Svi detalji razgovora ruskih generala o nuklearnom udaru na Ukrajinu. Amerika Moskvi potiho poslala upozorenje
Što će se dogoditi ako mobilizacija i napadi na ukrajinsku infrastrukturu ne preokrenu situaciju na bojištu?
Visoki čelnici ruske vojske nedavno su razgovarali o tome pod kojim bi uvjetima Moskva mogla upotrijebiti taktičko nuklearno oružje u Ukrajini. Saznanje da se na tako visokoj razini diskutira o mogućnosti nuklearnog napada izazvalo je razumljivu zabrinutost u Kijevu i među zapadnim saveznicima Ukrajine, navodi The New York Times, pozivajući se na informacije dobivene od većeg broja visokih američkih dužnosnika.
Prema informacijama NYT-a, ruski predsjednik Vladimir Putin nije bio uključen u taj konkretni razgovor. Činjenica da Putinovi generali vode takve rasprave navodi na zaključak da je vrh vojske duboko frustriran neuspjesima na bojnom polju, te sugerira da Putinove prikrivene prijetnje uporabom nuklearnog oružja treba shvatiti vrlo ozbiljno. Ipak, američki dužnosnici rekli su kako nemaju dokaze da Rusi premještaju nuklearno oružje ili poduzimaju druge taktičke mjere kako bi se pripremili za napad.
Podaci o razgovorima ruskih generala stigli su do američke vlade sredinom listopada. Američki dužnosnici nisu bili spremni otkriti detalje o tim saznanjima, poput scenarija koji bi doveli do korištenja ruskog nuklearnog oružja. Međutim, u obavještajnoj zajednici već se dugo nagađa kako bi ozbiljni i dugotrajni neuspjesi u ratu, te zaključak kako nema drugog načina da se porazi Ukrajinu, mogli navesti Putina da upotrijebi taktičko nuklearno oružje.
Jedno je kad prijeti Medvedev…
Špekulacije o spremnosti Moskve da izvede nuklearni napad prisutne su od samog početka ruske agresije na Ukrajinu, 24. veljače 2022. Takvu opciju ruski dužnosnici spominjali su u početnim fazama rata, u trenucima kada su se planovi o brzom zauzimanju Kijeva razbijali na tvrdoglavom otporu ukrajinskih snaga. Zveckanje nuklearnim arsenalom zamrlo je tijekom ljeta, u trenucima kada je ruska vojska imala inicijativu i ostvarivala uspjehe na jugu i istoku Ukrajine.
No, nakon prvih velikih uspjeha ukrajinskih snaga početkom jeseni, nuklearno oružje počeo je spominjati i sam Vladimir Putin. Dok takve prijetnje ne iznenađuju kada ih uputi radikalni ratni huškač poput bivšeg predsjednika Dmitrija Medvedeva, stvari se drastično mijenjaju kada mogućnost nuklearnog napada spomene aktualni predsjednik. Putin je baš to učinio u velikom obraćanju naciji održanom 21. rujna.
…a drugo kad atomsko oružje spominje Putin
Konkretno, Putin je u govoru zaprijetio nuklearnom odmazdom, konstatirajući kako Zapad prijeti Rusiji svojim nuklearnim oružjem. Ustvrdio je kako Kremlj ima na raspolaganju vrlo mnogo “modernog oružja uništenja”, suvremenijeg od zapadnog. “Ako bude postojala prijetnja teritorijalnom integritetu naše zemlje, sigurno ćemo koristiti sva sredstva koja su nam na raspolaganju da zaštitimo Rusiju i naš narod”, naglasio je.
“Ne blefiram”, konstatirao je Putin i nastavio: “Građani Rusije mogu biti sigurni da će teritorijalni integritet naše domovine, naša nezavisnost i sloboda biti osigurani. Naglašavam još jednom, koristit ćemo sva sredstva. I oni koji nas pokušavaju ucijeniti nuklearnim oružjem moraju znati da se vjetrovi mogu okrenuti u njihovom smjeru”, zaključio je ruski predsjednik prije svega nekoliko tjedana.
Činilo se da tenzije popuštaju
Pentagon procjenjuje da Rusija ima zalihe od čak 2000 komada taktičkog nuklearnog oružja, dizajniranog za korištenje na bojnom polju, a ne za velike udare na drugom kraju svijeta. Riječ je o naoružanju znatno manje snage od bojevih glava koje nose interkontinentalne balističke rakete. Vojni stručnjaci ističu kako bi uporaba nuklearnog oružja, prvi put nakon 1945. godine, iz temelja promijenila rat u Ukrajini. Iako bi razmjeri uništenja ovisili o mnogim čimbenicima, uključujući snagu konkretne bombe ili rakete, smjer i brzinu vjetra i druge, čak i mala nuklearna eksplozija mogla bi uzrokovati tisuće smrti i učiniti dijelove Ukrajine nenastanjivim.
Zanimljivo je to što su se obavještajni podaci o razgovorima ruskih generala pojavili nedugo nakon što je Moskva počela širiti neutemeljenu vijest da Ukrajina planira upotrijebiti takozvanu prljavu bombu. Također, baš su se nedavno intenzivirali kontakti između američkih i drugih zapadnih dužnosnika i njihovih ruskih kolega, uključujući dva telefonska razgovora ministra obrane Lloyda Austina i ruskog ministra obrane Sergeja Šojgua.
Iako je rizik od daljnje eskalacije i dalje zabrinjavajuće visok, dužnosnici Bidenove administracije i američki saveznici također kažu da su telefonski razgovori između zapadnih i ruskih dužnosnika održani krajem prošlog mjeseca donekle pomogli u ublažavanju nuklearne napetosti. Govor koji je Putin održao prošlog četvrtka, u kojem je zanijekao da se Moskva sprema upotrijebiti nuklearno oružje u Ukrajini, dodatno je snizio tenzije. “Ne vidimo potrebu za tim”, rekao je gospodar Kremlja u tom govoru. “To nema smisla, ni političkog ni vojnog.”
Putin voli provocirati i gledati reakcije
Europski dužnosnik kojeg citira NYT rekao je da su saveznici govor doživjeli kao dio uobičajenog Putinova obrasca ponašanja, koji počinje podizanjem napetosti. U takvim slučajevima kremaljski diktator promatra reakcije Zapada i ruske javnosti, nakon čega zatim poduzima potrebne korake da smiri situaciju.
Na tvrdnje o opasnim razgovorima ruskog vojnog vrha danas se osvrnuo glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov, rekavši da Moskva neće sudjelovati u “pumpanju” teme uporabe nuklearnog oružja u Ukrajini. “Konstatiramo da se i na službenoj i na medijskoj razini ciljano pumpa tema nuklearnog oružja. Nemamo namjeru sudjelovati u tome, i smatramo to vrlo, vrlo neodgovornim”, rekao je Peskov.
Kako bi odgovorio Zapad?
Američki izvori kažu da Pentagon još uvijek ne smatra da Putin planira koristiti taktičko nuklearno oružje. Novinarima je to rekao ministar obrane Austin prošlog četvrtka, naglasivši kako je čak i razgovor o korištenju nuklearnog oružja “opasan”. No, dodao je kako je Bidenova administracija zabrinuta zbog mogućnosti eskalacije. “Bilo bi to prvi put u više od 70 godina da je netko upotrijebio nuklearno oružje”, rekao je. “Ako se to dogodi, jasno je da će uslijediti vrlo značajan odgovor međunarodne zajednice.”
Američki visoki dužnosnici uporno odbijaju detaljno objasniti kakav bi to bio odgovor, ali predsjednik je dao do znanja da ne planira uzvratiti američkim nuklearnim oružjem. No, ljudi koji više nisu dio najvišeg vojnog, političkog ili obavještajnog vrha SAD-a iznijeli su svoje pretpostavke o mogućim reakcijama na ruske nuklearne napade u Ukrajini. Prema njima, odgovor SAD-a i NATO saveznika podrazumijevao bi slanje pomorskih snaga u Crno more i vojnu intervenciju na ukrajinskom teritoriju. Neki analitičari smatraju da su takve procjene zapravo neslužbena poruka s vrha američke vlasti upućena Kremlju.
Sustavi upozorenja nisu pouzdani
Prema analizi NYT-a, korištenje taktičkog nuklearnog oružja manje snage za Putina bi bilo kompliciranije nego izdavanje naredbe da se ispali strateško oružje poput interkontinentalnih projektila. Ruski zapovjednici na terenu morali bi poduzeti čitav niz koraka uoči takvog mini-udara, s naglaskom na mjere koje bi smanjile rizik za rusko osoblje koje bi se našlo u području izloženom posljedicama nuklearnog udara.
Od samog početka rata američke obavještajne službe traže naznake da se Putin priprema za uporabu nuklearnog oružja. Na takav potez mogle bi ih upozoriti neprijavljene nuklearne vježbe ili stavljanje strateških snaga u pripravnost. Doduše, američki dužnosnici ističu da su sustavi upozorenja za otkrivanje takvih koraka nesavršeni te da nema jamstva kako će obavještajci moći unaprijed upozoriti Bijelu kuću da se sprema nuklearni napad u Ukrajini.
Što ako ruska vojska nastavi gubiti?
S obzirom na tako manjkav sustav predviđanja opasnosti, logično je da bi nastavak rasprave ruskih vojnih čelnika o uporabi nuklearnog oružja duboko zabrinuo američku stranu, osobito ako ruska vojska pretrpi potpuni poraz na jugu Ukrajine. Dosadašnji uspjesi ukrajinskih snaga natjerali su Putina da eskalira sukob bez upotrebe nuklearnog oružja. Umjesto toga, ruski predsjednik odlučio se za uvođenje mobilizacije, službenu aneksiju okupiranih teritorija u Ukrajini i kampanju uništavanja elektroenergetske mreže Ukrajine pomoću krstarećih raka i iranskih dronova.
Ništa od toga nije bitno promijenilo stanje na bojištu. Na najvećem dijelu fronta trenutno vlada zastoj, ali očekuje se nastavak ukrajinskih ofenzivnih operacija, posebno na jugu zemlje, prema Hersonu. Putin se i dalje može nadati da će neki od poteza koje je nedavno povukao, poput dovođenja novih, netom mobiliziranih trupa, promijeniti ratnu sreću do početka iduće godine. Ako pobjedu ne uspije ostvariti konvencionalnim sredstvima, raste opasnost od toga da kremaljski diktator posegne za nuklearnom opcijom.