Doznajemo detalje svađe u Zračnoj luci Rijeka gdje je direktor promijenio brave da kontrolori leta ne mogu uć
Nastavak bizarne priče koju je Telegram jučer otkrio. Spor koji se godinama povlači po sudu sada će pokušati riješiti ministar
Gotovo 24 sata Zračna luka Rijeka bila je bez kontrole letenja. Tamo se stoga od petka poslijepodne do poslijepodnevnih sati u subotu nije moglo slijetati. Kako je Telegram jučer prvi pisao, kontrolori su napustili aerodromski toranj, nakon sukoba s direktorom Zračne luke Rijeka, Tomislavom Palalićem, koji je promijenio brave na njihovim prostorijama.
Telegram je istražio pozadinu ovog spora oko aerodroma koji se nalazi na otoku Krku. Riječ je o natezanju zbog vlasništva nad nekretninama u Omišlju – kontrolnog tornja i dijela aerodromske zgrade. Zračna luka Rijeka upisana je kao vlasnik tih nekretnina, no Hrvatska kontrola zračne plovidbe (HKZP) tvrdi da su njezine.
Zato se već nekoliko godina vodi i sudski spor u kojem ni jedna strana ne odstupa od svojih stajališta, a kako još uvijek nije donesena pravomoćna odluka, dolazi do nesuglasica između kontrolora i zračne luke. One su kulminirale u petak poslijepodne.
Može li se zračna luka ponovno zatvoriti?
O prekidu pružanja usluge u Zračnoj luci Rijeka odmah su bile obaviještene sve nadležne institucije. Skandal se nije mogao zataškati ni proći neopaženo, bez obzira na to što je zračni promet zbog koronakrize drastično reduciran. Naime, riječki aerodrom službeno je otvoren te se mogla pojaviti potreba da neki zrakoplov zbog hitne situacije zatraže slijetanje na nju.
Nakon intervencije ministra prometa Olega Butkovića u subotu poslije podne kontrolori su se ipak vratili u Zračnu luku Rijeka. Zbog ovog incidenta direktor Palalić i šef Hrvatske kontrole zračne plovidbe (HKZP) Vlado Bagarić pozvani su idući tjedan na sastanak u Ministarstvo prometa. Trebali bi pokušati riješiti nesuglasice između uprave Zračne luke Rijeka i HKZP-a koje već godinama opterećuju poslovanje tog aerodroma.
Kontrolori već godinama ratuju s Palalićem
Još prije tri i pol godine HKZP se žalio ministru Butkoviću da im direktor Palalić onemogućava provjeravanje aerodromske opreme prije nego što o tome obavijeste odvjetnički ured koji ga zastupa. Tada je ministar Butković novinare koji su ga pitali o problemima u Zračnoj luci Rijeka upućivao na Hrvatsku agenciju za civilno zrakoplovstvo, a oni na direktora Palalića, koji je pak o cijelom slučaju šutio.
Već tada HKZP i uprava Zračne luke Rijeka sporili su se oko vlasništva nad kontrolnim tornjem i aerodromskom zgradom. Vrijednost tih nekretnina procijenjena je na 1,75 milijuna kuna. Sudski spor pokrenut je 2016. godine.
Tko je vlasnik zračne luke na Krku?
Palalić je na funkciju direktora imenovan u lipnju 2012. godine. Prema podacima iz Zemljišnih knjiga, Zračna luka Rijeka kao vlasnik nekretnina u Omišlju upisana je dvije godine kasnije, 2014. kada je rješenje i službeno provedeno.
Palalićev prethodnik, u svom svjedočenju na sudu ustvrdio je kako je Zračna luka Rijeka zapravo kao vlasnik aerodroma upisana od njegovog otvaranja – 1. svibnja 1970. godine.
HKZP: ‘Kontrolni toranj je naš’
HKZP u tužbi tvrdi kako su još u svibnju 1998. odlukom Vlade RH preuzeli svu imovinu koja je u tom trenutku bila u vlasništvu nekadašnje Uprave kontrole leta. U pitanju su nekretnine vrijedne nešto više od 330 milijuna kuna. Pod dva inventurna broja navedeni su “toranj Rijeka aerodrom” i “operativno-administrativni prostor na aerodromu Rijeka” veličine oko 370 metara kvadratnih.
“Zgrada kontrolnog tornja u vlasništvu je Hrvatske kontrole zračne plovidbe. Od početka rada zračne luke Rijeka, ta nekretnina je bila u posjedu i vlasništvu Uprave kontrole leta Ministarstva pomorstva, prometa i veza Republike Hrvatske. Prije Uprave vlasnik joj je bila nekadašnja Savezna uprava za civilnu vazdušnu plovidbu SFRJ”, navode iz HKZP-a u tužbi kojom od suda traže da ih upiše kao vlasnike.
Tvrde da Zračna luka Rijeka, iako je upisana u zemljišnim knjigama kao vlasnik, nikada nije doista bila u posjedu kontrolnog tornja. Što se tiče poslovnih prostora u aerodromskoj zgradi, HKZP opisuje kako ih preko svojih prednika koristi više od 40 godina. I zato, kažu, imaju pravo i na njih.
Zračna luka Rijeka: ‘Aerodrom je naš
Predstavnici Zračne luke Rijeka tvrde da je cijeli aerodrom njihov. “Ona odluka Vlade iz 1998. nije valjana. Toranj i aerodromska zgrada do ožujka 2014. bili su upisani kao društveno vlasništvo koje koristi Aerodrom Rijeka. HKZP se nigdje ne spominje”, odgovaraju.
Izvlače i ugovor iz 1995. kojim Aerodrom Rijeka dogovara zakup prostora s Upravom kontrole leta na 20 godina. Za taj zakup kontrola leta nije trebala ništa plaćati. Ugovor je istekao 2015., a nakon toga je, tvrde iz Zračne luke Rijeka, HKZP platio samo jednu ratu najma.
“Odbili su bilo kakvim ugovorom dalje regulirati korištenje tornja i prostora u aerodromskoj zgradi”, nabrajaju dalje argumente protiv HKZP-a predstavnici Zračne luke Rijeka. U međuvremenu su pokrenuli i ovrhu zbog ovog neplaćenog zakupa.
Ugovori, zapisnici, krediti, izvještaji…
Predstavnici HKZP-a na to odgovaraju novom dokumentacijom. Tu su Ugovor o zajedničkom financiranju izgradnje sporne nekretnine, komisijski zapisnik o njezinoj raspodjeli, kao i Ugovor o kreditu kojeg je Savezna uprava kontrole leta ishodila za izgradnju aerodroma.
“Ugovor o zakupu na koji se poziva Zračna luka Rijeka je fiktivan. Sklopili smo ga kako bismo 1995. dobili kredit za rekonstrukciju zgrade”, izjavili su na sudu predstavnici HKZP-a dok je Zračna luka Rijeka to negirala tvrdeći da je Ugovor o kreditu sklopljen još 1969. godine.
Došli su i do Izvještaja komisije za imovinsko razgraničenje Savezne uprave kontrole letenja iz veljače 1978. godine. U njemu je uprava predložila tadašnjoj upravi aerodroma Rijeka da s kontrolorima napravi ugovor o zakupu. Iz toga predstavnici Zračne luke Rijeka zaključuju kako je očito da se radilo o njihovim nekretninama, a ne nekretninama u vlasništvu HKZP-a.
Iskazi dvojice ključnih svjedoka
Bivši direktor Zračne luke Mario Pašćenko prisjeća se da je Savezna uprava za civilno vazdušnu plovidbu sudjelovala u izgradnji krčkog aerodroma s 11 posto uloženih sredstava, ali se na osnovu toga nikada nije uknjižila kao vlasnik. Zatim je, kaže, još tri milijuna tadašnjih maraka uloženo u uređenje kontrolnog tornja i zgrade.
Bivši direktor HKZP-a Dražen Ramljak pojasnio je da je onaj ugovor o zakupu 1995. sklopljen samo kako bi HKZP dobio 22 milijuna dolara od Europske banke za obnovu i razvoj. Naime, banka je tražila da pitanje posjeda kontrolnog tornja u Rijeci bude riješeno. Zato je sklopljen ugovor o zakupu.
Prva presuda u korist Zračne luke
Upravo zbog tog ugovora o zakupu HKZP je nepravomoćnom presudom iz travnja 2018. izgubio spor sa Zračnom lukom Rijeka. Sud je, naime, rekao da je tim ugovorom HKZP priznao da je Zračna luka Rijeka vlasnik kontrolnog tornja i dijela aerodromske zgrade zbog čega je s njom i dogovorila zakup.
Osim tog, sud je uzeo kao jedan od ključnih dokaza ugovor o izgradnji zračne luke na Krku. U njemu je kao investitor bio naveden Aerodrom Rijeka. Ulaganja kontrole leta, po stavu suda nisu dovoljna osnova za stjecanje vlasništva.
Na ovu presudu HKZP se žalio, no Visoki trgovački sud RH još uvijek nije donio pravorijek. U ovakvoj situaciji aktualni direktor Zračne luke Palalić smatra kako kontrolori nisu smjeli onemogućiti aerodromskom osoblju pristup kontrolnom tornju. Zbog toga im je u petak zamijenio brave i svojim ljudima osigurao ulaz.