Ministar Filipović sada želi poboljšati Europu. Traži da EU regulira neugodne mirise
Ministarstvo u službenom dokumentu primjećuje da 'pitanje mirisa nije usklađeno unutar EU-a'
Europska unija često je kritizirana da se previše miješa u razna područja života i rada. Kritike na račun EU-a zbog navodne prekomjerne produkcije raznih pravila, uredbi i direktiva, osobito su popularne među euroskepticima. Ali neke europske regule bile su toliko bizarne da su godinama izazivale opći podsmijeh.
Na primjer, notorna pravila o ispravnoj zakrivljenosti krastavaca (EU je 2009. konačno odustala od propisivanja idealnih proporcija voća i povrća). I bivši predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker svojedobno je zaključio da EU ima previše regulative, čak i tamo gdje bi bilo bolje da države članice same donose propise. Rasprave o tome petlja li se EU previše još uvijek traju i trajat će.
Vlada protiv strožih pravila
U međuvremenu, hrvatsko Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja smatra, čini se, da i dalje postoje područja u kojima bi se Bruxelles trebao angažirati više. Upravo je takav prijedlog iznesen u službenom dokumentu Ministarstva, koji je podloga za pregovore o novim europskim pravilima za čišći zrak u Europi. U resoru ministra Davora Filipovića htjeli bi da se EU pozabavi neugodnim mirisima.
Države članice pregovaraju o novim, strožim pravilima koja bi trebala osigurati bolju kvalitetu zraka u Europi. Vlada, kako smo nedavno pisali, ima hrpu primjedbi na taj prijedlog. Bune se jer ne uzima u obzir prekogranično onečišćenje iz država koje nisu u EU, po volji im nisu ni odredbe o kolektivnim tužbama za naknadu štete, upozoravaju da bi trošak usklađivanja s novim pravilima za Hrvatsku bio triput viši od EU prosjeka…
‘Pitanje mirisa nije usklađeno’
No, u dokumentu koji je izradilo Ministarstvo, a prihvatila Vlada, zamjera se i to što se prijedlog direktive ne bavi neugodnim mirisima. „Ovaj Prijedlog direktive, kao ni prethodne Direktive o kvaliteti zraka, ne pokrivaju pitanje neugodnih mirisa. Poznato je da su neugodni mirisi odgovorni za više od 70 posto pritužbi građana ili civilnog društva upućenih nadležnim tijelima za kvalitetu zraka na različitim razinama“, navodi Vladin dokument.
Pozivajući se na Svjetsku zdravstvenu organizaciju, koja „navodi da neugodni mirisi utječu na kvalitetu života, ali i zdravlje ljudi, uzrokujući stres“, Ministarstvo primjećuje da „pitanje mirisa nije usklađeno unutar EU-a“, nego države članice tome različito pristupaju.
‘Trebamo jedinstvene propise’
Za pojedine tvari Hrvatska je utvrdila granične vrijednosti koje su postavljene zbog zaštite kvalitete života, objašnjavaju. “Te onečišćujuće tvari često su prisutne u zraku u blizini farmi, sustava za pročišćavanje vode, obrade otpada, ali nisu prikladni za mnoge druge izvore neugodnih mirisa”, pišu dalje. U resornom Ministarstvu očito smatraju da bi to pitanje trebalo uskladiti na razini EU.
„Propisi o neugodnim mirisima trebali bi biti jedinstveni unutar država članica i trebali bi se uzeti u obzir pri pripremi budućih direktiva“, zaključuje Vladin dokument. Iz Ministarstva gospodarstva, koje je bilo zaduženo za izradu stajališta, zasad nismo dobili pojašnjenja zbog čega smatraju da bi propisi o neugodnim mirisima trebali biti jedinstveni unutar EU-a i na koji bi način to pridonijelo kvaliteti života i zdravlju ljudi.