Crkveni insajderi za Telegram: 'Silno ste se prevarili oko nadbiskupa Kutleše, nikakve on promjene neće uvesti'

'Ignorira papu Franju, njeguje vezu s HDZ-om i ne smeta mu Stepinčeva uloga u NDH'

FOTO: PIXSELL

Nakon što sam u više tekstova pohvalio izbor Dražena Kutleše za zagrebačkog nadbiskupa, jedan izvrstan poznavatelj prilika na Kaptolu preko poznanika predložio je da se sastanemo. Premda se nismo poznavali, imao je, objasnio je kasnije, potrebu iznijeti svoje mišljenje o dosadašnjem djelovanju nadbiskupa Kutleše. Pri tomu je želio ostati neimenovanim kako na sebe ne bi navukao bijes svojih kolega svećenika.

„Za razliku od vas“, ustvrdio je, “ne mislim da će se nadbiskup Kutleša založiti za neophodne promjene u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj. Ponajmanje da se oslobodi povezanosti s HDZ-om i klerikalizma koji je potpuno zarobio kaptolsku hijerarhiju i veliki broj katoličkih svećenika.“

Pri tomu je istaknuo kako je papa Franjo više puta, među ostalim i tijekom mise u kapelici doma Svete Marte u Vatikanu, govorio o klerikalizmu kao o „bolesti dosta ružnoj“, rekavši da je „to rigidnost koja nas udaljava od Isusa“.

‘Crkva postaje samoposluga spasenja’

Za papu Franju klerikalizam je „kad službenici pretjeruju u svojoj službi i maltretiraju Božji narod, oni unakazuju lice Crkve, uništavaju ga šovinističkim i diktatorskim stavovima“. Papa Franjo upozorio je kako je „bolno naći cjenik sakramentalnih usluga u nekim župnim uredima kao u supermarketu“.

„Ili je Crkva vjerni Božji narod u pokretu, svet i grešan, ili na kraju postane tvrtka koja pruža razne usluge. A kad pastoralni agenti krenu tim drugim putem, Crkva postaje samoposluga spasenja, a svećenici jednostavni zaposlenici multinacionalne kompanije“, upozorava Franjo te dodaje: „To je veliki promašaj do kojeg vodi klerikalizam koji je bič, on je pošast, oblik svjetovnosti koji prlja i kvari lice zaručnice Gospodnje, zarobljava sveti vjerni narod Božji.“

Nadbiskupa Kutlešu, napominje sugovornik, još niste čuli da govori o klerikalizmu premda Katolička crkva čvrsto njeguje povezanost s HDZ-om i njegovim institucijama vlasti. „Katolička crkva ima pretjerani utjecaj na obrazovanje što se izričito vidi u sadržajima udžbenika povijesti, književnosti i jezika gdje dominira nacionalistički narativ. Ni nasilnim uvođenjem vjeronauka ništa se nije postiglo: broj vjernika koji redovito posjećuju crkvu sve je manji, a crkveni poziv sve manje zanimljiv za mlade ljude.“

‘Nadbiskup Kutleša ništa nije učinio…’

A što je to, pita, ako ne klerikalizam koji se definira kao politička i kulturna koncepcija koja se zalaže za snažan utjecaj Crkve odnosno klera na državni, politički, kulturni i privatni život.

„Nije nikakva tajna da većina svećenika Katoličke crkve u Hrvatskoj, najblaže rečeno, ima velike rezerve spram nastojanja pape Franje da modernizira Katoličku crkvu i prilagodi je novom vremenu i drugačijem senzibilitetu mladih. S obzirom na teoriju o nepogrešivosti pape i strogom hijerarhijskom ustroju Crkve, ti se svećenici i biskupi, boje javno opirati Franji. To se usudi tek manji broj, a ostali ignoriraju Franjina stajališta i poruke“, kaže naš sugovornik.

„U raznim katoličkim medijima može se pročitati da je papa Franjo heretik, da uništava izvorni nauk Crkve, a mnogi svoje neslaganje s papom izražavaju tako da pozivaju u goste najkonzervativnije i najrigidnije svjetske biskupe koji bune svećenike i vjernike protiv pape. A nadbiskup Kutleša ništa nije učinio da se takav odnos spram pape Franje promijeni“, zaključio je naš sugovornik.

‘Kutleša se poziva na Benedikta XVI.’

Kad sam zamolio jednog istaknutog laika da prokomentira ocjene Telegramova sugovornika, on je bez puno razmišljanja odgovorio. „To ignoriranje nije nikakva novost. Ono je najbolje došlo do izražaja kad u vodećim vjerskim medijima nije objavljena božićna poruka pape, ali je in extenso publicirana poslanica nadbiskupa Kutleše.“

A te dvije objave, napominje, bitno se razlikuju. „Dok papa Franjo niti jednom ne spominje papu Benedikta XVI. koji je bio duhovna inspiracija svih njegovih protivnika, nadbiskup Kutleša se poziva na njega čak šest puta. Što govori dovoljno samo za sebe jer je Kutleša spomenuo papu Franju samo jednom.“

Papa Franjo izbrisao je, po tvrdnjama vatikanologa, većinu Benediktove ostavštine, a među ostalim, i pravo svećenicima da služe misu koristeći Rimski misal iz 1962. na latinskom jeziku. Uz to, puno je utjecajnih svećenika koji su podržavali Ratzingerov kurs i katoličku doktrinu jednostavno „giljotinirao“.

Papin rat protiv katoličkih ultrakonzervativaca

Tako je ultrakonzervativnom američkom kardinalu Raymondu Burkeu, toliko omiljenom u velikom dijelu Katoličke crkve u Hrvatskoj, preko noći oduzeo dom i plaću, a nadbiskupa Gänsweina, tajnika i najbližeg suradnika pape Benedikta XVI., otpustio je s mjesta prefekta, kazavši mu da “sutra ne dolazi na posao”.

Papa Franjo više je puta upozorio u božićnoj poruci na pokolje brojne djece čije je djetinjstvo opustošeno ratom, aludirajući na stradanja djece u Ukrajini i Gazi. Njih je papa nazvao malim Isusima današnjice. Zatražio je da se prestane s raspirivanjem mržnje i nasilja, već da se ide prema rješenju palestinskog pitanja.

Premda to izrijekom nije kazao, to podrazumijeva postojanje dvije države čemu se izraelska vlada žestoko protivi. Na kraju je pozvao „da budemo glas onih koji nemaju pravo glasa: glas nevinih koji su umrli zbog nedostatka vode i kruha“, jasno aludirajući na patnje u Gazi te za onima koji su napustili domovinu u potrazi za boljom budućnošću.

Nema kritičkog odmaka u odnosu na Stepinca

Naš sugovornik, vrlo popularan laik među vjernicima, žali što Kutleša ni riječju nije spomenuo tragediju palestinskog i ukrajinskog naroda. Također što nije iznio puno više usporedbi i primjera kako bi običan puk shvatio potrebu ispravnog ponašanja prema svima koji su u nevolji. „To je nažalost izostalo u poruci nadbiskupa Kutleše. Potrošio je 2000 riječi, 1000 više od Pape, a za razliku od njega ništa nije rekao“, zaključio je sugovornik Telegrama.

Za razliku od pape Franje, nadbiskup Kutleša, upozoravaju sugovornici, također nema nikakvog kritičkog odmaka u odnosu na suradnju kardinala Alojzija Stepinca sa zločinačkim ustaškim režimom. „Zna se da je to glavna prepreka i glavni razlog zašto papa Franjo ne želi proglasiti Stepinca svetim, a ne inzistiranje Pravoslavne crkve kako se u nas to želi prikazati. O tomu nadbiskup Kutleša nikada nije rekao ni riječi. Umjesto toga stalno ističe nešto sasvim suprotno. Da je “Stepinac dar, Božji dar hrvatskom narodu, u jednom od važnijih trenutaka njegove povijesti.“

Ponavlja se priča kao i s kardinalom Bozanićem

No, dobro je poznato da je Stepinac podržao stvaranje Nezavisne Države Hrvatske, da se nije protivio rasnim zakonima, niti slanju Židova u sabirne logore, već je samo tražio da se to vrši na humanije načine. O ustaškim zločinima progovorio je prekasno kad se već nazirao slom fašizma i zločinačkog ustaškog režima.

Zbog toga se s nadbiskupom Kutlešom, zaključuje naš sugovornik iz redova laika, ponavlja priča s kardinalom Josipom Bozanićem. „Njega je Vatikan nametnuo kao zagrebačkog nadbiskupa kako bi oslabio konzervativnu i nacionalističku struju na Kaptolu. Umjesto toga, Bozanić se, pod pritiskom okruženja, vremenom priklonio konzervativnom mainstreamu Kaptola. I zbog toga ga je papa Franjo opozvao.“

Isto tako, ističu, u Katoličkoj crkvi nikada se nije raspravljalo o tomu zašto je biskupija Gurk-Klagenfurt, dakako, uz punu suglasnost Austrijske biskupske konferencije, odbila zahtjev Hrvatske biskupske konferencije za održavanje svete mise na Bleiburgu koja se tradicionalno održavala za žrtve partizanskih zločina. Niti je odgovorila na pismo tajnika biskupije u Klangenfurtu monsinjora Engelberta Guggenbergera koji je ocijenio kako je sveta misa na Bleiburgu „dio manifestacije koja se politički instrumentalizira i dio je političko-nacionalnog rituala koji služi selektivnom doživljavanju i tumačenju povijesti”.

Austrijanci se protive održavanju mise na Bleiburgu

Nije se očitovala ni oko zaključaka ekspertne skupine koju je nakon incidenta 2019. osnovala austrijska vlada kako bi ocijenila komemorativni skup žrtvama komunističkih zločina u Bleiburgu. Komisija je utvrdila da bi to okupljanje trebalo trajno zabraniti „jer služi odavanju počasti fašističkom režimu“.

Katolička crkva u Austriji ocijenila je pak da cjelovita slika ove manifestacije šteti ugledu Katoličke crkve i mogla bi s pravom poslužiti kao osnova da se, u slučaju da se dopusti održavanje mise, Katoličkoj crkvi u Koruškoj predbaci toleriranje instrumentalizacije mise u političke svrhe i nedostatak distance prema fašističkim idejama.

Katolička crkva u Hrvatskoj nikada se nije očitovala oko tako teških optužbi, a sasvim sigurno neće to učiniti za nadbiskupa Kulteše, predviđaju naši sugovornici te upozoravaju: „Umjesto da se o tomu kritički progovori, nerijetko se čuje kako je Katolička crkva u Hrvatskoj „Stepinčeva crkva.“ A dok je tako, Crkva će i dalje biti zarobljena na pogrešnoj strani povijesti i zatvorena za sve ideje pape Franje o reformama i modernizaciji Crkve.“