Europska komisija je (i) u novom izvješću prilično loše ocijenila Hrvatsku. Ovo je 9 stvari koje o tome trebate znati

Europska komisija danas je objavila izvješća o ekonomskim i socijalnim izazovima članica EU te dubinske analize makroekonomskih neravnoteža za 18 zemalja članica, među kojima je i Hrvatska. Riječ je o internom radnom dokumentu EK-a, u kojem nema zaključnih ocjena ni stupnjevanja rizika za makroekonomske neravnoteže. U Komisiji kažu da će s tim ocjenama izići za nekoliko tjedana.

“Situacija je vrlo ozbiljna. Nažalost, izgubili smo 4 godine za reforme koje je bivša Vlada obećala i govorila da provodi. Nismo vidjeli rezultate. Rezultat toga je da nam danas prijeti postupak korektivne mjere. Hrvatska bi mogla biti prva zemlja kojoj prijete takve mjere”, rekao je danas na tu temu premijer Tihomir Orešković.

Donosimo vam najvažnije točke iz tog izvješća, koje, blago rečeno, baš i nije povoljno za Hrvatsku.

1. Koji su glavni problemi Hrvatske?

EK je kao glavne probleme u Hrvatskoj istaknuo visoku razinu zaduženosti, visoku stopu nezaposlenosti, slabu i rascjepkanu javnu upravu, visoki dug korporativnog sektora i strukturne slabosti u obrazovnom sustavu i sustavu socijalne zaštite.

. @EU_Commission objavila analizu stanja u Hrvatskoj – dokument https://t.co/w4trYMr9xa pic.twitter.com/LAVsB8LjJO

— HRT vijesti (@hrtvijesti) February 26, 2016

2. Što najviše opterećuje gospodarstvo?

Komisija navodi da su glavni zaključci dubinske analize stanja u Hrvatskoj visoki javni dug, koji i dalje raste i znatno opterećuje gospodarstvo i izvor je ranjivosti. Na povećenje javnog duga uglavnom su utjecali visoki deficit i troškovi koje su uzrokovala poduzeća u državnom vlasništvu.

I dug privatnog sektora je visok, još se ne smanjuje, a velika količina loših kredita i dalje predstavlja izazov za financijski sektor, navodi se u izvješću EK. Dosadašnje razduživanje privatnog sektora je prilično ograničeno. To posebno vrijedi za korporativni sektor, u kojem je dug u 2014. iznosio približno 80 posto BDP-a, dok je dug kućanstava iznosio približno 40 posto BDP-a. Visoki dug korporativnog sektora koncentriran je u sektorima niske profitabilnosti i odražava se u pogoršanju portfelja banaka, upozorava EK.

3. Što EK kaže o ulozi banaka?

Komisija smatra da bi sposobnost bankarskog sektora da pridonese opravku mogla biti ograničena zbog propisa o konverziji kredita iz švicarskog franka u eure, jer to podrazumijeva gubitke za banke.

I veliki vanjski dug predstavlja dodatno ograničenje za gospodarstvo. “Neto vanjske obveze iznose gotovo 80 posto BDP-a te u njima prevladava dug denominiran u stranoj valuti, a samo mali dio obveza predstavlja vlasnički kapital. Gotovo jednu trećinu vanjskog duga čini dug opće države, što ukazuje na rizike u pogledu održivosti”, kažu iz EK-a.

4. Ima li napretka u rješavanju problema nezaposlenosti?

Komisija navodi da je stopa nezaposlenosti i dalje vrlo visoka, posebno za mlade te za niskokvalificirane radnike. Usklađenija dinamika plaća i fleksibilni ugovori pridonose prilagodbi tržišta rada, no visoka nezaposlenost i niske stope aktivnosti smanjuju potencijal gospodarstva, ocjenjuje EK i napominje da su stope dugoročne nezaposlenosti i dalje dvaput veće od prosjeka EU-a.

Aktivne politike tržišta rada usmjerene na mlade počinju pokazivati dobre rezultate, no aktivacija dugotrajno nezaposlenih osoba i dalje je nezadovoljavajuća.

5. Koje su zamjerke javnoj upravi?

Komisija kaže da slaba i rascjepkana javna uprava otežava isporuku usluga, zbog čega poduzeća trpe, a neučinkovitost poduzeća u državnom vlasništvu usporava proces prilagodbe. Visoka rascjepkanost javne uprave znači umnožavanje funkcija i javnih tijela. Decentralizacija funkcija na lokalne razine uprave početkom 21. stoljeća nadmašila je njihove fiskalne kapacitete i rezultirala snažnim oslanjanjem na transfere središnje države.

Istovremeno, razlike u fiskalnom kapacitetu jedinica lokalne uprave uzrokuju regionalne nejednakosti u pruženim uslugama, navodi Komisija.
Državna poduzeća imaju znatno slabije rezultate od privatnih, ocjenjuje se u izvješću.

6. Kakve probleme ima obrazovni sustav?

Obrazovni sustav i sustav socijalne zaštite imaju strukturne slabosti. Iako se poduzimaju ambiciozne mjere kako bi se poboljšala kvaliteta obrazovanja, zbog nedostataka u obrazovnom sustavu osobama koje steknu diplomu nije lako prijeći na tržište rada, a odraslima se nije lako ponovno uključiti u obrazovni sustav, kaže se dalje u izvješću.

7. Zašto najugroženiji nisu primjereno zaštićeni?

Neučinkovitosti u strukturi sustava socijalne zaštite, pak, dovode do visoke razine siromaštva i socijalne isključenosti, a najugroženije osobe nisu prikladno zaštićene. Trenutačne i buduće mirovine nisu na primjerenoj razini, što dovodi do visokog rizika od siromaštva u starosti, posebno za osobe s kratkim radnim vijekom, navodi EK.

8. Koje je dosadašnje preporuke Hrvatska uopće ostvarila?

Što se tiče šest preporuka Hrvatskoj za 2015. godinu, Komisija navodi da je u njih pet ostvaren ograničen napredak, a samo u jednoj, onoj koja se tiče okvira za predstečajne i stečajne postupke, napredak je znatan.

9. Kakve su nove preporuke Komisije?

 

• U prvoj preporuci kaže se da bi Hrvatska trebala osigurati korekciju prekomjernog deficita do 2016. godine poduzimanjem potrebnih mjera prošle godine i jačanjem proračunske strategije za ovu godinu. Ujedno se preporuča da Hrvatska objavi i implementira izvješće o rashodima, poboljša nadzor nad rashodima na središnjoj i lokalnoj razini kroz uspostavu mehanizma za sankcioniranje onih koji krše proračunske limite. Hrvatskoj se preporuča i da donese zakon o fiskalnoj odgovornosti i pojača kapacitet i ulogu držžavnog ureda za reviziju, da uvede porez na nekretnine. Također, da se pojača upravljanje javnim dugom, posebice kroz objavljivanje na godišnjoj razini strategije za upravljanje dugom i osiguranje adekvatnih resursa.
• U drugoj preporuci se tražži obeshrabrivanje ranog umirovljenja podizanjem penala za rani odlazak u mirovinu. Tražži se i poboljšanje učinkovitosti mirovinskih troškova kroz precizniju definiciju teških i opasnih zanimanja, a preporuča joj se i da se uhvati u koštac s fiskalnim rizicima u zdravstvu.
• Treća preporuka govori o slabostima okvira za određivanja plaća. Preporučuje se da se u konzultacijama sa socijalnim partnerima i u skladu s nacionalnim praksama pojača usklađivanje plaća s produktivnošću i makroekonomskim uvjetima. Također se preporuča jačanje poticaja za nezaposlene i neaktivne da nađu plaćeni posao, a tražži se i provedba reforme sustava socijalne sigurnosti na temelju revizije iz 2014.
• U četvrtoj preporuci Komisija preporučuje smanjenje fragmentiranosti i preklapanja između razine središnje i lokalne vlasti uvođenjem novog modela za funkcionalnu raspodjelu nadležžnosti racionalizacijom sustava držžavnih agencija. Tražži se jačanje transparentnosti u držžavnim poduzećima, posebice u pogledu imenovanja menadžžera i kriterija kompetentnosti.
• U petoj preporuci se kažže da bi trebalo znatno smanjiti parafiskalne namete i ukloniti prevelike barijere za pružžatelje usluga. Također se tražži da se identificiraju i provedu koraci na poboljšanju efikasnosti i kvalitete pravosudnog sustava, posebice trgovačkih sudova.
• Zadnja preporuka kažže da treba pojačati okvire za predstečajne i stečajne postupke, kako bi se olakšalo restrukturiranje dugova, te uvesti postupak osobnog stečaja. Preporučuje se i jačanje kapaciteta financijskog sektora kako bi se podržžao oporavak s obzirom na izazove u vezi s velikim udjelom korporativnih kredita koji se ne vraćaju i u vezi s hipotekarnim kreditima u stranoj valuti.