Stres nije uvijek negativan, može pomoći boljem mentalnom i fizičkom zdravlju

Umjerene količine stresa mogu poboljšati kognitivne funkcije

FOTO: RosZie/Pixabay

Sigurno ste puno puta čuli savjet da morate naučiti nositi se sa stresom i nastojati ga se riješiti. Stres je postao popularan pojam kada se radi o zdravlju, ali nije nam uvijek neprijatelj, piše Time.

Istraživanja sugeriraju da je stres potreban jer poboljšava funkciju mozga i podupire zdravije starenje. Stres nije lagan, ali je neophodan dio života.

Kroničan stres i zdravlje

Istraživanja sugeriraju da ljudi u nekoj mjeri osjećaju stres 90 posto dana. U stanju stresa, mozak usmjerava nadbubrežne žlijezde da otpuštaju hormone, uključujući adrenalin, uzrokujući fiziološke promjene u cijelome tijelu koje dovode do znojnih dlanova, ubrzanog disanja i ubrzanog rada srca. Tijekom razdoblja stresa, tijelo otpušta i oksitocin, hormon hipofize.

Kada stres traje dulje vrijeme, a ne smanjuje se, povezan je s mentalnim i fizičkim problemima te povećava rizik od kroničnih stanja poput bolesti srca. Ali važan je naš odgovor na stres. Stres može pomoći da prebrodimo teško razdoblje ili čak da izbjegnemo fizičku opasnost. A kada se s akutnim stresom dobro upravlja, pomaže boljem zdravlju i dobrobiti u budućnosti.

Umjerene količine su korisne

Assaf Oshri, profesor na Sveučilištu Georgia, pokazao je u svom istraživanju da kronični stres koji proizlazi iz traumatičnih iskustava može štetiti, ali i da umjerene količine stresa mogu biti korisne i za tijelo i za um, poboljšavajući kognitivne funkcije i jačajući otpornost.

Akutni stres kod štakora pokazao je da može pomoći mozgu da bolje funkcionira i pripremi životinje na bolje reagiranje kada se opet suoče sa stresorom.

Dvije krajnosti stresa

“Otpornost je proces i proizlazi iz naših interakcija s okolinom”, objašnjava Oshri. “Ako ljudi nisu izloženi nikakvom stresu, možda ne mogu izgraditi otpornost. Ako su pak previše izloženi traumama, mogu stradati.”

Čini se da postoji točka u kojoj stres jača psihičko zdravlje i pomaže ljudima da prebrode teške situacije. A čak i za fizičko zdravlje postoje koristi od određene razine stresa. Vježbanje se može shvatiti kao dodavanje stresa tijelu kako bi ono ojačalo. Neke su studije pokazale da kratkotrajna izloženost stresu jača imunitet.

Nije dobro blokirati osjećaje

Važno je kako se nosite sa stresom. Ljudi koji vjeruju da mogu učiti iz teških iskustava bolje prolaze u izazovnim vremenima za razliku od onih koji na stresore gledaju potpuno negativno.

Ljudi koji imaju izrazito jake ili slabe reakcije na izazovne situacije izloženi su većem riziku lošeg zdravlja. Potpuno blokiranje emocija nije dobro. Prakse poput joge i meditacije mogu pomoći ljudima da ostvare ravnotežu i bolje reagiraju na stres.

Upravljanje negativnim osjećajima

Ne treba ignorirati negativne osjećaje, već ih treba priznati kako bi njima mogli upravljati na zdraviji način, kažu stručnjaci za Time. Oslanjanje, u teškim vremenima, na osobe koje volite također je važno jer socijalna podrška može poslužiti kao zaštita od negativnih učinaka stresa i traume.

Ne znate kada vam se stresna situacija može dogoditi, ali možete formirati svoj odgovor. Imajte na umu da možete prevladati teške trenutke i učiti iz njih.