Boras pripremio spektakl za kraj mandata: tiskao knjigu koja trača Fuchsov novi zakon, ukrasio je zatvorskom kuglom
Knjiga u izdanju zagrebačkog sveučilišta, autora Ivana Obadića, dramatično je opremljena
U samom fotofinišu rektorskog mandata – još ga mjesec dijeli od kraja osmogodišnjeg mandata – iz uprave rektora Sveučilišta u Zagrebu Damira Borasa danas su obavijestili javnost o 729 stranica opsežnoj knjizi u kojoj se, u suštini, spori novi prijedlog Zakona o znanosti i visokom obrazovanju koji predlaže ministar Radovan Fuchs. Knjiga u izdanju zagrebačkog sveučilišta vrlo je dramatično opremljena.
Naslovnica prikazuje akademsku kapu s koje, umjesto klasične kičanke, vezana lancem visi – zatvorska kugla. Autor knjige je docent Pravnog fakulteta u Zagrebu Ivan Obadić koji inače predaje na kolegijima Opća povijest prava i države, Povijest novovjekovnih političkih teorija i dr. Zainteresiranoj akademskoj javnosti postao je poznat krajem 2021. godine.
Tada je, u izboru za kojim su se vukli repovi, izabran za predsjednika Sveučilišnog savjeta nakon odlaska Luke Burilovića s te pozicije. U intervjuu glasilu Universitas, koje porezni obveznici obilno financiraju, Obadić je ovoga mjeseca Fuchsove zakonske inicijative usporedio s Orbanovim stavljanjem mađarskog visokog obrazovanja pod okrilje države.
Uprava: Obadić prokazao Fuchsa
Okosnicu knjige i njezino prvo poglavlje čini tzv. Prilog raspravi o Nacrtu zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, Obadićev dokument koji je Senat Sveučilišta u Zagrebu u srpnju usvojio kao vlastito stajalište o Fuchsovom zakonu. Prethodno je, spomenimo i to, zagrebački Senat u cijelosti odbacio Fuchsov prijedlog Zakona o znanosti. Time je Sveučilište u Zagrebu postalo jedino hrvatsko sveučilište koje je odbacilo cijeli prijedlog zakona.
Kako poručuju danas iz Borasove uprave, opširna knjiga daje analizu zakonskih prijedloga u saborskoj proceduri i nudi “prihvatljiva i održiva zakonska rješenja kako bi se u tijeku saborske procedure mogle izmijeniti sporne i neustavne odredbe i tako na vrijeme spriječiti nepovoljne posljedice forsiranog donošenja ovih sistemskih zakona”. Analiza koju je izradio docent Obadić, dodaju, pokazala je da se u pozadini zakona što ih predlaže Fuchs “ocrtava koncept uspostavljanja političkog nadzora nad sveučilištima i akademskom zajednicom”.
Usporedba s Orbanovom politikom
Temeljni Zakon o znanosti, koji je prije ljetne stanke prošao prvo čitanje u Saboru, Sveučilište u Zagrebu priželjkuje vidjeti u trećem saborskom čitanju, kako naglašavaju u današnjem priopćenju medijima. U međuvremenu, docent Obadić za ovomjesečno glasilo Universitas dao je opširan intervju o knjizi kojoj je autor. Prisnažio je teze o kontroli države koju Fuchs, kako tvrdi, namjerava uvesti. Govori o opasnosti od dokidanja akademskih sloboda te izvjesnom pritisku na članove akademske zajednice koji će se “usuditi kritički progovarati o političkoj vlasti i društvenim problemima”.
Ministrove namjere uspoređuje sa situacijom u Orbanovoj Mađarskoj; tvrdi kako Fuchsov prijedlog reforme visokog obrazovanja Hrvatsku približava “mađarskom modelu koji se temelji na etatizaciji sustava i političkoj kontroli nad sveučilištima”. Pritom, ističe kako se ne zalaže za status quo, već za ciljano rješavanje neuralgija sustava. Fuchsovom zakonu zamjera formiranje nadzornog Sveučilišnog vijeća, a prijedlog financiranja sveučilišta sukladno ostvarenim rezultatima iz ugovora s državom, naziva najozbiljnijim udarcem autonomiji sveučilišta.
Sporan izbor varaždinskog člana
Iako mu je bio ponuđen, Obadić za ovu knjigu nije prihvatio autorski honorar. Napisao nam je tako kada smo ga prije mjesec dana upitali o njegovom angažmanu na pisanju analize za Senat. On je, spomenuli smo, krajem prošle godine izabran za predsjednika Sveučilišnog savjeta. U njemu je prethodno bio član i to kao predstavnik grada Varaždina. Neki članovi Sveučilišnog savjeta Obadićev su izbor sporili kao protustatutaran.
Naime, Statut Sveučilišta propisuje da Savjet odluke donosi natpolovičnom većinom ukupnog broja članova (op. a. ukupno je 12 članova). Obadić je izabran s omjerom glasova 6:5, što ne predstavlja Statutom propisanu natpolovičnu većinu za donošenje odluka. I o tome smo ga upitali prije mjesec dana. Kratko nam je napisao da je procedura izbora iscrpno uređena odredbama Poslovnika o radu Sveučilišnog savjeta te da su u zadnjih 15 godina svi predsjednici po tome birani, tako i on.