Doznajemo da bi se istraga o promjenama nacionalnosti mogla proširiti i na financijere iz Mađarske

Drago Hedl o vezama hrvatske desnice s mađarskim nacionalistima

ZADNJA IZMJENA: Sep 28, 2016
Foto: AFP

Već drugi tjedan, po nalogu Općinskog državnog odvjetništva iz Osijeka, policija obavlja obavijesne razgovore s osobama, njih oko dvadesetak, za koje se sumnja da su pred parlamentarne izbore 11. rujna ove godine, promijenile nacionalnost kako bi mogle glasovati za manjinsku listu. Kao što je Telegram pisao, sumnja se da je veći broj Hrvata, Srba i Roma iz Baranje, uz financijsku naknadu od nekoliko stotina kuna, u Uredu državne uprave Osječko-baranjske županije, zatražilo da budu upisani kao pripadnici mađarske nacionalne manjine.

Kolike je razmjere imala ta pojava svjedoči podatak da je broj pripadnika mađarske nacionalne manjine na izborima 11. rujna ove godine bio veći za čak 852 osobe u odnosu na parlamentarne izbore prošlog studenoga. Skandal oko naprasne promjene nacionalnosti, za iznos od nekoliko stotina kuna, baca sjenu na pobjedu novoizabranog saborskog zastupnika mađarske nacionalne manjine, Roberta Jankovicsa.

Bit će zanimljivo čuti tko su mogući donatori

Kako Telegram neslužbeno saznaje, dio osoba koje su promijenile nacionalnost, dobivši za to nekoliko stotina kuna, cijelu aferu vežu uz Jankovicsa (Demokratska zajednica Mađara Hrvatske – DZMH), tvrdeći da su osobe povezane s njim, pred izbor obilazili građane i nagovarale ih da se nacionalno izjasne kao Mađari. Jankovics je to odlučno demantirao, tvrdeći da takve dezinformacije šire iz poraženog tabora konkurentskog Saveza mađarskih udruga, kojoj pripada bivši zastupnik mađarske nacionalne manjine, Šandor Juhas.

Telegram neslužbeno saznaje da bi se istraga oko trgovanja nacionalnim izjašnjavanjem mogla proširiti i na izvore novca kojima je to plaćano. Postoje naime saznanja da je najmanje jedan pripadnik DZMH-a u Pečuhu, u Mađarskoj, podizao veće količine gotovine, te da je taj novac ulazio u Hrvatsku, mimo službene pomoći koju Republika Mađarska pruža svojoj manjini. Ako je to točno, bit će zanimljivo čuti tko su mogući donatori crnog novca i stoje li iza toga određene političke stranke u Mađarskoj.

Vrlo dobra suradnja s neonacističkom strankom

Između Demokratske zajednice Mađara Hrvatske, neprofitne i nepolitične manjinske udruge kojoj pripada novi zastupnik mađarske manjine Jankovics i stranke Viktora Orbana Fidesz, postoji dugogodišnja suradnja, a kao što je Telegram ekskluzivno objavio, mađarski premijer već dva dana nakon izbora osobno je čestitao Jankovicsu na osvajanju zastupničkog mandata. No, DZMH podjednako dobru suradnju imao je i s Jobbikom, strankom ekstremne desnice u Mađarskoj – koju mnogi smatraju neonacističkom – čija popularnost raste.

Novinar Telegrama prošle je jeseni imao prilike razgovarati s jednim od čelnih ljudi Jobbika, Istvánom Szávayem, zastupnikom u mađarskom parlamentu, na čijim vratima, u službenim zastupničkim prostorijama, stoji istaknuta karta Velike Mađarske. U njoj je, kao dio Velike Mađarske, uključeno i ogromno područje Hrvatske s Baranjom i Međimurjem, ali i Zagrebom i Rijekom.

Upravo je Szavay bio gost DZMH-a, u vrijeme tadašnjeg predsjednika te mađarske udruge, Sándora Jakaba, kada mu se ovaj potužio na odluke mađarske Državne zaklade, koja nije ispunila očekivanja DZMH-a o financijskoj potpori. Jakab je tada izrazio nadu u uspješnu suradnju s Jobbikom, strankom poznatom po neonacističkim marševima svojih uniformiranih članova po ulicama mađarskih gradova.

Političari koji se otvoreno zalažu za Veliku Mađarsku

No, još su zanimljivije veze krajnje hrvatske desnice, doduše marginalne Hrvatske čiste stranke prava (HČSP), koja s Jobbikom, ali i još ekstremnijim Pokretom mladih 64 županije (HVIM) izvrsno surađuje godinama. Iako se HVIM, baš kao i Jobbik, otvoreno zalaže za Veliku Mađarsku, što, kako smo rekli, uključuje ogroman dio Hrvatske (ali i Slovačke, Rumunjske i Vojvodine), HČSP-u to ne predstavlja nikakav problem.

Telegramov novinar početkom prošlog ljeta u mjestu Ásotthalom, na jugu Mađarske, uz granicu sa Srbijom, razgovarao je s načelnikom te općine Lászlóm Toroczkaijem, predsjednikom Pokreta 64 županije, koji nije krio kako taj pokret, s njim na čelu, ne vidi Mađarsku u sadašnjim granicama, već kao mnogo veću državu, koja se, kako on tvrdi, u povijesti prostirala na 64 županije.

Toroczkai je bio začetnik ideje o izgradnji žičanog zida protiv izbjeglica s Bliskog istoka i Afrike i upravo su u njegovoj općini podignuti prvi kilometri ograde kojom se Mađarska štiti od izbjegličkog vala. No, Toroczkai je bio i rado viđen gost u slavonskom selu Laslovo, kraj Osijeka, pretežito nastanjenom mađarskim življem.

Pretenzije na polovinu teritorija Hrvatske

Upravo na poziv HČSP-a László Toroczkai došao je na komemoraciju poginulim braniteljima Laslova, gdje je u studenom 2013. održao vatren govor, pozivajući na oružano bratstvo Mađara i Hrvata, kakvo je postojalo i u vrijeme Domovinskog rata, kada su pripadnici mađarske nacionalne manjine u Hrvatskoj sudjelovali u obrani svojih mjesta.

S obzirom na višegodišnju suradnju Jobbika i Pokreta mladih 64 županije, posve je jasno da HČSP-u, stranci koja se predstavlja kao beskompromisni zaštitnik hrvatskih nacionalnih interesa, uopće ne smetaju pretenzije tih mađarskih stranaka na polovinu teritorija Hrvatske. Štoviše, to, čini se, nije smetalo ni HDZ-u koji je u vrijeme Domoljubne koalicije u 10. izbornoj jedinici za jednog od svojih političkih partnera imao i Hrvatsku čistu stranku prava, pa se na listi našao politički tajnik te stranke, Luka Podrug.

Drago Hedl
Istraživački novinar
206 članaka Više o autoru