Doznajemo: propao i treći pokušaj gradnje tvornice Imunološkog. Berošev strateški projekt pretvara se u kolosalan debakl
Ravnatelj Imunološkog vjeruje da, unatoč komplikacijama, postrojenje za zmijski antitoksin može biti spremno do druge polovice 2024.
Revitalizacija Imunološkog zavoda, strateški projekt Vlade RH, i dalje je na čekanju: ni novi natječaj za gradnju tvornice nije uspio, pa je početkom ovog tjedna poništen. U manje od godinu dana, to je treći neuspjeli pokušaj da se nađu izvođači koji bi kraj Zagreba, u općini Rugvica, izgradili novo postrojenje.
Projektiranje i izgradnju postrojenja za proizvodnju zmijskog antitoksina Imunološki je pokušao ugovoriti na javnom natječaju koji je otvoren sredinom srpnja i trajao je do 1. rujna. Međutim, nitko se nije prijavio. “U nedostatku zaprimljenih ponuda nije se mogao izvršiti pregled i ocjena ponuda te je javni naručitelj obvezan poništiti postupak javne nabave”, objavljeno je u odluci od 5. rujna.
Stogodišnja tradicija
Od studenog 2022. to je treći puta da natječaj za gradnju pogona u Rugvici nije uspio. Prva dva puta – kad se tražila isporuka i montaža modularne zgrade – ponude su stigle, ali jednom su odbijene, dok su drugi puta cijeli posao poništili nakon što su već odabrali ponuđača. U netom poništenom trećem natječaju odustali su od modularnog rješenja i tražili projektiranje i izgradnju cjelokupnog postrojenja. No, nitko nije pokazao interes.
Revitalizacija Imunološkog zavoda je, kako smo spomenuli, strateški projekt Vlade za koji je resorno Ministarstvo zdravstva još u lipnju 2021. osmislilo plan radi ponovnog pokretanja proizvodnje. Vlada je tada ocijenila da je Imunološki “od javnozdravstvenog i strateškog državnog interesa kao proizvođač imunoloških lijekova u Republici Hrvatskoj sa stogodišnjom tradicijom (…)”.
Proizvodnja od 2024.?
“U vremenu pandemije bolesti COVID-19 još se više iskazuje potreba za revitalizacijom proizvodnje Imunološkog zavoda jer su virusna cjepiva strateški proizvodi najviše kategorije, koji u sadašnjem trenutku utječu na tijek i trajanje epidemije/pandemije bolesti COVID-19, koja ima nesagledive posljedice za gospodarstvo i život građana u cjelini”, objašnjavala je Vlada u službenom dokumentu. Pandemija je završila, ali ne i problemi s pokušajima države da zavodu vrati staru slavu.
Prije zaključenja trećeg natječaja, ravnatelj Imunološkog Vedran Čardžić bio je dosta optimističan. U Večernjem listu izjavio je da u drugom dijelu 2024. očekuju početak proizvodnje zmijskog protuotrova u novoj tvornici. Imunološki zavod, kako su na potvrdili u travnju, za sada ne proizvodi zmijski protuotrov, ali su, kazali su nam tada, “za ovu godinu osigurane dostatne količine” za potrebe hrvatskih zdravstvenih ustanova.
Pregovori s izvođačima
I nakon poništenja zadnjeg natječaja, ravnatelj vjeruje da su rokovi ostvarivi. “Ciljani rokovi za izgradnju i početak proizvodnje u drugoj polovici 2024. godine su dostižni unatoč svim poteškoćama oko pronalaska izvođača radova”, navodi Imunološki zavod u pisanom odgovoru na naša pitanja koji potpisuje ravnatelj Čardžić. Međutim, sljedeći put, po svemu sudeći, neće ići na klasičan otvoreni natječaj, već iskoristiti drugu zakonsku mogućnost.
Zakon o javnoj nabavi, napominju, omogućava da krenu u izravni pregovarački postupak s mogućim ponuditeljima, bez prethodne objave javnog nadmetanja. To je, po zakonu, moguće ako u otvorenom postupku nije bilo ponuda ili nisu bile prikladne. Uvjeti za dodjelu posla ne smiju se pritom bitno mijenjati u odnosu na natječaj koji je propao. Odluku što dalje, dodaju, donijet će “sagledavajući sve okolnosti na tržištu”.
Gradi se infrastruktura
Uprava Imunološkog smatra da uvjeti natječaja, kako su ih postavili, nisu razlog što ne mogu naći izvođača za gradnju tvornice. Tvrde da su i dokumentacija i procjena vrijednosti “sa stručne strane ocijenjeni realnima u odnosu na tržišne uvjete” pa su uvjereni da će uspjeti ugovoriti radove “u predviđenim financijskim i vremenskim okvirima” – dakle, da neće na kraju morati platiti skuplje, a čekati još dulje.
Radi se o optimističnoj procjeni. I u studenom prošle godine iz Imunološkog su procjenjivali da će im taj prvi poništeni natječaj oduzeti svega do dva mjeseca, odnosno toliko odgoditi početak radova u Rugvici. No, situacija se u međuvremenu bitno zakomplicirala pa niti nakon devet mjeseci nema ključnih pomaka. Ipak, ravnatelj kaže da se na lokaciji radi da bi se pripremila sva potrebna infrastruktura.
“Istodobno se intenzivno radi na pripremi izgradnje upravne zgrade na lokaciji u Rugvici, kao i pripreme, u suradnji s lokalnom zajednicom, na izgradnji infrastrukturnih objekata, poput prilaznih cesta i putova, te trafostanice za opskrbu električnom energijom budućih pogona u sklopu Imunološkog zavoda”, ističe.
Buduća tvornica cjepiva
Revitalizacija Imunološkog zavoda ima još dvije faze. Planirana je tvornica za proizvodnju lijekova iz ljudske plazme, za koju Vlada traži odobrenje Bruxellesa da je sufinancira kroz EU fondove.
Treća faza je izgradnja i opremanje pogona za proizvodnju cjepiva prema postojećoj te mRNA tehnologiji. Za to su, kaže ravnatelj, “zainteresirani domaći institucionalni investitori, ali i pojedini strani investitori”. Druge dvije faze nisu povezane s prvom, ni po rokovima niti izvorima financiranja, objašnjavaju iz zavoda, sugerirajući, dakle, da komplikacije na njih neće utjecati.
Što (ne) kaže Ministarstvo
Imunološki zavod i njegova budućnost je, kako smo spomenuli, jedan od glavnih projekata ove Vlade u sektoru zdravstva. Ministar Vili Beroš opisivao ga je kao “jednu od perjanica naše znanosti, industrije i proizvodnje koja je desetljećima zanemarivana”.
Vlada ga je pokušala financirati kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, ali je to, prema tvrdnjama naših izvora, otpalo jer je briselska administracija detektirala niz problema za brzu realizaciju tog projekta (što je kod NPOO važno zbog kratkih rokova). Sada, pak, čekaju zeleno svjetlo Europske komisije da sljedeću fazu, pogon za frakcionaciju plazme, financiraju iz europskih fondova.
I Ministarstvo zdravstva pitali smo stoga o budućnosti Imunološkog zavoda, ali su nas za sva pitanja uputili na ravnatelja Čardžića. Iako bi, sasvim sigurno, bilo logično i zanimljivo javno čuti što o svemu misle upravo u resoru ministra Beroša, kojem je ovo jedan od strateških projekata ovog mandata.