Što je frontotemporalna demencija? Dijagnosticirana je i Bruceu Willisu, a počinje s dramatičnim promjenama u ponašanju

Bogatu glumačku karijeru Bruce Willis prekinuo je u 67. godini, iako je u to vrijeme bio poprilično aktivan, što na filmu, što u kazalištu.

Njegova obitelj je, u ožujku 2022. godine, objavila da je Bruceu dijagnosticirana afazija, stanje koje utječe na kognitivne sposobnosti, točnije na sposobnost izražavanja, razumijevanja govora, ali i pisanja.

Filmaši koji su s njim radili, nakon ove objave kazali su da je Willis već dulje vrijeme djelovao zbunjeno i izgubljeno, da nije razumio zašto je tamo, nije pamtio tekst i morali su mu ga čitati u bežične slušalice koje je nosio tijekom snimanja.

Što je frontotemporalna demencija?

Stanje se s vremenom pogoršavalo te je glumcu u veljači 2023. godine dijagnosticirana frontotemporalna demencija kojoj afazija može prethoditi.

“Nažalost, problemi s govorom samo su jedan od simptoma s kojima se Bruce bori. Iako je bolno, olakšanje je što napokon znamo pravu dijagnozu. Riječ je o frontotemporalnoj demenciji”, kazala je tada obitelj.

Prema posljednjim vijestima, bolest je napredovala i glumac više nije u stanju verbalno komunicirati.

Frontotemporalna demencija je krovni izraz za skupinu bolesti koje uzrokuju atrofiju frontalnog i temporalnog režnja, a manifestira se s promjenama osobnosti i ponašanja te jezičnim poteškoćama, ponajviše govorom.

Simptomi frontotemporalne demencije

Za razliku od drugih demencija, javlja se u nešto ranijoj dobi, te prve znakove može pokazati u ljudi od 40 do 65 godina starosti. Frontotemporalna demencija čini od 10 do 20 posto svih demencija te jednako zahvaća muškarce i žene, za razliku od Alzheimerove bolesti koja je češća u žena.

Simptomi ovise o tome koji je dio mozga zahvaćen. Neki ljudi s frontotemporalnom demencijom imaju promjene osobnosti, mogu biti impulzivni ili pak emocionalno ravnodušni, dok drugi gube sposobnost govora i jasnog izražavanja.

Simptomi s vremenom napreduju, obično tijekom godina, a osobe s frontotemporalnom demencijom često mogu imati više od jedne skupine simptoma istovremeno. U nastavku donosimo više grupa simptoma s kojima se osobe mogu suočiti.

Promjene u ponašanju

Najčešći simptomi frontotemporalne demencije manifestiraju se kroz ekstremne promjene u ponašanju i osobnosti, te osobe S FTD-om, potpuno nesvjesno, znaju izgovarati neprimjerene stvari ljudima oko sebe ili pak potpuno ignorirati tuđe osjećaje.

Ta su ponašanja često povezana s nedostatkom inhibicije, što rezultira izljevima bijesa, dodirivanja stranaca, mokrenja u javnosti, a nemir, razdražljivost, agresivnost, nasilni ispadi ili pretjerana sentimentalnost također mogu biti prisutni.

Promjene u ponašanju uključuju:

• sve neprikladnije društveno ponašanje
• gubitak empatije i drugih međuljudskih vještina. Na primjer, neosjetljivost na osjećaje drugih ljudi
• nedostatak prosudbe
• gubitak inhibicije
• nedostatak interesa, poznat i kao apatija, koja se može zamijeniti za depresiju
• kompulzivna ponašanja poput tapkanja, pljeskanja ili udaranja usana iznova i iznova
• neodržavanje osobne higijene
• promjene u prehrambenim navikama, osobe se obično prejedaju ili radije jedu slatkiše i ugljikohidrate
• kompulzivna potreba guranja stvari u usta

Govorni i jezični simptomi

Neki podtipovi frontotemporalne demencije dovode do promjena u jezičnoj sposobnosti ili gubitka govora. Podtipovi uključuju primarnu progresivnu afaziju, semantičku demenciju i progresivnu agramsku afaziju, poznatu i kao progresivna nefluentna afazija.

Sve to može uzrokovati:

• sve veće probleme s korištenjem i razumijevanjem pisanog i govornog jezika; osobe teško pronalaze pravu riječ kako bi se točno izrazile
• probleme s imenovanjem stvari; mogu zamijeniti određenu riječ općenitijom riječju, kao što je korištenje riječi “to” za olovku
• poteškoće s izražavanjem, koriste jednostavne rečenice od dvije riječi te teško slažu složenije rečenice

Promjene u kretnjama

Rijetki podtipovi frontotemporalne demencije uzrokuju pokrete slične onima kod Parkinsonove bolesti ili amiotrofične lateralne skleroze (ALS).

Simptomi poremećaja kretanja mogu uključivati:

• drhtanje dijelova tijela
• krutost udova
• grčeve ili trzanje mišića
• lošu koordinaciju
• probleme s gutanjem
• slabost mišića
• neprimjereno smijanje ili plakanje
• padovi ili problemi s hodanjem

Uzroci frontalotemporalne demencije

Neke genetske promjene povezane su s frontotemporalnom demencijom, ali više od polovice ljudi s ovom dijagnozom nema obiteljsku povijest demencije te za sada nema drugih poznatih čimbenika rizika za nastanak ove bolesti.

Znanstvenici su potvrdili da se neke promjene gena frontotemporalne demencije također vide kod amiotrofične lateralne skleroze (ALS) te se provodi više istraživanja kako bi se razumjela veza između ova dva stanja.

Postavljanje dijagnoze

Ne postoji niti jedan test za frontotemporalnu demenciju. Prilikom pregleda, liječnici razmatraju simptome i isključuju druge moguće uzroke prisutnih simptoma.

Fronatalnotemporalnu demenciju može biti teško dijagnosticirati rano jer se simptomi često preklapaju s simptomima drugih stanja. Kako bi se utvrdilo je li riječ o ovom stanju, provode se sljedeće pretrage:

• laboratorijske pretrage iz krvi: kako bi se isključila druga stanja, poput bolesti jetre ili bubrega
• studija spavanja: neki simptomi apneje u snu mogu biti slični simptomima frontotemporalne demencije. Ti simptomi mogu uključivati promjene u pamćenju, razmišljanju i ponašanju
• neuropsihološko testiranje: testiraju se vještine rasuđivanja i pamćenja. Ova testiranja korisna su za utvrđivanje koju vrstu demencije osoba ima te može pomoći u razlikovanju FTD-a od drugih uzroka demencije
• slikovne dijagnostičke metode poput CT-a i MR-a mozga: mogu otkriti druga stanja koja mogu uzrokovati simptome. To može uključivati ugruške, krvarenje ili tumore

“Postoji nada da bi dijagnosticiranje frontotemporalne demencije moglo postati lakše, znanstvenici proučavaju potencijalne biomarkere FTD-a. Biomarkeri su tvari koje se mogu mjeriti kako bi se dijagnosticirala bolest”, navodi se na stranicama Klinike Mayo.

Liječenje

Trenutno ne postoji lijek ili terapija za liječenje frontotemporalne demencije, iako su mnoga istraživanja u tijeku. Čini se da lijekovi koji se koriste za liječenje ili usporavanje Alzheimerove bolesti nisu korisni za osobe s frontotemporalnom demencijom, a pokazalo se da neki lijekovi za Alzheimerovu bolest mogu pogoršati simptome FTD-a. Ipak, određeni lijekovi i logopedska terapija mogu pomoći u upravljanju simptomima.

Neki lijekovi mogu pomoći u upravljanju simptomima ponašanja frontotemporalne demencije, to su:

• antidepresivi: neke vrste antidepresiva mogu smanjiti simptome ponašanja
• antipsihotici: ponekad se koriste za liječenje simptoma ponašanja FTD-a, ali se moraju koristiti s oprezom kod osoba s demencijom. Mogu imati ozbiljne nuspojave, uključujući povećan rizik od smrti.

Život s frontotemporalnom demencijom

Suočavanje s FTD-om može biti zastrašujuće, frustrirajuće i neugodno za pacijenta, ali i za članove obitelji. Budući da se neki simptomi ne mogu kontrolirati, članovi obitelji ne bi trebali osobno shvaćati ponašanje voljene osobe. Obitelji moraju održavati vlastitu dobrobit, istovremeno osiguravajući da se prema njihovoj voljenoj osobi postupa dostojanstveno i s poštovanjem.

Kako se simptomi frontotemporalne demencije pogoršavaju, sve je veća potreba za pomoć njegovatelja koji će osobama s ovom vrstom demencije pomoći u svakodnevnim aktivnostima.

Kako bi se poboljšalo raspoloženje, kao i kognitivne vještine, potrebno je redovito vježbati, a odabir vježbi trebalo bi dogovoriti s nadležnim liječnikom ili specijalistom.

Kod kuće može biti korisno prilagoditi prostor kako bi u početku obavljanje svakodnevnih zadataka bilo što lakše, ali i kako bi se smanjila mogućnost ozljeda. Na primjer, zbog poteškoća u kretanju potrebno je ukloniti manje tepihe i staze kako bi se smanjio rizik od padova.

Poduzimanje ovih koraka također može pomoći:

• izbjegavanje događa ili aktivnosti koje pokreću ponašanje koje nije željeno
• održavajte okruženje u kojem osoba puno boravi što mirnijim
• održavanje strukturirane rutine, primjerice, svaki dan jesti i odlaziti na spavanje u isto vrijeme
• pojednostaviti dnevne obveze
• da biste osobi pomogli u jezičnim problemima, govorite polako i jasno, koristite jednostavne rečenice, pričekajte odgovore i zatražite pojašnjenje ako nešto ne razumijete

Članovi obitelji ne bi smjeli zaboraviti na svoju dobrobit, te raditi na ublažavanju stresa, kao i ostalih izazova koje nosi suživot s osobom koja ima frontotemporalnu demenciju.