Biden amenovao postavljanje Marka Ruttea za novog glavnog tajnika NATO-a

Nizozemski premijer Mark Rutte osigurao je potporu dvije trećine zemalja NATO-a da vodi vojni savez kasnije ove godine, rekla su dvojica viših dužnosnika za Politico u srijedu.

“Nakon vrlo intenzivnih rasprava među saveznicima, sada smo došli do točke kada je više od 20 članica NATO-a spremno podržati premijera Ruttea kao sljedećeg glavnog tajnika”, rekao je dužnosnik NATO-a koji nije imenovan kako bi pristao razgovarati o osjetljivim internim raspravama.

U međuvremenu je Politico doznao da Ruttea podržava i predsjednik SAD-a Joe Biden, što im je otkrio jedan američki dužnosnik koji je želio ostati anoniman. Bidenova podrška mogla bi potaknuti i preostale lidere članica alijanse da daju Rutteu podršku čime bi brzo bilo okončano natezanje između njega i nekoliko drugih europskih čelnika koji su željeli zauzeti tu poziciju, iako je on jedini koji je formalno istaknuo svoju ambiciju.

Vodi kampanju od studenoga

Dolazak Ruttea na mjesto šefa NATO-a dolazi u trenucima kad se sve glasnije govori o sukobu s Rusijom koja je već dvije godine u ratu s Ukrajinom. Ako na američkim predsjedničkim izborima pobijedi Donald Trump, nizozemski čelnik bi morao balansirati između skepticizma Trumpove Republikanske stranke koju ona ima prema Savezu i kolektivnoj sigurnosti, piše Politico.

Rutte nije želio raspravljati o svojoj kandidaturi na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji prošli vikend koja je okupila svjetske čelnike. Rekao je da je naučio lekciju još u listopadu. Tada je izjavio da je zainteresiran za taj posao. “Pogriješio sam u listopadu govoreći o mojoj zainteresiranosti za mjesto čelnika NATO-a, a onda su krenule kalkulacije. Nisam to trebao učiniti, pa sam odlučio da više ne pričam o tome”, objasnio je.

Rutte, koji je vodio kampanju za tu dužnost od studenog, jedini je kojeg su predložile vlade 31 članice Saveza, rekli su dužnosnici. Prema pravilima NATO-a, o glavnom tajniku mora se odlučiti “konsenzusom”, što znači da Rutte još uvijek mora dobiti potporu svih preostalih zemalja.

Pritisak na države članice

Dužnosnik je, prije informacije o Bidenovom amenu, rekao da rasprave “nisu konačne”, ali da “postoji sve veći zamah iza njegove kandidature”. Raste pritisak na članice NATO-a da odobre Ruttea prije samita čelnika u Washingtonu u srpnju. On bi zamijenio Jensa Stoltenberga, koji je na čelu NATO-a od 2014.

Američka veleposlanica pri NATO-u Julianne Smith rekla je prošli tjedan da bi saveznici trebali težiti “završetku procesa odabira vjerojatno u prvom tromjesečju ove kalendarske godine”.

Još jedan visoki dužnosnik NATO-a potvrdio je broj zemalja koje još trebaju podržati Ruttea, rekavši da je oko 10 zemalja još suzdržano u pogledu potpore. “Nastavit ćemo slušati njihova pitanja i zabrinutosti”, rekao je prvi dužnosnik. “I potičemo … nizozemsku misiju pri NATO-u da odgovori na ta pitanja”, dodao je.

Dio zemalja još suzdržan

Zemlje su suzdržane u pogledu potpore iz raznih razloga. Turska je zahtijevala da Rutte ne favorizira zemlje EU u Savezu, navodi Bloomberg. Mađarska ima dugogodišnje nesuglasice s Rutteom zbog njegovih oštrih kritika demokratskog nazadovanja zemlje.

Ostaje nejasno podupiru li baltičke zemlje Ruttea, s obzirom na njihovo inzistiranje na većoj političkoj potpori ukrajinskom putu ka pridruživanju NATO-u.

Estonska premijerka Kaja Kallas izrazila je interes za čelnu funkciju u NATO-u tijekom događaja koji je u studenom organizirao Politico. Ali dužnosnici NATO-a kažu da ona nije u kombinaciji budući da nije objavila svoju kandidaturu. Isto vrijedi i za latvijskog ministra vanjskih poslova Krišjanisa Kariņša, koji je prošle godine obavio malu medijsku turneju kako bi ispitao stanje.