Europski izbori fino su prodrmali neke članice EU-a; evo kako stvari stoje u sedam najzanimljivijih

May je, kako je poznato, ostavku najavila već u petak. Konzervativci su doživjeli debakl, s osvojenih 8,7 posto glasova (prema privremenim rezultatima) pali su tek na peto mjesto. Britancima koji žele napustiti EU i koji su na referendumu prije tri godine glasovali za odlazak, očito je prekipjelo i zato su se okrenuli novoj stranci Brexit Nigela Faragea. S više od 31 posto glasova, ta je stranka pobjednik europskih izbora u Britaniji. To ne znači da su zagovornici Brexita pokazali premoć – liberalni demokrati i zeleni, koji nisu skloni Brexitu, zajedno imaju tridesetak posto. Nasljednika Therese May čeka težak posao.

2. Francuska: okršaj Macrona i Le Pen

Francuska je bila teren na kojem se očekivao najvažniji okršaj između krajnje desnice i proeuropskih snaga – jer je upravo tako izbore formulirao francuski predsjednik Emmanuel Macron. U tom je okršaju vrlo tanka pobjeda – zasad manja od jednog postotnog boda – otišla u ruke Marine Le Pen, čelnice Nacionalnog okupljanja.

Makar je kod kuće za dlaku izgubio, to neće, čini se, presudno umanjiti Macronov utjecaj na europskoj političkoj sceni. Suradnja s europskim liberalima mogla bi francuskog predsjednika ipak pretvoriti u ključnog igrača u narednom razdoblju. Prema preliminarnim podacima, liberali i Macronova stranka u sljedećem sazivu EU parlamenta imat će 109 zastupnika, dovoljno da presude u slaganju koalicija i pri popunjavanju vodećih pozicija u europskim institucijama.

3. Italija: novi odnosi snaga u vladi

U Italiji su se potvrdila predviđanja: desna Liga Mattea Salvinija udvostručila je potporu u odnosu na lanjske parlamentarne izbore, dok je Pokret 5 zvijezda u velikom padu. Te dvije stranke trenutno vladaju Italijom, no europski izbori su pokazali da su se odnosi snaga unutar koalicije drastično promijenili u odnosu na vrijeme kada je dogovorena suradnja.

Salvini je nakon objave rezultata požurio utišati nagađanja da će sada, kada se na biralištima s 34 posto glasova potvrdila snaga njegove stranke, tražiti promjene i u vladi. “To ništa ne mijenja u Italiji”, poručio je. Ipak, prerano je tvrditi da će suradnja dviju stranaka, koja je od samog početka opterećena nesuglasicama pa i javnim svađama, doista preživjeti do kraja mandata.

4. Njemačka: SPD u slobodnom padu

Njemački SPD završio je europske izbore tek na trećem mjestu, s 15,4 posto glasova zaostali su iza CDU/CSU-a i Zelenih. Istoga dana izgubili su i vodeću poziciju u Bremenu, prvi puta nakon 73 godine. Loš izborni skor njemačkih socijaldemokrata mogao bi voditi ka promjeni na čelu stranke, a ta promjena, kako se već neko vrijeme spekulira, izazvati izlazak SPD-a iz velike koalicije na nacionalnoj razini.

Kako smo već pisali, u tom slučaju ne bi bilo preveliko iznenađenje da preslagivanje na njemačkoj političkoj sceni završi ranijim odlaskom Angele Merkel s pozicije njemačke kancelarke. No, kao i u slučaju Italije, dan nakon izbora još je prerano za definitivne zaključke.

5. Poljska: konzervativci nadjačali ujedinjenu oporbu

Europska koalicija, savez pet poljskih oporbenih stranaka, na biralištima u nedjelju ipak nije ozbiljno ugrozila vladajuću stranku Pravo i pravda (PiS). Konzervativni populisti dobili su oko 45 posto glasova, dok je oporbenom bloku pripalo oko 38 posto glasova.

No, europski izbori u Poljskoj bili su zapravo samo test pred parlamentarne izbore koji se trebaju održati najkasnije do studenog ove godine. Oporba je na EU izborima testirala može li ujedinjena – a ovo je prvi puta da se taj savez pojavio na biračkom listiću – ugroziti PiS na nacionalnim izborima. Zasad se čini da će to za oporbene stranke, ako uspiju održati svoju koaliciju do jeseni, biti vrlo teška misija.

6. Grčka: početak kraja Syrizine vlasti

Europski izbori u Grčkoj trebali su također biti test prije jesenskih parlamentarnih izbora, ali ispalo je da će Grci na birališta ipak ranije. Nakon nedjeljnog poraza, grčki premijer Aleksis Cipras, kako javljaju mediji, zatražio je da predsjednik raspiše prijevremene izbore u lipnju.

Prije četiri godine, u jeku grčke krize, Syriza je na parlamentarnim izborima pomela političku konkurenciju. I to dva puta, u siječnju, pa ponovno u rujnu (na izvanrednim izborima koje je izazvao Cipras). No, ove nedjelje njegova je lijeva koalicija stranaka poražena, čime je potvrđeno da je Syriza daleko od podrške koja ju je 2015. godine dovela na vlast. Na europskim izborima uvjerljivo – i očekivano – pobijedila je oporbena konzervativna Nova demokracija.

7. Austrija: birači kaznili krajnju desnicu

Austrijski kancelar Sebastian Kurz može biti zadovoljan. Skandal u kojem je pred izbore upleten njegov donedavni koalicijski partner, ipak nije naštetio Austrijskoj narodnoj stranci (ÖVP). Birači su očito honorirali hitru reakciju Kurza na objavu video snimke (Kurz je, podsjetimo, odmah raskinuo suradnju s krajnje desnom Slobodarskom strankom), pa je njegova stranka na EU izborima osvojila 35 posto glasova, što je oko osam postotnih bodova više nego prije četiri godine. Krajnje desni FPÖ na biralištima je prošao lošije nego 2014. godine (17 posto u odnosu na 19,7 posto).

U ponedjeljak je austrijska vlada srušena u parlamentu, nakon što joj je u parlamentu izglasano nepovjerenje. Austrija, dakle, uskoro ide na prijevremene izbore. Za Sebastiana Kurza ishod europskih izbora stoga je više nego dobra vijest.