Rodni stereotipi i dalje su snažni u STEM zanimanjima: Djevojčice se ne vide u programiranju, to im je dosadno

Već u osmom razredu osnovne škole, učenici biraju smjer u kojem će razvijati svoj daljnji karijerni put. Tako su među hrvatskim osmašima neka od najpoželjnijih budućih zanimanja ona iz STEM područja, a posebno se ističu biomedicina i zdravstvo, računalstvo, elektrotehnika i strojarstvo.

Interes prema navedenim područjima raste tijekom osnovnoškolskog obrazovanja i kod djevojčica i kod dječaka. Većina učenika preraste aspiracije iz, primjerice, četvrtog razreda, kada se među najpoželjnijim karijerama nalaze one u odgoju i obrazovanju, veterini i sportu.

Međutim, rodna razlika je i dalje prisutna u pojedinim STEM područjima. Karijeri u elektrotehnici, strojarstvu i brodogradnji teži 11,4 posto mladića i tek 0,4 posto djevojaka. S druge strane, čak 21,4 posto djevojaka vidi se u biomedicini i zdravstvu, naspram samo 5,9 posto mladića.

Podaci su to projekta A1 STEMfemme Junior koje je Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, IDIZ, proveo u suradnji s A1 Hrvatska. Međutim, isti projekt doveo je i do zabrinjavajućeg podatka – čak četvrtina učenika na kraju osnovnoškolskog obrazovanje nema jasnu viziju o tome što žele raditi u životu.

Značajne rodne razlike po pitanju informatike

IDIZ je u razdoblju od 2021. do 2024. godine proveo tri znanstvena istraživanja o rodnim razlikama u karijernim aspiracijama i stereotipima u STEM području, a u istraživanjima je sudjelovalo ukupno 10.642 učenika i učenica od četvrtog do osmog razreda osnovne škole.

Rezultate istraživanja je u Zagrebu predstavio dr. sc. Boris Jokić, suvoditelj istraživanja. Tako smo na njegovu predavanju saznali i da uvjerenost učenica i učenika u vlastite sposobnosti u određenim područjima opada tijekom školovanja.

“Zanimljivo je da su u petom razredu djevojčice i dječaci jednako uvjereni u svoje sposobnosti u informatici i tehničkoj kulturi, ali kod djevojaka ta uvjerenost značajno pada kroz školovanje”, naglasio je Jokić.

S druge strane, rodnih razlika nema po pitanju uvjerenja u kompetentnost za matematiku i fiziku, dok su učenice uvjerenije u vlastite sposobnosti po pitanju biologije i kemije.

Muške više zanima programiranje jer “više vole igrice”

Posebno je zanimljivo što su djevojke koje su sudjelovale u istraživanju, učenice škola u Splitsko-dalmatinskoj županiji, rekle da ih “medicina asocira na žensku osobu zato što nekako prirodno im je pomagati nekome, kao što i na primjer, mogu biti majke”.

S druge strane, osobu koja se bavi programiranjem jedna je učenica opisala kao “nekoga s ‘očalama’ i nula bodova u društvu… Ono, uopće ne zna s ljudima”. “Gospe ti, to je dečko koji živi u materinom podrumu”.

Djevojke smatraju da dečke više zanima programiranje jer “oni više vole igrice”, a sebe ne vide u budućnosti u programiranju zato što “žele nešto zanimljivije od toga”.

Izvannastavna aktivnost usmjerena na djevojčice

S ciljem jačanja obrazovnih i karijernih aspiracija prije svega djevojčica prema STEM području, u Splitu je ove školske godine pokrenut STeam, izvannastavna aktivnost namijenjena učenicama i učenicima petih i šestih razreda osnovne škole.

U aktivnosti sudjeluje 14 splitskih osnovnih škola, 52 učiteljice i stručne suradnice, šestorica učitelja i stručnih suradnika, te 175 učenica i 12 učenika. U sklopu programa polaznice i polaznici se bave raznim temama, kao što su primjerice more, održivost, znanost u sportu, svemir i astronomija, brodovi te vizualna umjetnost.

Kroz svaku od tema obrađuju društveno relevantna pitanja, poput onog kako se grade brodovi, zašto bolje vidimo zvijezde na selu i na koji način riješiti prometne gužve u Splitu.

Umjetna inteligencija kao jedna od tema

Primjerice, temu umjetne inteligencije obradili su postavljajući društveno/osobno/relevantno pitanje: Kako možemo iskoristiti umjetnu inteligenciju za rješavanje problema u Splitu? Dobili su STEM osnovu u školi kroz predavanje o tome što je umjetna inteligencija i gdje se koristi.

Zatim su posjetili startup koji se bavi razvojem umjetne inteligencije i telekomunikacijsku tvrtku koja već koristi AI rješenja, a razgovarali su i s mladim istraživačicama u području AI-ja.

Umjetničku perspektivu su dobili odlaskom u kino gledajući film o umjetnoj inteligenciji i kroz razgovor s umjetnicima o mogućnostima i prijetnjama AI-ja, a u školi su izradili strip o umjetnoj inteligenciji u Splitu.

Naposljetku su imali i radionicu slik-ai na kojoj su izrađivali crteže generirane AI-jem koristeći alat PlaygroundAI. Tema im je bila predviđanje utjecaja klimatskih promjena na Grad Split. Veliko predstavljanje svih rezultata izvannastavne aktivnosti održat će se 6. lipnja u Splitu.

Potreba za ženskim uzorima u području informatike i računalstva

Iščekujući finalne rezultate, dr. sc. Zrinka Ristić Dedić, također suvoditeljica istraživanja i znanstvena savjetnica u IDIZ-u, rekla je da su osim kvantitativnog dijela proveli i kvalitativno istraživanje.

“Ono ukazuje da je područje informatike i računarstva snažno obilježeno stereotipima pri čemu se poslovi u ovom području i dalje vežu uz muški spol i djevojčicama nisu privlačni niti interesantni te postoji jasna potreba za ženskim uzorima u ovom području rada”, dodala je Ristić Dedić.

Tim povodom je na konferenciji održan i panel naziva “Žene i STEM: budućnost je njihova!”, na kojem su uz Ristić Dedić sudjelovale i dr. sc. Katja Magdić Košiček, znanstvena suradnica na Institutu Ruđer Bošković, te Andrea Pirša Ilić, rukovoditeljica Centra izvrsnosti za umjetnu inteligenciju i podatke u A1 Hrvatska.

Panel o ženama i STEM-u

Sugovornice su prokomentirale spomenute rezultate istraživanja, ali i kroz osobna iskustva približile zanimanja i karijere djevojaka u STEM-u. Magdić Košiček je, primjerice, istaknula da je osnovnu i srednju školu završila u manjoj sredini gdje nije imala toliko puno mogućnosti, ali je njezina profesorica uspjela prepoznati talent i pogurnuti je u pravom smjeru.

Pirša Ilić je s druge strane napomenula da u njezinom timu ima velik broj žena koje sve odlično rade. Potvrdio je to i Ivan Skender, glavni direktor za transformaciju poslovanja, ljudske potencijale i korporativne komunikacije u A1 Hrvatska, ističući da u kompaniji imaju 47 posto žena, ali i da čine samo 15 posto cijelog sektora tehnike.

“Prije nekoliko godina pokrenuli smo A1 STEMfemme program namijenjen djevojkama završnih godina STEM fakulteta, ali nas je i dalje zanimalo zašto ne postoji veći interes djevojaka za tehnička zanimanja”, objasnio je Skender.

Širenje programa na škole u Zagrebu i okolici

Upravo zbog toga su se i obratili IDIZ-u, u želji da naprave pomak po tom pitanju. Uz samo istraživanje, zajedno su i razvili kurikulum za spomenutu izvannastavnu aktivnost s ciljem jačanja aspiracija i osnaživanja djevojčica prema STEM-u.

“Zbog velikog interesa i odličnih povratnih informacija iz škola, planiramo širenje programa na škole u Zagrebu i okolici”, najavio je Skender.

Tako će se u sljedećoj akademskoj godini još veći broj učenica i učenika moći baviti temama poput umjetne inteligencije, pametnog grada, robotizacije, mora i znanosti u plesu.

Sadržaj nastao u suradnji s A1 Hrvatska.