Broj učenika uporno pada, superodlikaši samo rastu. Broj onih s 5.0 u sedam godina narastao za 10.423
Resorno ministarstvo danas je objavilo cijeli set statističkih podataka za proteklu školsku godinu
Najnoviji statistički podaci Ministarstva znanosti i obrazovanja, koji se odnose na proteklu školsku godinu 2020./2021., otkrivaju detalje školskog uspjeha učenika. Naintrigantniji – i najproblematičniji – podatak već je uvriježeno onaj o tzv. superodlikašima, učenicima kojima je iz svakog predmeta zaključena petica pa su školsku godinu završili općim uspjehom 5,0. U odnosu na školsku godinu 2019./2020., obilježenu dugotrajnim štrajkom prosvjetara i online nastavom u drugom polugodištu zbog pandemije, broj superodlikaša je u protekloj pao.
Tako školska godina 2020./2021. bilježi ukupno 83.563 učenika s općim uspjehom 5,0; oni čine 18.38 posto od ukupnog broja učenika. Godine 2019./2020. broj superodlikaša bio je najviši dosad (99.080 učenika), no s obzirom na svu izvanrednost te školske godine – u kojoj su bitno porasle ocjene – ispravnije je najnovije brojke usporediti s onima iz školske godine 2018./2019. Tada smo imali ukupno 81.704 superodlikaša pa prošlogodišnjih 83.563, kada se nastava ipak uvelike odvijala u školama, opet predstavlja značajan porast.
10.423 superodlikaša više u 7 godina
Kao i uvijek, broj superodlikaša obrnuto je proporcionalan s ukupnim brojem učenika u školama. Dok s jedne strane imamo sve manji broj školaraca – protekle školske godine imali smo ih 457.919, a 2013./2014. 51.046 više – s druge strane broj 5,0 učenika uporno raste. O porastu broja 5,0 učenika možda najbolje govori podatak da u odnosu na školsku godinu 13./14., u prošloj bilježimo 10.423 više superodlikaša. Najviše ih je, dakako, u Gradu Zagrebu gdje čine 24.56 posto od ukupnog broja učenika.
Opći uspjeh “odličan” (koji nužno ne podrazumijeva sve petice), prošle je školske godine ostvarilo 49.22 posto hrvatskih učenika, odnosno njih 223.714 ljetos se pakiralo na praznike s prosjekom ocjena 5. U osnovnim školama, 59.74 posto učenika imalo je odličan opći uspjeh, a u srednjima njih 26.31 posto.
Nacionalni prosjek ocjena je 4,33
Nacionalni prosjek ocjena u protekloj je školskoj godini 4,33, što je nešto manje od 4,38 iz pandemijsko-štajkaške 2019./2020. Opći prosjek ocjena u osnovnim je školama 4,49, a u srednjima ipak značajno manji – 3,97. Gledajući po županijama, najviši prosjek općeg uspjeha ima, dakako, Grad Zagreb (4,48), a zatim Zagrebačka županija (4,44), dok najniži prosjek općeg uspjeha učenika bilježi Požeško-slavonska županija (4,17).
Zanimljivi su i podaci o izostancima učenika s nastave. Protekle školske godine, ukupno je bilo 25.154.659 izostanaka, od toga opravdanih 24.522.984 i neopravdanih 631.675. Prosječan broj izostanaka po učeniku jest 54,93, prosječno opravdanih po učeniku je 53,55, a prosječno neopravdanih 1,38.
Manje izostanaka nego u predpandemijskoj 18./19
U školskoj godini 19./20., opterećenoj štrajkom i online nastavom, izostanaka je bilo bitno manje – 23.082.415, no u usporedbi sa školskom godinom 18./19. (30.793.045), učenici su protekle školske godine ipak manje izostajali s nastave.
Istaknimo i kako smo proteklih tjedana iznova opširno pisali o fenomenu superodlikaša i problematičnom iskazivanju učeničkog postignuća kroz opći uspjeh. Iako preporuke istraživanja o superodlikašima sugeriraju da je u školama nužno posve ukinuti iskazivanje općeg uspjeha jer on “ne ukazuje na jake i slabije strane učenika, njihove interese i potencijale i nije valjan pokazatelj onoga što pojedini učenik jest”, zasad nema naznake da obrazovna politika razmišlja u tom smjeru. Zato iz godine u godinu izvještavamo o nerealno visokim brojkama superodlikaša.