Bandićev kralj javne rasvjete, koji je uzimao mito za svaku svjetiljku u Zagrebu, tuži Hrvatsku: 'Nepravedno sam osuđen'
Marošević smatra da je trebao biti osuđen na temelju blažeg Kaznenog zakona
Mijo Marošević, nekadašnji bliski suradnik pokojnog gradonačelnika Milana Bandića i bivši voditelj zagrebačkog Odsjeka za građenje i održavanja javne rasvjete, pred Europskim sudom za ljudska prava pokrenuo je postupak protiv Republike Hrvatske uz tvrdnju da na hrvatskim sudovima nije imao pravedno suđenje, javlja N1.
Vrhovni sud potvrdio je 2021. presudu kojom je Marošević osuđen na tri godine zatvora za primanje mita od 2005. do siječnja 2009. Krajem 2005. tražio je proviziju od dobavljača za svaku nabavljenu svjetiljku određenog proizvođača te je do 2009. za to primio oko 1.700 eura mita.
Marošević je 2007. osuđen i jer je iskoristio svoj položaj i lažno tvrdio da ima odlučujući utjecaj na plaćanje računa za održavanje javne rasvjete, te je od firme Elektrograđenje, koja je obavljala poslove podizvođača na održavanju javne rasvjete, tražio novac ne bi li im bili plaćeno odrađeni poslovi, ali i za dobivanje budućih poslova.
Tvrdi da je postupak nepravedan
Pravomoćnom presudom naloženo mu je da državi vrati oko 5,7 milijuna kuna, odnosno nešto više od 765 tisuća eura, no on sada tvrdi da postupak protiv njega nije bio pravedan.
Hrvatski sudovi donijeli su zaključak da je Marošević primio mito u siječnju 2009. godine, a zbog toga u njegovom slučaju nije primijenjen Kazneni zakon iz 2011. kojim se primanje mita kažnjava s jednom do 10 godina zatvora, već onaj iz 2006. koji je za primanje mita predviđao jednu do osam godina zatvora.
Marošević je pak smatrao da je u njegovom slučaju trebao biti primijenjen još blaži Kazneni zakon, onaj iz 1997., jer se prema pravnoj teoriji kao početak primanja mita računa trenutak kada je za to pao dogovor, a to je, prema optužnici, bio prosinac 2005. godine. Prema zakonu iz 1997., za primanje mita propisivalo se šest mjeseci do pet godina zatvora.
Osporava zaključak Ustavnog suda
Ustavni sud je raspravljajući o njegovom slučaju utvrdio da je u proceduri učinjen propust, jer odgovor tužiteljstva na Maroševićevu žalbu na prvostupanjsku presudu nije poslan njegovoj obrani, te zaključio kako se zbog toga pravomoćna presuda ne mora poništavati. No, Marošević pred Europskim sudom za ljudska prava tumači da takav zaključak Ustavnog suda nije pravedan, s obzirom da su utvrđeni propusti.
Istaknuo je i kako je nepravedno donesena odluka da mu se sudi na osnovu Kaznenog zakona iz 2006. umjesto onog još blažeg iz 1997. godine. Sada zastupnica Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava mora odgovoriti na niz pitanja tog suda, između ostalog, je li napravljen propust i je li mu pravedno suđenje prekršeno.
Nakon što dobije odgovore na sva ta pitanja Europski sud za ljudska prava utvrdit će je li u slučaju “kralja javne rasvjete” doista bilo kršenja prava na pravedno suđenje i hoće li mu Hrvatska za to ipak morati platiti odštetu, a ako do toga dođe, Marošević bi mogao tražiti i ponovno suđenje na hrvatskim sudovima, piše N1.