Čovjek kojeg su francuski socijalisti kandidirali za predsjednika želi svima, svaki mjesec, dati 750 eura. I to će, kaže, platiti roboti
Benoit Hamon planira uvesti osnovni prihod za sve građane
Kada se pokušavaju domoći vlasti, većina političara obećavat će poslove. Predsjednički kandidat francuskih socijalista otišao je u suprotnom pravcu. Kaže da poslova u budućnosti možda baš i neće biti, ali da ćemo svejedno primati plaću, piše Bloomberg.
Benoit Hamon dobio je predizbore u Socijalističkoj stranci Francuske predlažući uvođenje osnovnog prihoda za sve građane, inače ideju za koju svi oponenti tvrde da je nerealna, da si je Francuska ne može priuštiti, ali za koju su glasali socijalisti koji su okrenuli leđa stranačkim vođama.
Građanima mjesečno želi dati 750 eura
Osnovna ideja bivšeg ministra obrazovanja je uvođenje mjesečne uplate u iznosu od 750 eura svim građanima. Hamon tvrdi da bi takva mjera ublažila siromaštvo i nadoknadila poslove u ekonomiji, koja postaje sve automatiziranija. Novac za nju namakao bi se uvođenjem poreza na industrijske robote.
Ideja osnovnog prihoda postoji već petstotinjak godina. O njoj su raspravljali renesansni mislioci, a predlagao ju je i američki revolucionar Thomas Paine. Rasprave na tu temu posljednjih godina uglavnom su ograničene na akademsku zajednicu. Hamon mjeru sada predlaže u petom najvećem gospodarstvu na svijetu.
“Ključ Hamonova uspjeha je u pobunjeničkoj klimi koja vlada. Pobijedio je na isti način kao i većina pobunjeničkih kandidata. Hamon je nametnuo pitanje osnovnog prihoda u kampanji, obvezujući ostale kandidate da o tome zauzmu stav”, rekao je Bloombergu Jim Shields, profesor francuske politike na sveučilištu Aston u Birminghamu.
Neke vlade već su razmatralo ovu ideju
Nekoliko vlada posljednjih je godina razmatralo ideju uvođenja osnovnog prihoda, no malo ih je stvarno nešto i provelo. Finska ovog mjeseca počinje s eksperimentalnim programom u kojem će 2000 nasumično izabranih nezaposlenih ljudi uplaćivati 560 eura mjesečno.
Provincija Manitoba u Kanadi testirala je ideju sedamdesetih, a Ontario planira testiranja provesti ove godine. Švicarski su glasači ideju uvjerljivo odbili (77 posto protiv) kada im je predložena na referendumu prošlog ljeta. Autori inicijative u Švicarskoj, vladi su prepustili odluku o visini naknade, no predložili su svotu od 2.500 dolara za odraslu osobu i četvrtinu svote za dijete.
Mjera bi Francusku koštala 480 milijardi eura
Na predizborima u Socijalističkoj stranci Hamon je ideju argumentirao time da će u sve automatiziranijem gospodarstvu, poslova ponestati. Oponenti, poput bivšeg premijera Manuela Vallsa i bivšeg ministra gospodarstva Arnauda Montebourga tvrdili su da bi mjera bila preskupa i da je odgovor na probleme o kojima govori Hamon prekvalifikacija radne snage.
Studija OFCE-a, koja je zaračunala i ukudanje postojećih socijalnih mjera koje bi osnovni prihod zamijenio, donijela su izračun prema kojemu bi mjera Francusku koštala 480 milijardi eura godišnje. Nezavisna studija Instituta Montaigne izračunala je da bi mjera koštača 349 milijardi eura.
‘Hammon ima viziju budućnosti’
Šanse da se osnovni prihod uvede u Francuskoj izrazito su tanke. Prema anketama, Hamon bi u ovom trenutku uvjerljivo ispao u prvom krugu izbora. Ništa od toga nije obeshrabrilo socijaliste da Hamona izaberu za predsjedničkog kandidata. U drugom krugu predizbora Hamon je Vallsa pobijedio omjerom 59 naprema 41 posto glasova. U posljednjoj debati Valls je rekao da Hamon radi “obećanja koje je nemoguće provesti ni financirati”.
Za Hamonove glasače, utopijska vizija je kvaliteta, a ne mana. “Ostali su zapeli na tehničkim pitanjima distribucije bogatstva. Hamon ima pravu viziju budućnosti u kojoj rad možda i neće biti ono što je danas. Zapravo je više ukorijenjen u stvarnosti zato što je jedini koji razmišlja o društvu budućnosti”, rekao je Amirouche Belkessam, upravitelj farmaceutske tvrtke na Hamonovom predizbornom skupu.