Bruxelles gura stroga pravila za čišći zrak u Europi. Hrvatska se žestoko protivi, ovo su argumenti
Pobunu predvodi talijanska vlada, čini se da bi saveznike mogla naći u Zagrebu
Regionalne vlasti u Lombardiji su na nogama. Nimalo ne sumnjaju da bi novi europski propis, o kojem države članice upravo pregovaraju, zadao težak udarac gospodarski vodećoj talijanskoj pokrajini, smještenoj na sjeveru zemlje. Scenariji kojima barataju tamošnji političari djeluju kataklizmično.
„Morali bismo maknuti 75 posto vozila i sustava grijanja i 60 posto poljoprivrednih gospodarstava. To je tehnički neizvedivo i ugrozilo bi socijalnu stabilnost sjeverne Italije“, objašnjavao je u lipnju Giorgio Maione, zadužen za okolišna i klimatska pitanja u pokrajinskoj vlasti.
Italija lobira kontra
Talijanske političare uznemirio je prijedlog novih europskih pravila za čisti zrak, sa strožim standardima koji bi trebali pridonijeti boljoj kvaliteti zraka u cijeloj Europi do kraja ovog desetljeća. Prijedlog je Europska komisija prezentirala prošlog listopada i od tada se o njemu intenzivno raspravlja.
„Rim snažno lobira kako bi spriječio Bruxelles da dodatno pooštri“ pravila, tvrdeći da ga „posebni zemljopisni i klimatski uvjeti“, osobito u sjevernim pokrajinama, sprečavaju da ispuni ciljeve, javlja Politico. Prema istom izvoru, Lombardija ima saveznike u nekim europskim regijama, s kojima se zajednički zalaže za manje stroge ciljeve i priznavanje regionalnih specifičnosti.
Zašto se Vlada buni?
Saveznika bi, čini se, Italija mogla naći i u Hrvatskoj: službeni dokumenti koje smo iščitali potvrđuju da i hrvatska Vlada ima značajne rezerve prema prijedlogu novih pravila. Bune se da ne uzima u obzir prekogranično onečišćenje iz država koje nisu članice EU-a, nezadovoljni su rokovima u kojima bi trebalo doseći nove standarde i žale se jer nije precizirano kako bi se sve to skupa financiralo.
Hrvatskoj bi, tvrde, trebalo puno više novca nego drugima. „Za RH trošak usklađivanja s predloženim standardima kvalitete zraka procjenjuje se na gotovo 0,3 posto BDP-a, što je znatno više od prosjeka EU-a koji je ispod 0,1 posto“, piše u dokumentu Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Tri puta veći trošak
Na te je povećane troškove na Vijeću za okoliš upozorio i državni tajnik Ivo Milatić. „Ističemo da je za RH trošak usklađenja s predloženim standardima kvalitete zraka tri puta veći od prosjeka za EU-a“, kazao je Milatić u lipnju kolegama iz drugih država. Vlada zato traži da se jasno definira iz kojih bi se izvora financirale nacionalne mjere prilagodbe.
Dodatno, Ministarstvo gospodarstva brine to što prijedlog „nije u potpunosti prepoznao specifičnosti zemljopisnih i meteoroloških uvjeta svake države članice“, što je argumentacija slična onoj talijanske Lombardije. Pritom, naglašava se da Hrvatska u susjedstvu ima države koje nisu članice EU-a i ne moraju poštivati europske standarde.
Problemi preko granice
Budući da onečišćenje zraka ne staje na državnim granicama, Vlada bi htjela da se u finalnoj verziji propisa uzme u obzir „zemljopisno specifičan položaj“ Hrvatske te da hrvatske vlasti, kada onečišćenje dolazi iz susjednih država koje nisu u EU, mogu o tome izvijestiti Bruxelles. Slična je odredba predviđena, ali samo za slučajeve kada zagađenje dolazi iz druge EU članice.
U dokumentu, o kojem je početkom srpnja raspravljao saborski Odbor za zaštitu okoliša i prirode, Vlada inzistira da se ista obveza ugradi i kada onečišćenje stiže iz tzv. trećih država, a posebno iz zemalja koje aspiriraju na članstvo u EU. Spominjanjem „zemalja kandidatkinja“ jasno se cilja na države u neposrednom susjedstvu.
Pravo na naknadu štete
Kada je Komisija u listopadu predložila reviziju pravila o kvaliteti zraka, koja nisu ažurirana od 2008. godine, procijenila je da treba omogućiti bolju pravnu zaštitu ljudima kojima je zbog zagađenog zraka narušeno zdravlje. Komisija želi da te osobe „imaju pravo na odštetu ako je došlo do kršenja propisa EU-a o kvaliteti zraka“ i da imaju pravo na kolektivne tužbe u kojima će ih zastupati nevladine organizacije.
Ti su prijedlozi među zemljama članicama izazvali oštre polemike. Prigovorila je i hrvatska Vlada. Posebno im je sporna ideja da se teret dokazivanja s tužitelja prebaci na nadležna javna tijela – ona bi, prema prijedlogu, u slučaju tužbe morala dokazivati da šteta za zdravlje ljudi nije nastala kao posljedica kršenja nacionalnih mjera.
„Mišljenja smo da pitanje zahtjeva i kompenzacija za narušeno zdravlje po osnovi narušavanja uvjeta u okolišu mora biti ostavljeno drugim instrumentima ili institutima“, navodi Ministarstvo. Slične primjedbe imaju i druge članice.
Prijeti razvodnjavanje
Jedna skupina traži da se ti članci u potpunosti brišu, drugima smeta predloženi status nevladinih organizacija u kolektivnim tužbama, treća grupa protivi se samoj mogućnosti pokretanja kolektivne tužbe… Neke od tih primjedbi, prema Vladinom dokumentu, podržava i Hrvatska.
Što će sve ući u finalnu verziju direktive, a što će biti izbačeno, ovisit će, dakako, o daljnjim pregovorima, u konačnici i s Europskim parlamentom koji, pak, najčešće traži još stroža pravila. Oko ovog prijedloga bit će, dakle, još žustrih rasprava. Ali kako je krenulo, ne treba se čuditi budu li u konačnici nova pravila za čisti zrak ozbiljno razvodnjena.