Doktor upozorava: zatvor može biti simptom usporenog rada štitnjače, dijabetesa ili bolesti crijeva

Opstipacija, poznata i kao zatvor, čest je probavni problem koji se odlikuje poteškoćama u pražnjenju crijeva ili rjeđim stolicama nego što je uobičajeno za pojedinca. “Općenito, smatra se da osoba pati od opstipacije ako ima manje od tri stolice tjedno”, pojašnjava prim. dr. sc. Hrvoje Iveković, dr. med., specijalist internist, subspecijalist gastroenterologije i hepatologije iz Centra za ekspertnu medicinu.

Opstipaciju uzrokuju mnogi faktori među kojima su nedostatak dijetalnih vlakana u prehrani, nedovoljan unos tekućine i sjedilački način života, ali uzrok mogu biti i određena medicinska stanja ili lijekovi. Zatvor se obično liječi promjenama u prehrani i tjelesnoj aktivnosti te lijekovima koje će, prema potrebi, propisati specijalist gastroeneterolog. Dugotrajna, kronična konstipacija, pak može zahtijevati liječenje bolesti ili stanja koja su uzrokovala ili pogoršala konstipaciju.

Simptomi opstipacije

Simptomi opstipacije, navodi prim. Iveković, mogu uključivati:

• tvrdu ili grudastu stolicu
• poteškoće ili bol pri pražnjenju crijeva
• osjećaj nepotpunog pražnjenja
• osjećaj nadutosti ili nelagode u abdomenu

Uzroci zatvora

Veliku ulogu u pravilnom radu probave imaju svakodnevne navike i stil života. “Uzroci opstipacije mogu biti različiti, a jedni od najčešćih su nedostatak vlakana u prehrani i nedovoljan unos vode. Pored toga, nedostatak fizičke aktivnosti može doprinijeti opstipaciji. Ignoriranje potrebe za odlaskom na WC također može otežati pražnjenje crijeva, kao i putovanja, stres ili promjene u dnevnoj rutini”, govori prim. Iveković te dodaje da opstipaciji mogu doprinijeti i neke bolesti te lijekovi.

“Postoje neke bolesti poput dijabetesa, hipotireoze, Parkinsonove bolesti i drugih, koje mogu doprinijeti opstipaciji. Konačno primjena nekih lijekova, poput opioda, nekih antidepresiva i peroralne supstitucije željeza mogu uzrokovati ili pogoršati opstipaciju”, pojasnio je gastroenterolog.

Najčešći uzroci zatvora uključuju:

• nedovoljno vlakana u prehrani
• nedovoljan unos tekućine
• nedostatna tjelesna aktivnost
• odgađanje odlaska na zahod
• promjene u prehrani ili dnevnoj rutini
• nuspojave lijekova
• stres, anksioznost ili depresija

Lijekovi koji mogu uzrokovati zatvor uključuju lijekove:

• protiv bolova
• za liječenje visokog krvnog tlaka
• antidepresive
• za liječenje poremećaja živčanog sustava
• za liječenje alergija

Komplikacije zatvora

“Opstipacija sama po sebi obično nije opasna, ali ako se ne liječi ili je kronična, može dovesti do nekoliko komplikacija koje mogu biti ozbiljne”, navodi prim. Iveković te nabraja:

• hemoroidi: prolongirano naprezanje tijekom pražnjenja crijeva može uzrokovati hemoroide, što su proširene, natečene vene u rektumu ili oko anusa. Hemoroidi mogu biti bolni i mogu krvariti.
• analne fisure: ovo su male pukotine u koži oko anusa koje mogu nastati zbog tvrde ili suhe stolice, uzrokujući bol i krvarenje tijekom defekacije
• fekalna impakcija: to je stanje u kojem se stolica toliko stvrdne da osoba nije u stanju izbaciti prirodnim putem. To može zahtijevati medicinsku intervenciju
• rektalni prolaps: kronično naprezanje može dovesti do toga da dio rektuma isklizne iz anusa, što je poznato kao rektalni prolaps. To može zahtijevati kiruršku korekciju
• promjene u crijevnoj flori: kronična opstipacija može utjecati na ravnotežu bakterija u crijevima, što može utjecati na opću probavu i apsorpciju hranjivih tvari
• povećani rizik od kolorektalnog karcinoma: iako veza između opstipacije i kolorektalnog karcinoma nije definitivno dokazana, neka istraživanja sugeriraju da dugotrajna opstipacija može povećati rizik od razvoja ovog oblika raka
• psihološki stres i utjecaj na kvalitetu života: kronična opstipacija može značajno utjecati na kvalitetu života, uzrokujući psihičku nelagodu, anksioznost i smanjenje socijalnih aktivnosti.

Prirodni laksativi

Redovita tjelesna aktivnost i održavanje zdrave prehrane važni su za prevenciju i upravljanje opstipacijom, a postoje i prirodni laksativi koji mogu pomoći u ublažavanju simptoma zatvora. “Ovi laksativi često djeluju blago i mogu biti korisni za poticanje crijevnog pokreta bez jakih nuspojava koje se ponekad javljaju s komercijalnim laksativima”, govori liječnik dodajući da u prirodne laksative spada hrana bogata vlaknima.

“Hrana bogata vlaknima uključuje voće kao što su šljive, kruške i jabuke, povrće poput brokule, graška i mrkve, cjelovite žitarice, orašasti plodovi i sjemenke”, izdvaja naš sugovornik pojašnjavajući da šljive sadrže sorbitol, prirodni šećer koji ima blago laksativno djelovanje, a da su sjemenke lana bogate vlaknima i omega-3 masnim kiselinama te mogu pomoći u omekšavanju stolice i olakšanju pokreta crijeva.

Osobe koje pate od zatvora, trebale bi paziti i na unos tekućine. “Povećani unos tekućine može pomoći u omekšavanju stolice i olakšati prolazak. Topla voda, posebno ujutro, može potaknuti rad crijeva. Tu su i probiotici koji mogu pomoći u poboljšanju crijevne funkcije te poticanju redovitog pokreta crijeva”, objašnjava gastroeneterolog dodajući da su kefir, jogurt, kiseli kupus i druga fermentirana hrana bogati prirodnim probioticima.

“U prirodne laksative možemo ubrojiti sok od aloe vere i kavu. Naime, kofein u kavi može potaknuti crijeva, ali važno je paziti da ne dehidrirate, jer kava može biti diuretik. Sena je biljni laksativ koji se često koristi za kratkotrajno liječenje opstipacije. Njeni aktivni sastojci, sennosidi, stimuliraju crijevnu peristaltiku”, otkriva nam.

Sena se, dodaje naš sugovornik, može konzumirati u različitim oblicima, uključujući čajeve, tablete ili prah. “Međutim, potrebno je napomenuti da se sena treba koristiti pažljivo i po mogućnosti uz savjet liječnika, jer prekomjerna ili dugotrajna primjena može dovesti do niza zdravstvenih problema, kao što su ovisnost o laksativima, poremećaj elektrolita i dehidracija. Također, sena se ne preporučuje trudnicama, dojiljama i maloj djeci bez savjeta liječnika”, ističe prim. Iveković.

Prirodni laksativi su:

• povrće bogato vlaknima (brokula, grašak, mrkva)
• voće bogato vlaknima (šljive, jabuke i kruške)
• cjelovite žitarice
• orašasti plodovi
• sjemenke lana
• probiotici (kefir, jogurt, kiseli kupus)
• aloe vera
• sena

Zatvor kod djece

Djeca koja jedu puno obrađene hrane, brze hrane i slatkiša, a premalo voća, povrća i cjelovitih žitarica, mogu biti sklonija zatvoru, napominje naš sugovornik. Pored toga, dodaje, djeca ponekad izbjegavaju odlazak na WC zbog boli, straha od WC-a ili zato što ne žele prekidati igru. To može dovesti do nakupljanja stolice u crijevima i zatvora.

“Promjene u dnevnoj rutini, kao što su putovanja, početak škole ili promjene u obiteljskom okruženju, mogu utjecati na crijevne navike djeteta. Iako rijetko, zatvor može biti simptom medicinskog stanja, kao što su hipotireoza (usporeni rad štitnjače), metabolički problemi, bolesti crijeva ili anatomski problemi”, ističe gastroenterolog.

Prevencija i liječenje zatvora kod djece uključuje osiguravanje dovoljnog unosa vlakana i tekućine u prehrani, poticanje redovite tjelesne aktivnosti, uspostavljanje redovitih navika odlaska na WC, te pružanje podrške i ohrabrenja, posebno ako dijete izbjegava odlazak na WC zbog straha ili nelagode. “Ako zatvor postane čest problem ili je popraćen drugim simptomima, važno je konzultirati se s pedijatrom”, poručuje prim. Hrvoje Iveković.

Kada zbog zatvora posjetiti liječnika?

Obratite se liječniku ako:

• imate zatvor i ne popravlja se s liječenjem
• često imate zatvor
• često osjećate nadutost
• imate krv u stolici
• ste izgubili na težini iako vam to nije bila namjera
• imate zatvor i stalno se osjećate umorno
• uzimate lijekove koji uzrokuju zatvor – poput opioidnih lijekova protiv bolova
• ste primijetili nagle promjene u pražnjenju crijeva
• osjećate bolove u trbuhu

Koje pretrage se rade da bi se otkrio uzrok zatvora?

Ako postoji problem s crijevnim zatvorom, načelno se preporuča konzultacija s liječnikom. U razgovoru s pacijentom, liječnik će steći uvid u vaše simptome, prehrambene navike, te o načinu i učestalosti pražnjenja stolice i o lijekovima koje koristite. Prilikom fizikalnog pregleda vašeg trbuha, liječnik će steći uvid postoji li nadutost ili bolnost.

“Potom, ovisno o simptomima, povijesti bolesti i cjelokupnom zdravlju, mogu se napraviti uobičajene krvne pretrage kako bi se isključili problemi poput anemije ili problema s funkcijom štitnjače, koji mogu utjecati na probavni sustav. Također, analiza uzorka stolice može otkriti skriveno krvarenje u crijevima ili druge abnormalnosti”, pojašnjava nam gastroenterolog te dodaje:

“Pored ovih standardnih dijagnostičkih postupaka, u obradi bolesnika s opstipacijom, postoji spektar slikovnih metoda, poput rendgenskog pregleda abdomena, koji može pokazati postoji li začepljenje u crijevima. Ipak, kolonoskopija predstavlja metodu izbora u obradi bolesnika s crijevnim zatvorom. Ovdje se radi o pregledu koji uključuje umetanje fleksibilne cijevi s kamerom kroz anus kako bi se pregledao cijelo debelo crijevo. Koristi se za otkrivanje abnormalnosti poput polipa, tumora ili upalnih bolesti crijeva.”

Postoje i specifične dijagnostičke metode u obradi bolesnika s crijevnim zatvorom poput testova prolaska kroz crijeva, analne manometrije i defekografskih testova, ali one nisu široko dostupne našoj populaciji bolesnika, govori nam prim. Iveković.

Prevencija opstipacije (zatvora)

Zatvor se može spriječiti ili ublažiti sljedećim koracima:

• prehranom bogatom vlaknima, uključujući povrće, voće i cjelovite žitarice
• izbjegavanjem namirnica s malo prehrambenih vlakana, poput prerađene hrane, mliječnih proizvoda i mesa
• adekvatnim unosom tekućine
• tjelesnom aktivnošću i redovitim vježbanjem
• osluškivanjem nagona za pražnjenjem crijeva; ne odgađajte odlazak na WC