Doznajemo: u Hrvatsku uskoro stiže 4 milijuna doza cjepiva koje nitko ne želi. Kako spriječiti to kolosalno bacanje novca?
Iz Ministarstva zdravstva pojašnjavaju kako idu pregovori o smanjenju narudžbe i produljenju rokova isporuke
Tri godine od izbijanja pandemije, situacija s koronavirusom u Europi i Hrvatskoj temeljito se promijenila: pandemija je jenjala, o broju zaraženih više se ne izvještava svakodnevno, mali broj ljudi uopće se testira na covid, a interes za cijepljenje drastično je pao. Unatoč tome, cjepiva i dalje redovito stižu. Ove godine, kako smo nedavno izvijestili, već više od 230 tisuća doza, vrijednih 5,8 milijuna eura.
To, međutim, nije sve. Kako doznajemo iz Ministarstva zdravstva, prema ugovorima koji su na snazi, Hrvatska bi tijekom ove godine morala preuzeti 4,4 milijuna doza cjepiva. Izuzmu li se ove koje su već stigle, ispada da bi do kraja 2023. u Hrvatsku trebalo stići još više od četiri milijuna doza. Ipak, u Bruxellesu se dogovara kako riješiti problem golemih količina cjepiva koje i dalje stižu, a nitko ih više ne želi.
Sedam milijuna doza propalo
„Prema trenutno važećim ugovorima s proizvođačima, Republika Hrvatska bi morala tijekom 2023. preuzeti zadnjih 4.435.665 doza (…)“, odgovorili su iz Ministarstva zdravstva ovog utorka, nakon što su nas najprije prije desetak dana izvijestili da će oko naših pitanja na temu cjepiva provesti test razmjernosti i javnog interesa. Sada su, izgleda, zaključili da su pojedinosti kupnje cjepiva, koje je plaćeno javnim novcem, ipak javna stvar.
O kolikoj se količini radi, a koju bi Hrvatska još trebala preuzeti, zorno ilustrira podatak da je od prosinca 2020., kada je počelo cijepljenje protiv covida, do ovog tjedna iskorišteno 5,3 milijuna doza. Pritom, posljednjih mjeseci je interes za cijepljenje očekivano pao. U prošlom tjednu potrošeno je svega 158 doza. Uz to, već je sedam milijuna doza ostalo neiskorišteno – ili su uništene zbog isteka roka trajanja ili su donirane drugim zemljama ili stoje na skladištima, uz rizik da propadnu, opet zbog isteka roka trajanja.
Oštri prigovori iz niza država
No, ugovori s farmaceutskim kompanijama, s kojima je, uime država članica, pregovarala Europska komisija, takvi su da cjepiva i dalje stižu. Nije tu riječ o novim narudžbama, nego o onome što je dogovoreno 2020. i 2021., za isporuku u razdoblju od kraja 2020. do kraja ove godine. U međuvremenu, situacija s pandemijom se iz temelja promijenila. Ali ne i ugovorne obveze.
To je u nekim zemljama izazvalo vrlo oštre prigovore, pa i na račun Komisije. Deset članica, među kojima i Hrvatska, lani se požalilo Bruxellesu zbog prevelikih količina doza u odnosu na potrebe i bespotrebnog trošenja javnog novca, tražeći da se ugovori promijene.
Dodatni troškovi skladištenja
Iako su cijene proglašene korporativnom tajnom, iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo potvrđeno nam je nedavno da je Hrvatska za cjepivo dosad izdvojila 201,9 milijuna eura. To ustvari nije jedini trošak. Prvo, cjepivo je plaćeno, a propada, što je evidentno bacanje novca. Drugo, države, pa tako i Hrvatska, moraju izdvajati dodatna sredstva za skladištenje golemih količina neiskorištenog cjepiva, a ako mu istekne rok trajanja, onda i za uništavanje.
Na sve te probleme je, tvrde iz resora ministra Vilija Beroša, Hrvatska upozoravala na nekoliko europskih sastanaka tijekom prošle godine, tražeći fleksibilnije uvjete isporuke. „Sugerirali smo pristup nužne prilagodbe epidemiološkoj situaciji koji bi spriječio višak cjepiva te djelomično produljenje isporuka za 2023. u 2024. i 2025.“, kažu iz Ministarstva zdravstva.
Postignut kompromis?
Dodaju da su u prosincu, na sastanku ministara zdravstva, naglasili da treba reducirati ili otkazati naručene količine „ovisno o realnim potrebama“ država te pozvali Komisiju „na zauzimanje čvršćeg stava u pregovorima s proizvođačima“. No, nije riječ samo o Hrvatskoj. Više zemalja, uglavnom iz istočne i srednje Europe, tražilo je da se ugovori mijenjaju. Čini se da je taj pritisak ipak polučio neke rezultate.
Iz Beroševa Ministarstva potvrđuju da traju rasprave „o preliminarnom sporazumu postignutom između Europske komisije, Zajedničkog pregovaračkog tima i Pfizera s državama članicama u Upravnom odboru, a u smjeru onoga što je tražila većina država članica“.
A to je „značajno smanjenje naručenih doza, fleksibilnost u rasporedu njihove isporuke i sigurnost opskrbe u slučaju potrebe za više doza u budućem vremenskom razdoblju“. Drugim riječima, da količine koje su dogovorene u jeku pandemije, budu smanjene te da cjepiva stižu kroz duže vremensko razdoblje i onda kada za to bude potrebe.
RH je, izgleda, zadovoljna
Iz Komisije su nam prije desetak dana potvrdili da se razgovara o boljoj organizaciji isporuke cjepiva, uzimajući u obzir velike količine koje su trenutno dostupne. U tim raspravama, ističu, kao i dosad, sudjeluju i zemlje članice. Sredinom ožujka je, pak, Financial Times izvijestio da je Pfizer ponudio izmjenu ugovora, među ostalim smanjenje količina za 40 posto i produženje rokova isporuke. No, četiri države članice nisu bile zadovoljne.
Poljska, Bugarska, Mađarska i Litva ocijenile su tada da prijedlog ne predstavlja pravo rješenje problema viška cjepiva, javio je FT. Koliko se, pak, može iščitati iz odgovora Ministarstva na naš upit, Hrvatska je preliminarnim sporazumom donekle zadovoljna jer očito očekuju da onih četiri milijuna doza neće morati primiti, barem ne u cijelosti. Sada tek treba vidjeti što će to značiti u praksi i koliko će doza i novca na kraju svega propasti.