Đikić i dalje napada Lauca i Primorca; Plenkoviću piše da na Znanstveni savjet utječu privatni interesi
Upozorava da se odluke ne smiju donositi temeljem nerecenziranih istraživanja
Znanstvenik i molekularni biolog Ivan Đikić objavio je otvoreno pismo upućeno premijeru Andreju Plenkoviću. U pismu Đikić izražava zabrinutost zbog netransparentnosti koju je uočio u radu Znanstvenog savjeta Vlade. Kao posebno problematičan ističe utjecaj privatnih interesa na rad Savjeta, i kritički se osvrće na istraživanje Dragana Primorca i Gordana Lauca prema kojem 26 posto ispitanika na području Grada Zagreba ima protutijela na koronavirus.
“Zabrinut zbog zadržavanja netransparentne prakse u radu Znanstvenog savjeta Vlade RH, toleriranja neprovjerenih i na znanstvenim podacima neutemeljenih informacija o COVID bolesti , a posebice zbog utjecaja privatnih interesa koje nadilaze javni, obraćam Vam se ovim dopisom”, piše Đikić na početku pisma. U pismu predbacuje Plenkoviću to što Vlada nije donijela etički kodeks za rad Znanstvenog savjeta, mada je to obećano “nakon višekratnih prijava sukoba interesa pojedinih članova ZS-a.”
HZJZ je mogao provesti istraživanje
Što se tiče studije Primorca i Lauca koju je i jučer javno kritizirao, Đikić smatra da je takvo istraživanje trebao provesti HZJZ: “Na posljednjoj sjednici Znanstvenog savjeta Gordan Lauc i Dragan Primorac najavili su svoju privatnu studiju koja pokazuje da je COVID preboljelo oko 40% populacije u Republici Hrvatskoj. Nakon kritika iznesenih od strane brojnih stručnjaka, oni su u novijem medijskom priopćenju, iznijeli podatak da oko 26% građana Zagreba ima protutijela na COVID. Epidemiolog Branko Kolarić, član Znanstvenog savjeta, predviđa da je prokuženost u Zagrebu znatno manja i iznosi između 10-20%.
Uopće ne dvojim da Primorac i Lauc imaju pravo, u privatnom angažmanu i uz plaćanje privatnih firmi, provoditi testiranje njihovih high-tech i low-tech radnika (kako oni sami nazivaju populaciju koju su testirali) i na tome zarađivati ili podatke koristiti za svoje privatne poslove. No, te privatne studije ne predstavljaju reprezentativni uzorak populacije, i po riječima oba autora, njihovi su rezultati još uvijek preliminarni. A kako te studije nisu prošle znanstvenu recenziju, ni u kojem slučaju ne bi smjele predstavljati izvor informiranja Vlade RH a niti šire javnosti, o stupnju prokuženosti građana u Republici Hrvatskoj.
Poznato je da HZJZ može provesti kvalitetne znanstvene studije na reprezentativnom uzorku cijele Republike Hrvatske, i to zasnovane na ispravnoj statističkoj analizi tj. znanstveno utemeljenoj metodologiji. Nemoguće je ne pitati se zašto Vlada Republike Hrvatske dopušta da se interesi privatnika nadrede valjanosti znanstvenih podataka i mišljenju većine međunarodnih stručnjaka u Znanstvenom savjetu?”, piše znanstvenik.
Pretvoriti Dubravu u post-covid centar
U nastavku pisma Đikić piše da je Vlada ujesen kasnila s donošenjem mjera zbog “sličnih kvazi-znanstvenih pretpostavki, postulata i procjena, kojima je zajednički nazivnik bila ideja umanjivanja opasnosti od Covid zaraze”, pa još jednom podsjeća na važnost kontroliranog popuštanja mjera. “No, za to je neophodno imati točne znanstvene podatke koje treba dati HZJZ a koji su zasnovani na interesu građana a ne na privatnim interesima pojedinaca i njihovom privilegiranom statusu u borbi protiv COVID bolesti”, piše.
Ivan Đikić u pismu premijeru ističe i važnost osnivanja centra za osobe koje pate od post-covid sindroma. “Smatram da je KB Dubrava, koja je skrbila o više od 4000 teško oboljelih COVID bolesnika, idealno mjesto za uspostavljane takvog centra, u kojemu bi se prikupljali svi relevantni stručni podaci i osigurao najbolji tretman oboljelima”, navodi znanstvenik, pa ponovo sugerira da se neki članovi Savjeta sporost Vlade koriste za pokretanje privatnih projekata:
“Ovo ističem upravo iz razloga što pojedini članovi Znanstvenog savjeta već javno promoviraju svoje bolnice kao post-COVID klinike, što bi im omogućilo ostvarivanje značajne materijalne koristi, dok s druge strane, Vlada Republike Hrvatske još uvijek ne donosi tu važnu odluku”, navodi Đikić.
Bez točnih podataka prijeti rasplamsavanje epidemije
Na kraju pisma Đikić predbacuje HZJZ-u sporost u uvođenju brzih testova na koronavirus. “Odgađanje uvođenja antigenskih testova od strane HZJZ, dovelo je do nerazumno visokih cijena tih testova od strane privatnika uključujući i istog člana Znanstvenog savjeta. Ponavljanje takve prakse u slučaju formiranja post-COVID centra svakako trebamo izbjeći! Zdravlje građana u Republici Hrvatskoj ne smije biti samo privilegija onih koji si veći financijski izdatak mogu priuštiti.
Ne bude li borba protiv COVID bolesti imala uporište u točnim podacima, relevantnim znanstvenim studijama i odgovornosti, mogli bismo riskirati novo rasplamsavanje epidemije i izazvati dodatne gubitke života građana Republike Hrvatske”, napisao je Đikić u pismu premijeru Plenkoviću.