Putujete u tropske zemlje? Ovo su najvažnija pravila zaštite od komaraca i zaraznih bolesti koje prenose

Prema zakonu svi se putnici trebaju javiti na kontrolni pregled kod nadležnog epidemiologa

FOTO: James Gathany; Centers for Disease Control and Prevention

U mnogim tropskim i suptropskim zemljama komarci mogu prenijeti uzročnike zaraznih bolesti kao što su malarija, Žuta groznica, Denga groznica, Chikungunya, Zika i Groznica Zapadnog Nila. No, važno je napomenuti da su se zbog klimatskih promjena i suvremenog transporta, uzročnici ovih bolesti raširili diljem svijeta. Stoga je iznimno važno prije odlaska na put informirati se i upoznati s mogućim zdravstvenim rizicima na odredištu. Kako biste ih sveli na najmanju moguću mjeru, potražite savjet epidemiologa u svom područnom Zavodu za javno zdravstvo čije kontakte možete pronaći ovdje, najbolje od 4 do 6 tjedana prije putovanja.

Prije putovanja se preporučuje:

  • provjeriti pokriva li vaše zdravstveno osiguranje neke troškove zdravstvenih usluga koje ćete možda trebati na putu (liječenje u slučaju bolesti ili nesreće, liječenje u bolnici, povratak u domovinu zbog zdravstvenih razloga, i slično)
  • potražiti savjet specijalista epidemiologa koja cjepiva trebate primiti prije polaska na odredište
  • prema potrebi potražiti savjet epidemiologa o preventivnom uzimanju lijekova protiv malarije
  • savjetovati se o zaštiti zdravlja na putovanju – upoznajte se s mogućim opasnostima od zaraznih bolesti i načinima zaštite
  • za putovanja u pojedine zemlje putnici su se dužni cijepiti i pribaviti odgovarajući dokaz koji se naziva “žuta” knjižica cijepljenja

Žarišna područja bolesti koje prenose komarci

  • Zika virus: zabilježen je u 60-ak zemalja, na nekoliko kontinenata kao što su Centralna i dio Južne Amerike, Senegal te područje Indonezije. Budući da ne postoji cjepivo ili lijek za prevenciju infekcije virusom Zika, važno je provoditi mjere zaštite od uboda komaraca.
  • Žuta groznica: bolest potječe iz Afrike, a česta je i u tropskim područjima Južne Amerike. Svim hrvatskim građanima koji planiraju odlazak u Afriku ili Južnu Ameriku preporučuje se cijepljenje protiv žute groznice najkasnije deset dana prije polaska na put. Cijepi se jednom dozom cjepiva koje pruža doživotnu zaštitu. Cijepljenje se provodi u epidemiološkoj službi Zavoda za javno zdravstvo. Popis zemalja u kojima je povećan rizik od Žute groznice možete pogledati ovdje. Prije putovanja informacije o cijepljenju provjerite s epidemiologom u područnom Zavodu za javno zdravstvo zato što je za ulazak u neke zemlje Afrike i Južne Amerike potrebna potvrda o cijepljenju.
  • Malarija: javlja se u mnogim dijelovima svijeta, a posebice u centralnoj i Južnoj Americi, Haitiju, Africi, Indijskom potkontinentu, jugoistočnoj Aziji, Srednjem Istoku i Južnopacifičkom otočju.
  • Denga groznica: zabilježena je u više od 100 zemalja tropskog podneblja, no najčešće je zastupljena duž ekvatora. Proširila se i u Kini, zemljama Pacifika, Americi te južnim dijelovima Europe, pa tako i u Hrvatskoj – 2010. godine na Pelješcu je prvi put dokazana autohtona infekcija virusom Denge. Za sada je dostupno četverovalentno cjepivo protiv Denga groznice koje se primjenjuje isključivo kod ljudi koji su već bili zaraženi virusom Denge.
  • Chikungunya groznica: iako je rasprostranjena u Africi, jugoistočnoj i južnoj Aziji, ovaj invazivni tropski virus kojeg prenosi tigrasti komarac raširio se i na područje Mediterana. Trenutno ne postoji cjepivo za prevenciju Chikungunya groznice, pa je potrebno provoditi mjere zaštite od uboda komaraca.
  • Groznica Zapadnog Nila: infekcija virusom Zapadnog Nila javlja se u Africi, na Bliskom Istoku i u Sjevernoj Americi. U Europi se javlja u više država, najviše u Grčkoj, Rusiji i Rumunjskoj dok je u Hrvatskoj prvi put registrirana 2012. godine. S obzirom na to da ne postoji cjepivo ili lijek za prevenciju Groznice zapadnog Nila, važno je provoditi mjere zaštite od uboda komaraca.

>>više o bolestima koje prenose komarci pročitajte ovdje

Zaštitite se

Prije polaska na putovanje preporučuje se spakirati malu putnu ljekarnu. Ovisno o području u koje putujete, upitajte epidemiologa ili nadležnog liječnika što biste od lijekova i medicinskog pribora trebali ponijeti.

Osnovni popis za putnu ljekarnu:

  • zalihe lijekova koje inače koristite
  • lijekovi koje vam preporuče liječnik i epidemiolog, ovisno o zemlji u koju putujete
  • sprej za dezinfekciju rana
  • flasteri, sterilne komprese, elastični zavoji
  • lijek protiv bolova i/ili vrućice poput paracetamola
  • prašak s elektrolitima za nadoknadu izgubljenih minerala u slučaju proljeva
  • sredstvo za ublažavanje uboda insekata

Prije dolaska u tropska područja zbog moguće nestašice opskrbite se repelentima, sredstvima za odbijanje komaraca. Za tropska područja preporučuju se sredstva na bazi DEET-a 30-50% ili icardina. Repelente treba nanositi danju i noću, na nepokrivene dijelove tijela, izbjegavajući lice, a osobito oči, nos i usta. Prije upotrebe pažljivo pročitajte upute na proizvodu i koristite ga točno onako kako je naveo proizvođač.

  • repelent treba nanositi dovoljno često, ovisno o znojenju i izloženosti vodi. Primjerice, treba se ponovno nanijeti nakon kupanja ili plivanja
  • repelent se nanosi nakon preparata sa zaštitnim UV faktorom (SPF 30-50) ako se koriste istovremeno
  • repelenti na bazi DEET-a ili icardina se ne preporučuju za djecu mlađu od 2 mjeseca

Odjeća kao zaštita od komaraca

Kako biste se zaštitili od uboda komaraca, uz korištenje sredstava za odbijanje komaraca, preporučuje se i prikladno odijevanje i to tako da bude pokrivena što veća površina tijela. S obzirom na to da komarci bodu danju i noću, to u tropskim područjima može biti izazovno zbog velikih vrućina i vlage pa birajte lagane, prozračne materijale što svjetlijih boja.

  • preporučuje se nositi svijetlu odjeću, dugih rukava i nogavica
  • kad god je moguće nosite čarape i obuću tako da bude pokrivena što veća površina tijela
  • odjeću bi trebalo pošpricati insekticidnim sredstvom, strogo prema uputi na proizvodu

Kada potražiti medicinsku pomoć?

Malarija i druge tropske bolesti mogu biti ozbiljne i treba ih odmah početi liječiti.

Medicinsku pomoć potražite ako tijekom putovanja:

  • dobijete povišenu temperaturu
  • dobijete osip
  • dobijete crvenilo očiju (konjunktivitis)
  • osjetite bolove u mišićima i zglobovima

Na što paziti po povratku iz tropskih područja?

Po povratku u zemlju svi su putnici prema zakonu dužni javiti se na kontrolni zdravstveni pregled kod nadležnog epidemiologa bez obzira na to jesu li na granici dobili pismeni poziv ili ne. Također, po povratku bi trebalo osluškivati svoje tijelo i javiti se nadležnom obiteljskom liječniku ako se pojave bilo kakvi simptomi. Naime, povišena tjelesna temperatura čak 3 mjeseca do godine dana nakon povratka iz područja endemičnih za malariju (zemlje tropskog i suptropskog područja) predstavlja hitno i ozbiljno stanje te je neophodno odmah potražiti liječničku pomoć.

Po povratku iz tropskih područja pripazite na sljedeće:

  • ako se razbolite unutar tri tjedna, svom liječniku obavezno napomenite gdje i kada ste putovali, te kada ste se razboljeli
  • osobe koje razviju simptome Zika bolesti, malarije i slično moraju provoditi mjere zaštite od uboda komaraca
  • dobrovoljno darivanje krvi se po povratku iz tropskih zemalja odgađa na određeno vrijeme, detalje provjerite s nadležnim liječnikom obiteljske medicine ili područnim epidemiologom

Stručni izvori korišteni za ovaj članak:

Hrvatski zavod za javno zdravstvo I

Hrvatski zavod za javno zdravstvo II

World Health Organization