji su studirali IT, budući da se obrađuju ne samo postojeće tehnologije, već i neke koje tek dolaze. “Radimo s profesorima koji stvarno imaju iza sebe veliko iskustvo i koji su stručnjaci u svojim područjima. Oni nam daju širi spektar primjene tih tehnologija. Možda i jesmo upoznati s tom tehnologijom, ali mi smo više na toj IT strani. Kao poslovni analitičari mi smo svojevrsna spona između poslovne i IT strane, odnosno developmenta. Dobivamo bolji uvid u to kako nam tehnologija može pomoći s poslovne strane, odnosno kako bismo bolje mogli artikulirati njihove zahtjeve IT strani. Ukratko, mislim da je Insurtech studij FER-a i Croatia osiguranja višestruki win, ne samo za svakog od nas polaznika pojedinačno, za fakultet i za kompaniju, nego i za klijente, ukupno osiguranje i šire gospodarstvo”, zaključuje Parlov.

---

Producirano u radionici TG Studija, Telegramove in-house agencije za nativni marketing