Bruxelles kaže da smo tragični s recikliranjem. To je još jedan neuspjeh zbog kojeg bismo mogli ostati bez EU novca
Hrvatska je u skupini EU članica koje imaju problema i s komunalnim i s ambalažnim otpadom
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević potvrdio je prije tjedan dana da do 2025. neće uspjeti zatvoriti odlagalište Jakuševac. Rješavanje tog problema bilo je jedno od Tomaševićevih predizbornih obećanja.
“U prvom mandatu”, najavljivao je optimistično u proljeće 2021. tadašnji gradonačelnički kandidat, “vjerujem da ćemo konačno zatvoriti odlagalište Jakuševac”. Pokazalo se, međutim, da to nije realno. Rješavanje problema otpada u Zagrebu nije posao za samo jedan mandat.
Nedovoljno recikliramo
Isto, čini se, vrijedi i na državnoj razini: Europska komisija nedavno je potvrdila da Hrvatska, po svemu sudeći, neće uspjeti ostvariti zacrtane ciljeve Europske unije kad je u pitanju otpad. U izvješću Bruxellesa, koje je početkom lipnja stiglo i u Sabor, Hrvatska je svrstana među države članice za koje “postoji rizik” da do 2025. neće reciklirati dovoljne količine komunalnog niti ambalažnog otpada.
“Na temelju analize prikupljenih podataka i postojećih politika u području gospodarenja otpadom smatra se da postoji rizik da Hrvatska neće ostvariti cilj da do 2025. za ponovnu uporabu i recikliranje priprema 55 posto komunalnog otpada ni cilj da do 2025. reciklira 65 posto ambalažnog otpada”, navodi se u dokumentu.
Osim toga, “unatoč znatnom smanjenju stope zbrinjavanja otpada na odlagalištima, zabrinjava i koliko nedostaje do cilja da se do 2035. na odlagališta šalje samo 10 posto komunalnog otpada”.
Sloveniji ide bolje
Tek devet država članica je, prema toj analizi, na dobrom putu da u potpunosti ispunjava sve dogovorene ciljeve. Među njima je, primjerice, i susjedna Slovenija.
No, s druge strane, za osam država izvjesno je da neće uspjeti u zadanim rokovima reciklirati dovoljne količine komunalnog otpada, dok za deset država postoji rizik da neće ispuniti ciljeve ni za komunalni otpad, niti za ambalažu. Toj skupini pripada i Hrvatska, zajedno s više zemalja srednje Europe, poput Mađarske, Poljske i Slovačke.
‘Radite intenzivnije’
U analizi se navodi da je stopa recikliranja komunalnog otpada u Hrvatskoj znatno povećana, dok na odlagalištima završavanja manje otpada nego nekad. Ali Hrvatska se “i dalje u velikoj mjeri oslanja na zbrinjavanje otpada na odlagalištima”. Ipak, Hrvatska je, zabilježili su još u Komisiji, “provela brojne mjere i izvršila velika ulaganja”.
“Očekuje se da će sve to pridonijeti ostvarivanju dodatnog napretka u toj zemlji u nadolazećim godinama. Međutim, trebalo bi mnogo intenzivnije raditi na postizanju svih ciljeva za 2025., a posebno je potrebno obratiti pozornost na to koliko nedostaje do ostvarenja cilja za odlagališta za 2035.”, istaknuto je u izvješću.
Veza novca i otpada
Ulaganja koja spominje europska administracija omogućena su velikim dijelom zahvaljujući europskim sredstvima – dosad klasičnim EU fondovima, a sada i kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO). Novcem za oporavak financira se, primjerice, izgradnja kompostana. Natječaj je otvoren još lani, a na raspolaganju je 46,9 milijuna eura.
No, EU novac i otpad povezani su i na drugi način: isplata europskih sredstava u okviru plana oporavka djelomično ovisi o tome koliko ćemo komunalnog otpada reciklirati, a koliko slati na odlagališta. Primjerice, za isplatu treće rate, oko 700 milijuna eura, Hrvatska mora ispuniti 44 mjere, a jedna od njih je “smanjenje udjela komunalnog otpada upućenog na odlaganje” na 49 posto (2021. bila je 58 posto). Do 2026. očekuje se pad na 30 posto.
Vlada ovisi o Zagrebu
Zbog toga Vlada ovisi, ustvari, i o lokalnim vlastima: ako, na primjer, aktualna gradska uprava na čelu s Tomaševićem uspije u rješavanju problema otpada u Zagrebu, gdje se – jer je naprosto riječ o velikom gradu – stvaraju goleme količine miješanog otpada, to će se osjetiti i na nacionalnim postotcima. A što su ti postotci manji, to će Vlada biti bliže ostvarenju onoga što je dogovorila s Bruxellesom.
Budući da je postotak odlaganja komunalnog otpada, kako smo već spomenuli, jedan od uvjeta za isplatu sljedeće, treće rate iz plana oporavka, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja pitali smo je li taj pokazatelj ispunjen. Pitali smo i što se sve poduzima da bi Hrvatska ispunila zadane ciljeve do 2025. Odgovore zasad nismo dobili.
Ovo, dakako, nije prvi puta da europska administracija upozorava Hrvatsku na probleme s gospodarenjem otpadom. Slično izvješće objavljeno je i u rujnu 2018., u vrijeme prvog mandata Vlade Andreja Plenkovića. Nagomilani problemi s otpadom, očito, nisu posao od samo jednog mandata.