Analitičar: 'Putin prijetnjama svjesno destabilizira Zapad. Treba mu jasno reći što ga čeka ako započne nuklearni rat'

Ona se za Putina dosad pokazala uspješnom, jer je njome u više navrata odvratio Zapad od namjere da ojača ukrajinsku vojsku i pošalje nove vrste oružja koje bi mogle biti presudne na bojištu.

Djelovanje u interesu Kremlja

Ta, kako Shedd ističe, ruska manipulacija, odražava staru sovjetsku tehniku, kojom se u javni prostor puštaju dezinformacije kako bi se protivnika natjeralo da djeluje u interesima Kremlja.

U kontekstu ruske invazije na Ukrajinu, Putin je znao da ništa neće toliko utjecati na Zapad koliko prijetnja nuklearnom eskalacijom. Putin je iskoristio strahove Zapada od nuklearnog rata kako bi manipulirao ukrajinskim saveznicima – Washingtonom, Berlinom i ostalim zapadnim prijestolnicama i zemljama. Na taj način ih je odvraćao od brojnih značajnih poteza, uzrokujući strah da će ga gurnuti preko ruba.

Prijetnje nuklearnom eskalacijom

Putin je svojim postupcima ograničio vojnu pomoć te postavio stroga ograničenja oružja koja Ukrajina može dobiti od saveznika, te je odgodio izdavanje dozvola koje su Ukrajinci tražili od raznih NATO saveznika za uvoz oružja proizvedenog u SAD-u.

Ako SAD i ostali saveznici zaista žele da Ukrajina pobjedi, tvrdi Shedd, sada je pravo vrijeme da prestanu nasjedati na manipulacije Kremlja. Rusija nuklearnom eskalacijom prijeti od samog početka rata, kada je kao upozorenje Zapadu stavila svoje nuklearne snage u stanje visoke pripravnosti.

U rujnu 2022. Putin je ponovno upozorio Zapad da njegove prijetnje nuklearnim oružjem shvati ozbiljno. Nekoliko tjedana kasnije, američki predsjednik Joe Biden podsjetio je Ameriku da je svijet suočen s mogućim “Armagedonom”, a poput slavnog Pavlovljevog psa, zapadni mediji su zagrizli i počeli kreirati sumorne scenarije o Trećem svjetskom ratu.

Mračna upozorenja Rusije

Zbog straha od eskalacije, Bidenova administracija odbila je poslati Ukrajini različito oružje, uključujući projektile većeg dometa, poput vojnih taktičkih raketnih sustava.

Kremlj je zadovoljno trljao ruke jer je uvidio da takva taktika uspijeva. Ovog lipnja bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko javno je potvrdio da Rusija raspoređuje taktičke nuklearne bojeve glave u njegovoj zemlji.

Tjedan dana nakon toga, Biden je upozorio da taj potez predstavlja vjerodostojnu prijetnju koja znači da je Putin spreman koristiti nuklearno oružje u ratu. Prošloga tjedna, Rusija je objavila da je moćne rakete Sarmat stavila u borbenu pripravnost, upozoravajući neprijatelje da “dvaput razmisle” o tome što čine.

Scenarij III. svjetskog rata

Putin je u potpunosti svjestan da je sjećanje na Hladni rat i njegovu sveprisutnu prijetnju nuklearnim ratom još svježe, te da bilo kakav razgovor o nuklearnom napadu automatski u kolektivnom sjećanju stvara scenarij o kraju svijeta.

Rusija takvom retorikom priziva scenarije Trećeg svjetskog rata, prijeti uporabom nuklearnog taktičkog oružja u Ukrajini i optužuje Kijev da planira dignuti u zrak nuklearni reaktor u Zaporožju, iako je Rusija ta koja ga je minirala.

U Kremlju znaju da će takvim proračunatim potezima završiti na naslovnicama zapadnih medija, te stvoriti pritisak na zapadne lidere, koji zdušno vjeruju da racionalno reagiraju na sve moguće ishode. Takve poruke Kremlja itekako utječu na razmišljanje Zapada i usmjeravaju ga da donosi odluke koje idu u korist ciljevima Kremlja, tvrdi Shedd.

Ruski blef ili stvarna namjera?

Dok ruske nuklearne prijetnje izazivaju nelagodu kod zapadnih kreatora političkih zbivanja, šef ukrajinske vojne obavještajne službe Kyrylo Budanov vjeruje da Rusija blefira. Bivši američko obavještajac smatra kako je Budanov vjerojatno u pravu, posebno s obzirom na to da Rusija veliki prioritet stavlja na operacije koje se tiču utjecaja.

Na internetskoj stranici ruskog Ministarstva obrane službeno se navodi: “Informacijski rat je sukob između dviju ili više država u informacijskom prostoru… masovna psihološka manipulacija stanovništvom radi destabilizacije države i društva, kao i prisiljavanje države da donosi odluke u korist protivničke sile.”

No, još uvijek se ne zna što je sve Putin spreman učiniti. Šef CIA-e William Burns izjavio je da “potencijali očaj” može natjerati ruskog predsjednika da naredi uporabu taktičkog nuklearnog oružja.

Uspješna manipulacija Zapadom

No, Shedd ističe kako Putin nema stvarnu namjeru koristiti nuklearno oružje. U nedostatku izravne pobjede, njegova glavna taktika je zadovoljiti se dugotrajnim ratom, bilo da pritom iscrpi želje i mogućnosti Zapada u pružanju podrške Ukrajini ili da čeka američke predsjedničke izbore koji bi mogli iznjedriti lidera s prijateljskim stavom prema Rusiji.

S druge strane, Kina i Indija, dva važna partnera Kremlja, upozorili su Putina da ne koristi nuklearno oružje. Tome treba pridodati, navodi bivši američki obavještajac, i da bi svi radioaktivni oblaci vrlo vjerojatno završili u Rusiji.

Svrha nuklearnog pitanja za kojim poseže Putin, samo je uspješna manipulacija Zapadom, ističe Shedd i objašnjava to na primjerima. Kada je novinar pitao francusku ministricu obrane Florence Parly treba li vojsku njezine zemlje poslati u Ukrajinu, ona je samo odgovorila protupitanjem: “Vi želite nuklearni rat?”.

Prelazak točke bez povratka

Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock kazala je da njena zemlja ozbiljno shvaća Putinove nuklearne prijetnje, te da bi bilo kakav drugačiji stav bio neozbiljan.

Kancelar Olaf Scholz, braneći nevoljkost Njemačke da opskrbi Ukrajinu boljim oružjem, upozorio je da ne smije doći “do nuklearnog rata”, a talijanski ministar obrane Guido Corsetto istaknuo je da bi Rusija mogla pribjeći uporabi nuklearnog oružja ako se “pređe točka bez povratka, ako Rusi riskiraju poraz”.

Uloga zapadnih političara

Mnoge istaknute političke figure imaju svoju ulogu u manipulacijama Kremlja, uključujući američkog predsjedničkog kandidata Roberta F. Kennedyja Jr. koji je upozorio da smo “sada na rubu nuklearnog rata”, te bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa.

On je pak Putinovu invaziju okarakterizirao “genijalnom” i “pametnom”, kazavši da “prvo dolaze tenkovi, a onda nuklearne bombe”. Bivši voditelj Fox Newsa Tucker Carlson, također je pridonosio nuklearnoj histeriji. “Ako ga Ukrajina stjera u kut, zašto Putin ne bi koristio nuklearno oružje”, kazao je Carlson.

I bivša zastupnica američkog Kongresa Tulsi Gabbard tvrdila je da Biden “gura svijet prema neizbježnom nuklearnom ratu”, te da bi to “uništilo svijet kakvog poznajemo”.

Promjena sadržaja u diskusijama

Krajnje je vrijeme, ističe Shedd u analizi za Foreign Policy, da Washington prozre Putinove igre i prestane pojačavati strahove o eskalaciji koje Moskva namjerno potpiruje. Prvi korak je promjena sadržaja u takvim diskusijama.

Biden je kazao da će Rusija, ako upotrijebi nuklearno oružje, biti još više izopćena u svijetu nego li je dosad bila. Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan, na valu takve retorike, zaprijetio je “katastrofalnim posljedicama” ukoliko Rusija upotrijebi nuklearno oružje.

Shedd smatra da bi umjesto isticanja poruke Kremlja o scenariju “Armagedona”, trebalo okrenuti pilu naopako i usmjeriti argument ka tome što bi se zbilja dogodilo ako Putin posegne za nuklearnim oružjem. Jedna od posljedica bi mogla biti nenuklearna odmazda, poput uništavanja crnomorske flote ruske mornarice.

Odgovor na informacijski rat

Ono što je još važnije, a što nedostaje većini zapadnih vlada, jest sveobuhvatan, strateški napor da se pozabave operacijama ruskog utjecaja i drugim sredstvima ruske manipulacije. Jedan od neposrednih koraka bio bi da Biden izda izvršnu naredbu kojom od traži da se kreira vladin odgovor na informacijski rat koji je usmjeren prema SAD-u.

To bi povećalo svijest o ruskim taktikama, smanjilo njihovu učinkovitost i usmjerilo više resursa na rješavanje tog problema. Shedd tvrdi kako bi Biden trebao uspostaviti odjel ili agenciju koja bi koordinirala američkim informacijskim operacijama, čiji bi cilj bio suprotstavljanje porukama koje dolaze od protivnika, te osigurati koordinaciju tih operacija između različitih tijela vlasti.

Vijeće za nacionalnu sigurnost SAD-a, koje se oslanja na ključna ministarstva i agencije, trebalo bi promovirati i koordinirati slične napore među američkim saveznicima, piše u analizi.

Osnaživanje nacionalne sigurnosti

Uz to, američki predsjednik mogao bi zatražiti pomoć od Kongresa da proširi djelokrug i resurse američkog Centra za globalni angažman, koji trenutno ima uglavnom obrambenu misiju usmjerenu na otkrivanje i razumijevanje strane propagande. No, sve to je ipak nedovoljno za pobjedu u informacijskom ratu visokih uloga.

S obzirom na slab interes Washingtona za ponovnom uspostavom američke Agencije za informiranje, koja je pomogla suprotstaviti se sovjetskoj propagandi tijekom Hladnog rata, proširenje misije Centra za globalni angažman kako bi uključivao ofenzivne operacije u informacijskom prostoru, pomoglo bi u izgradnji otpornosti na utjecaj stranih operacija i osnaživanju američke nacionalne sigurnosti.

Rusko psihološko ratovanje

Zapad ne bi trebao nasjedati na ruske psihološke igre, tvrdi Shedd, te dodaje da je vrijeme da Bidenova administracija prestane djelovati tako da tjera vodu na Putinov mlin.

Od kraja Hladnog rata, Washingtonska upotreba informacijskih operacija je pala jer je fokus usmjeren na vojnu i ekonomsku moć. Rusija je, u međuvremenu, ostvarila znatne uspjehe kroz psihološko ratovanje. Vrijeme je da kreatori politika shvate na koji način Rusija manipulira procesima donošenja odluka na Zapadu – i odgovore snažno, zaključuje Shedd u analizi za Foreign Policy.