Baš im jako smeta Laura Kövesi. HDZ upravo odbio podržati rezoluciju koja predlaže da isplata EU novca ovisi o suradnji s EPPO-om
Iz delegacije kažu da su bili protiv zbog spominjanja prava na pobačaj. Ali očito im niti ideja oko EPPO-a nije najbolje sjela
Kad je prije desetak dana u Europskom parlamentu izglasana rezolucija o vladavini prava u Europskoj uniji, hrvatska Vlada nije imala razloga biti nezadovoljna. U rezoluciji, pravno neobvezujućeg karaktera, Hrvatsku se uglavnom spominje u ne pretjerano kritičnom tonu. U svakom slučaju, manje kritičnom nego što je slučaj s nekim drugim članicama EU-a, poput Mađarske ili Grčke.
Dokument, čija je autorica nizozemska zastupnica Sophia in ‘t Veld iz kluba Renew Europe, bavi se lanjskim izvješćem Europske komisije o vladavini prava u Europskoj uniji. No, u samom uvodu iznosi ideju koja bi, iako spomenuta pomalo usputno, bitno ojačala poziciju europskih istražitelja u državama članicama – da se pravo na korištenje sredstava iz EU fondova veže uz sudjelovanje u radu Ureda europske javne tužiteljice (EPPO).
Što predlaže rezolucija?
Europski parlament, navodi rezolucija, „prepoznaje važnu ulogu“ EPPO-a u zaštiti vladavine prava i borbi protiv korupcije te „potiče Komisiju da u budućim izvješćima (o vladavini prava, op.a.) pomno prati razinu suradnje država članica s EPPO-om“.
Nadalje, „poziva države članice koje to još nisu učinile da se pridruže EPPO-u“ i pozdravlja činjenicu da je nova poljska vlada pokrenula postupak pridruživanja (do kraja godine mogla bi se priključiti i Švedska) te „smatra da bi članstvo u EPPO-u trebalo biti preduvjet za primanje sredstava EU-a“.
Ništa bez država članica
Rezolucija nije pravno obvezujuća, a ovakva promjena – da se dodjela EU sredstava veže uz članstvo u EPPO-u – zahtijevala bi odluku država članica. Osim toga, i ovaj saziv parlamenta je pri kraju, u lipnju se bira novi. Dakle, u ovom trenutku radi se tek o ideji, ali o logičnoj ideji, budući da europski tužitelji ganjaju upravo one koji muljaju s EU novcem.
Izvješće nizozemske parlamentarke podržala je uvjerljiva većina eurozastupnika iz triju najvećih zastupničkih klubova, europskih pučana, socijalista i liberala. No, iako tekst, kako smo napomenuli ranije, nije posebno kritičan prema Hrvatskoj, zastupnici HDZ-a nisu ga podržali: Tomislav Sokol bio je protiv, Sunčana Glavak i Karlo Ressler suzdržani, a glas Željane Zovko nije zabilježen, pokazuje baza podataka Europskog parlamenta.
Napeto s tužiteljima
Njihov stranački šef Andrej Plenković u zadnje je vrijeme u napetim odnosima s europskim tužiteljima: premijer i predsjednik HDZ-a osporava nadležnost EPPO-a u slučaju 3D snimanja, posla koji je Ministarstvo kulture i medija dogovorilo s Geodetskim fakultetom, a za koji Plenković uvjerava da je plaćen državnim, ne europskim sredstvima. Na njegove istupe u nedjeljnom intervjuu za N1 oštro je reagirala i glavna europska tužiteljica Laura Kövesi.
U odgovoru na naš upit, iz HDZ-ove delegacije u Europskom parlamentu tvrde da je razlog njihova protivljenja bio – pravo na pobačaj. Rezolucija, među ostalim, navodi da bi „pravo na siguran i zakonit pobačaj trebalo biti utvrđeno u Povelji“. Misli se na Povelju EU-a o temeljnim pravima. Za uvrštenje prava na pobačaj u taj dokument zalaže se i francuski predsjednik Emmanuel Macron.
Kako to objašnjava HDZ
Iz HDZ-ove delegacije ističu da, „suprotno stajalištu ljevičarskih aktivista, pravo na pobačaj nije ljudsko pravo. Osim toga, pitanje pobačaja nije u nadležnosti Europske unije već država članica. Dakle, pravo je svake suverene države definirati svoju politiku po pitanju pobačaja u skladu s ustavom i vlastitim nacionalnim zakonima“.
„Drugim riječima, uvođenje pobačaja u temeljne dokumente Europske unije, narušilo bi načelo supsidijarnosti. Zbog svega toga, Klub zastupnika HDZ-a nije mogao podržati navedenu Rezoluciju“, odgovaraju na naš upit.
No, kad je u pitanju ideja o direktnom povezivanju članstva u EPPO-u s dodjelom EU novca, stvari postaju nešto kompliciranije. HDZ-ovi zastupnici naglašavaju da podržavaju rad europskih tužitelja, ali iz njihova zajedničkog odgovora jasno proizlazi da su prema toj ideji, u najmanju ruku, suzdržani.
Odluka u rukama država
Kao i njihov stranački čelnik, i oni ponavljaju da je „političkom voljom“ Plenkovićeve (prve) Vlade Hrvatska pristupila EPPO-u, podržavši njegovo osnivanje još u travnju 2017. Nadalje, pozdravljaju pristupanje novih članica EPPO-u jer će to još bolje zaštititi financijske interese EU-a te naglašavaju da HDZ-ov klub redovito podržava da EPPO dobije primjerena sredstva za rad u okviru europskog proračuna.
„Međutim, ističemo da je odluka o uspostavi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem EPPO-a isključivo u nadležnosti države članice, a posebno pozdravljamo činjenicu što je Poljska, koja je sada predvođena vladom iz redova EPP-a, pokrenula postupak pridruživanja Uredu europskog javnog tužitelja“, ističu HDZ-ovi zastupnici u odgovoru na naš upit.
Bez entuzijazma, molim
Iz rečenice o nacionalnoj nadležnosti jasno se iščitava rezerva prema povezivanju članstva u EPPO-u i EU fondova: ako je neka odluka isključivo u rukama država članica (kao što se ovdje naglašava), onda ih se, logično, ne bi trebalo prisiljavati nikakvim uvjetovanjem. Stoga, iako rezoluciju, kako tvrde, nisu podržali zbog prava na pobačaj, očito im niti ovaj prijedlog nije najbolje sjeo.
Hoće li, pak, taj prijedlog dobiti zamah na razini EU-a, ovisit će, među ostalim, i o lipanjskim izborima koji će odrediti sastav Europskog parlamenta do 2029. godine. To bi mogao biti presudan period i za budućnost EPPO-a: u narednih pet godina postat će jasno jesu li se europski tužitelji etablirali kao nova EU institucija – čemu bi trebalo pridonijeti i širenje njihove jurisdikcije – ili će politički nezadovoljnici uspjeti razvodniti njihov mandat.