Kadrovski devastiranim državnim firmama kronično fali čelnih ljudi. Vladina aljkavost sad gura i HNB u krizu
Postavlja se pitanje hoće li sadašnja parlamentarna većina imenovati nove ljude ili će taj posao preuzeti novi saziv Sabora
Izbor novog glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića ponovo je aktualizirao neugodnu činjenicu da pojedine važne državne institucije poput USKOK-a ili Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) nemaju čelne ljude, a u brojnim su državnim tvrtkama članovi uprava i nadzornih odbora imenovani privremeno, na šest mjeseci.
U mandatu Andreja Plenkovića stalna je praksa postalo ono što se trebalo koristiti u iznimnim situacijama – imenovanje vodećih ljudi tvrtki i institucija na šest mjeseci. To će ove godine stvoriti prilično zanimljivu situaciju, pa će Vlada pojedinim direktorima, kako im mandati budu isticali, produživati v.d. status u vrijeme predizborne kampanje.
Još će zanimljivije biti ako ih prije izbora odluči imenovati na puni mandat, pozivajući se na provedene javne natječaje. No, postoje institucije čije vodstvo može imenovati samo parlament, a njegovo raspuštanje prije izbora otvara pitanje odabira prvih ljudi Hrvatske narodne banke, iako im mandati traju još mjesecima
Rukovodstvu HNB-a istječu mandati
Guverneru Borisu Vujčiću, njegovoj zamjenici Sandri Švaljek i viceguvernerima Slavku Tešiji i Romanu Šubiću mandati istječu sredinom srpnja. To je polovica od osam članova Rukovodstva HNB-a. S obzirom na to da je do tada ostalo još pet mjeseci možda se čini preuranjeno propitivati hoće li im mandati biti produženi ili će vladajuća većina na te dužnosti imenovati nove ljude, ali raspuštanje Sabora i raspisivanje izbora, posebice ako će se oni održati u prvoj polovici godine, zapravo ne ostavlja puno vremena za izbor četvero ljudi u vrhu središnje banke.
Ako ih sadašnja parlamenta većina ne imenuje to bi značilo da će taj posao odraditi novi saziv Sabora, a pitanje je hoće li im do konstituiranja Sabora šestogodišnji mandati možda i završiti. Za nadati se je da Vlada u HNB-u neće ponoviti situaciju iz HERA-e i da će u središnjoj banci na vrijeme biti izabrani novi čelnici, ili da će sadašnjim biti potvrđen još jedan mandat. Kako se to god uklapao u izborni raspored.
Najidealnije bi bilo da se prije isteka guvernerova mandata konstituira novi saziv parlamenta, pa da on i bira nove ili potvrdi postojeće ljude na čelu HNB-a. No, ne bi bilo prvi put da se guverneru istekne mandat prije odluka o novom.
Ne zna se hoće li doći do promjena
U srpnju 2018. godine Vujčiću je već za desetak dana bio istekao prvi mandat kad mu je potvrđen novi, pa ne treba čuditi da nam je nekoliko sugovornika u Vladi kazalo da je prerano govoriti o tome hoće li se u središnjoj banci zadržati postojeće vodstvo ili će ipak doći do promjena. Ni u Saboru nismo uspjeli doznati za kada planiraju imenovanje čelnih ljudi središnje banke.
Iako nisu bili osobito rječiti ni iz HNB-u u svojim odgovorima, čini se bi svi kojima istječe mandat bili spremni na još jedan, te da žele ostati u rukovodstvu HNB-a. “Koncentrirani smo na obavljanje našeg posla na najbolji mogući način, svatko u svojem resoru. Na drugima je da ocijene kvalitetu i rezultate našeg rada”, zajednički je odgovor guvernera, zamjenice guvernera i viceguvernera Hrvatske na naše pitanje jesu li zainteresirani za još jedan mandat i bi li prihvatili takvu ponudu ako im je vladajući daju.
Za guvernera Vujčića bio bi to treći mandat na toj dužnosti koju obnaša od 2012.godine i jedini je aktualni visoki dužnosnik koji je imenovan još u vrijeme vlade Zorana Milanovića. U HNB-u je od 1996. godine, a 2000. godine imenovan je zamjenikom guvernera. Iako su ovlasti HNB-a ulaskom Hrvatske u euro zonu znatno manje, pozicija guvernera sigurno je i dalje atraktivna jer ta dužnost automatski znači i mjesto u Upravnom vijeću Europske središnje banke, pa interesa za preuzimanje Vujčićevog posla sigurno ne manjka.