Analiza Jagode Marić: Ovaj saziv Sabora potpuno se pokorio Plenkoviću, slučaj sa šefom HERA-e to najbolje pokazuje
Odluka o raspuštanju Sabora u četvrtak označit će početak zbrajanja rezultata u aktualnom sazivu
Odluka o raspuštanju Sabora u četvrtak označit će početak zbrajanja rezultata u aktualnom sazivu, pa će se tako čelništvo parlamenta vjerojatno pohvaliti time koliko je zakonskih prijedloga usvojeno, koliko je rasprava održano.
Mediji će vjerojatno, kako to bude na kraju svakog mandata, izvlačiti podatke o tome tko je bio najaktivniji zastupnik i najviše puta se javio za riječ, a tko je u sabornici uglavnom šutio, kao da to išta govori koliko je kvalitetan nečiji mandat bio.
Ponovno će se izvući statistike o tome tko je najviše putovao i naplatio najviše putnih troškova, koliko je bilo zahtjeva za opoziv Vlade ili pojedinih ministara.
Sabor se pokorio Plenkovićevoj Vladi
No, o tome kakav je bio hrvatski parlament u desetom sazivu možda najbolje govori jedan detalj. Sabor u 15 mjeseci nije uspio imenovati predsjednika Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) i osigurati nesmetan rad toj Agenciji u vrijeme najveće energetske krize od hrvatske samostalnosti.
Sabor je krajem studenoga 2022. godine razriješio Danijela Žambokija s mjesta prvog čovjeka HERA-e, uz to je Daliboru Pudiću istekao mandat. HERA-a je ostala na tri člana Upravnog vijeća, a i danas je vodi zamjenik predsjednika Upravnog vijeća Željko Vrban.
Sabor je u postupku tog imenovanja ovisio o radu Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja koje treba raspisati javni poziv za nove članove Upravnog vijeća. Osim povremenih molbi pojedinih zastupnika da se javni poziv objavi, hrvatski parlament nije učinio apsolutno ništa da odradi svoj posao. Premijer Andrej Plenković valjda je odlučio da HERA može raditi i bez prvog čovjeka, a Sabor, kojem odgovara i Vlada i HERA pokorio se tomu.
Kakav je bio 10. saziv Sabora?
Kako je sve to funkcioniralo najbolje govori izvješće Državne revizije o radu HERA-e, koje je bilo nepovoljno za tu Agenciju i u kojem je Revizija dala podulji popis zadaća koje HERA nije obavljala iako joj to zakon nalaže.
Hrvatski parlament koji je po zakonu dužan osigurati da nezavisna regulatorna agencija dobro funkcionira nije u tome uspio niti se trudio popraviti situaciju, nego je u potpunosti svoju ulogu, po tom pitanju, prepustio premijeru Plenkoviću. Nema crtice u ove četiri godine koja bi bolje opisala kakav je bio deseti saziv hrvatskog parlamenta.
Da Vlada i Sabor mogu brzo odraditi posao dokazuje postupak imenovanja Ivana Turudića glavnim državnim odvjetnikom, kada je sve odrađeno jako brzo, a Vlada je Saboru poslužila kao logistika.
Neraspravljena izvješća i zakonski prijedlozi
Ostat će iza sadašnjeg saziva i 219 neraspravljenih točaka, uglavnom Vladinih izvješća i zakonskih prijedloga oporbe. Tako je bilo i u ranijim sazivima, ali parlament se nije, s obzirom na globalnu situaciju, ni potrudio raspravljati o izvješću o obrani za 2022. godinu, ili kako je Vlada te godine provodila nacionalnu razvojnu strategiju.
Neraspravljeno je ostalo i izvješće Revizije o izvršenju proračuna za 2022. godinu koje je u proceduri već devet mjeseci. No, nakon izbora će na dnevni red i izvješće o izvršenju proračuna za 2023., pa onda i izvješće revizije, pa se valjda sve može odraditi u paketu.
Sabor prepisao lošu praksu Vlade
Sabor se u slučaju HERA-e na određeni način ugledao na Vladu koja je u posljednja dva mandata često članove uprava državnih poduzeća, ali i ravnatelja uprava po ministarstvima, imenovala na šest mjeseci, uz objašnjenje da se čeka imenovanje nakon provođenja javnog natječaja.
Međutim, često se ti natječaji nisu ni dogodili i ljudi bi na pojedinim mjestima ostali i po četiri godine, a da su stalno tu dužnost obnašali privremeno na šest mjeseci. To najbolje govori kakav je odnos vlasti prema institucijama, koje su u brojnim slučajevima trebale biti nezavisni regulatori.
Šefu HEP-a mandat istječe u kampanji
Tako trenutno i najvažnija kompanija u vlasništvu države, HEP, ima na čelu svoje uprave vršitelja dužnosti Vicu Oršulića kojem će šestomjesečni mandat isteći u svibnju kad će Hrvatska biti u predizbornoj kampanji.
Mjesec dana prije i nakon toga šestomjesečni mandat istječe i za desetak službenika koje je Vlada ovlastila za poslove ravnatelja uprava po ministarstvima. No, ni direktori u trgovačkim društvima ni ravnatelji uprava nisu navedeni među pozicijama na koje Vlada, prema Zakonu o postupku primopredaje vlasti, ne može imenovati ljude nakon raspisivanja izbora.
Narodna obveznica tek nakon izbora
Raspisivanje izbora za novi saziv Sabora moglo bi pak zaustaviti Ministarstvo financija u izdavanju još jedne narodne obveznice i to taman u trenutku kad se pokazalo da su dužnički papiri hrvatske države privlačni i građanima i međunarodnim investitorima. Ako u sljedećih nekoliko dana ne izađe s narodnom obveznicom, ministarstvo financija morat će pričekati da se formira nova Vlada.
Zakon o postupku primopredaje vlasti u članku 5. kaže da “od dana raspisivanja izbora Vlada ne smije zaključivati ugovore značajnije vrijednosti, osim ako bi nezaključivanje ugovora prouzročilo znatnu materijalnu štetu, odnosno ako je zaključivanje ugovora nužno radi ispunjenja međunarodnih obveza Republike Hrvatske, a za poslove za koje se pretpostavlja da će biti okončani do stupanja na dužnost Vlade, nakon provedenih parlamentarnih izbora”. To znači da Vlada u tom periodu ne bi, primjerice, smjela izdavati ni dužničke papire, niti izdavati jamstva.
Prošli mjesec država je uspješno plasirala narodne trezorce, a prošli tjedan je na međunarodnom tržištu izdala obveznicu od 1,4 milijarde eura, pa pauza zbog izbora neće dovesti u pitanje ispunjavanje proračunskih obveza.