Telegram doznaje: dosad nam propalo 7 milijuna doza cjepiva koje nitko ne želi, a Vlada za 5,8 milijuna eura kupuje nove
U Hrvatsku je dosad dostavljeno 12,2 milijuna doza u vrijednosti 201 milijuna eura
U travnju prošle godine u Saboru se vodila žustra rasprava o nabavci cjepiva protiv covida-19 i viškovima koji su propadali u skladištima. Dio oporbe prozivao je zbog toga Vladu i premijera Andreja Plenkovića koji je u toj raspravi otkrio da je Hrvatska dotad već donirala 700 tisuća doza afričkim zemljama, a planirala je donirati još 550 tisuća doza.
Na kritike o viškovima, uzvratio je oštro, skidajući odgovornost sa sebe i svoje Vlade. “Pitajte one koji su širili antipropagandu za cijepljenje, koji su odgovorili više od 30 posto odraslih u Hrvatskoj da se ne cijepe, govoreći najgore nebuloze i besprizorne laži. Oni su ti koji su krivi što imamo toliko viška cjepiva. Moja je odgovornost kao premijera bila da nabavim cjepiva dovoljno za sve, toliko smo ga i nabavili”, kazao je tada Plenković.
Cjepiva i dalje stižu
Pandemija koronavirusa u međuvremenu je pala u treći plan, za cijepljenje nema praktički više nikakvog interesa, ali cjepiva i dalje stižu: u ovoj godini, kako doznajemo, nabavljeno je 237.400 doza cjepiva u vrijednosti od 5,8 milijuna eura. To je, očito, posljedica ugovora koje je Europska komisija, u jeku pandemije, sklopila s farmaceutskim kompanijama – ugovora zbog kojeg neke članice EU-a već i javno izražavaju nezadovoljstvo.
Prema službenom dokumentu koji je Ministarstvo zdravstva ovog tjedna uputilo na javno savjetovanje, hrvatska Vlada je “za razdoblje od 2020. do 2023. rezervirala i naručila 19,2 milijuna doza cjepiva” različitih proizvođača. U Hrvatsku je dosad stiglo oko 60 posto od te količine: dostavljeno je ukupno 12.263.890 doza, a trošak te nabave iznosi 201.976.959 eura, pokazuju podaci koje smo dobili iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).
Iskorišteno 43 posto
No, velika količina dopremljenih doza uopće nije iskorištena za cijepljenje građana, barem ne u Hrvatskoj. Za tu je svrhu upotrebljeno tek 5.361.133 doza, dakle 43 posto. Drugim riječima, gotovo sedam milijuna doza je ili još uvijek u skladištima ili je donirano ili je, pak, uništeno, uglavnom zbog isteka roka trajanja. Konkretno, na uništavanju je završilo gotovo milijun i pol doza, dok je skoro dva milijuna doza donirano.
Kolika je ukupna vrijednost uništenih doza, iz Zavoda nam nisu odgovorili. To, dakako, ovisi o vrsti cjepiva jer se jedinične cijene razlikuju od kompanije do kompanije. Problematično je što su cijene proglašene “korporativnom tajnom”, iako je cjepivo plaćeno javnim novcem. Prema informacijama koje su svojedobno procurile u medije, razlika u cijeni između različitih vrsta cjepiva može biti i do deset puta.
Potrošena – 1 doza
Međutim, ako se u obzir uzme koliko je koštala cjelokupna dosadašnja nabavka – onih dvjesto milijuna eura – možemo procijeniti da su neiskorištene doze, bez obzira na to gdje su završile (u skladištu, donaciji ili naprosto smeću) vrijedne vjerojatno barem pola od te cifre. A upitno je koliko će ih još uopće biti iskorišteno za cijepljenje jer je interes, kako smo spomenuli, izuzetno mali.
I u jeku pandemije, Hrvatska je zaostajala po procijepljenosti za većinom zapadnoeuropskih članica EU-a. Vladina kampanja za cijepljenje bila je prilično neuspješna i zapamćena po izjavi premijera da on osobno, da se njega pita, ne bi u nju uložio ni lipe. Na kraju je cijepljeno oko 70 posto odraslih. A interes je u međuvremenu, očekivano, dramatično opao.
U priopćenju Stožera civilne zaštite od 20. veljače doslovno piše: “Na dan 19.2.2023. utrošena je 1 doza cjepiva, a od toga je 0 osoba cijepljeno prvom dozom”. Nakon toga Stožer se više nije oglašavao. Od sredine veljače do danas je, pak, iskorišteno tek nešto više od tisuću doza cjepiva.
Problematičan deal?
Kad bi takav interes opstao do kraja godine, u 2023. trebalo bi nam još pet i pol tisuća doza. A u ovoj godini je, prema informacijama Zavoda, nabavljeno više od 237 tisuća doza, čiji je trošak 5,8 milijuna eura. Nesrazmjer je očit, ali nije problem jedino Hrvatske. I druge članice EU-a nalaze se u sličnoj situaciji pa je u lipnju prošle godine poslano zajedničko pismo Bruxellesu koji je, uime država, pregovarao s kompanijama o kupnji cjepiva.
Taj posao, podsjetimo, prate određeni repovi: više institucija, poput europske pravobraniteljice, kao i uglednih medija problematiziralo je način na koji su vođeni pregovori s velikim farmaceutskim kompanijama, a posebno su u fokusu (bili) kontakti predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen s čelnikom jedne od tih tvrtki. Za nabavku cjepiva u listopadu prošle godine zainteresirali su se i europski istražitelji, mada nije poznato kojim se dijelom te priče oni točno bave.
Tražili raskid ugovora
S druge strane, u pismu o kojem je lanjskog lipnja izvijestio Politico, deset država požalilo se Bruxellesu na preveliku količinu doza u odnosu na potrebe i upozorilo na rizik od bespotrebnog trošenja javnog novca, tražeći od Europske komisije da otvori pitanje ugovora s farmaceutskim tvrtkama.
Te države, među kojima je navodno bila i Hrvatska, smatrale su da bi ugovore trebalo moći raskinuti “ako iz zdravstvene i epidemiološke perspektive više nisu potrebni”. Također su predlagale smanjenje broja naručenih doza tako da bolje odražavaju potražnju za cjepivom, doznao je Politico.
Ministarstvo bez odgovora
Problem u međuvremenu nije nestao. Prije mjesec dana isti je mediji izvijestio o nezadovoljstvu Poljske, uz još neke članice, koja je tražila objašnjenje Komisije o velikom broju naručenih doza. Iako je cijepljenje u cijeloj EU praktički stalo, pisao je Politico, zbog obvezujućih ugovora potpisanih na vrhuncu pandemije, europske vlade i dalje moraju redovito kupovati cjepivo.
Iz Komisije su tada poručili da vode pregovore kako bi pokušali prilagodili uvjete ugovora novim okolnostima. Prije dva tjedna Telegram je pitao i hrvatsko Ministarstvo zdravstva je li Vlada, s obzirom na sadašnju, potpuno drugačiju situaciju, tražila od Bruxellesa da se ti ugovori mijenjaju, odnosno ispregovaraju drugačiji uvjeti. No, iz resora ministra Vilija Beroša zasad nam nisu odgovorili.