Gotovo 70.000 ljudi lani najavilo traženje azila u Hrvatskoj, zahtjev na kraju podnijelo njih 1783. Telegram donosi pozadinu
Što se krije iza eksplozije broja ljudi koji iskazuju namjeru za podnošenjem zahtjeva za međunarodnom zaštitom
U prošloj je godini broj stranih državljana koji su izrazili namjeru da u Hrvatskoj zatraže azil eksplodirao, povećao se za više od pet puta u odnosu na 2022. godinu. Ipak, broj osoba koje su doista i podnijele zahtjev za azil lani je pao, i to za 35 posto u odnosu na 2022.
Prema podacima koje smo dobili od Ministarstva unutarnjih poslova, čak 68.114 osoba lani je izrazilo namjeru za podnošenjem zahtjeva za međunarodnu zaštitu u Hrvatskoj. Godinu dana ranije takvih je iskaza bilo 12.872.
To zapravo znači da su se ti ljudi izjasnili da je njihov plan zatražiti međunarodnu zaštitu u Hrvatskoj, i to u trenutku kad ih je policija zatekla u ilegalnom prelasku granice ili na teritoriju Hrvatske. Policija je registrirala tu njihovu namjeru, a posao joj je bio i da im nakon toga uzme otiske prstiju i fotografira one starije od 14 godina. Obveza države bila je i osigurati im smještaj u prihvatilištu za tražitelje međunarodne zaštite Porin, a iznimno mogu dobiti smještaj u prihvatnom centru Ježevo ili tranzitnim prihvatnim centrima Trilj ili Tovarnik.
Koliko je doista zahtjeva za azilom predano?
Jasno je, naravno, da u tim objektima nema ni približno dovoljno mjesta za smještaj svih ljudi koji su iskazali namjeru za traženjem međunarodne zaštite, kao i da se najveći dio njih više ne nalazi u Hrvatskoj. Pokazuje to i broj zahtjeva tražitelja azila u Hrvatskoj. Takav se zahtjev podnosi u prihvatilištu i MUP nam je odgovorio da su lani bila 1783 zahtjeva. To je 35 posto manje nego 2022. godine kada je zahtjev za azil podnijelo 2727 osoba.
Iz MUP-a objašnjavaju da bilježe porast izraženih namjera za podnošenjem međunarodne zaštite u 2023. u odnosu na 2022. godinu od 429 posto zbog činjenice da je Hrvatska ulaskom u schengensku zonu 1. siječnja 2023. postala atraktivnija za podnošenje tih zahtjeva. Pritom tvrde da pad podnesenih zahtjeva za azilom od 35 posto, unatoč velikom porastu izraženih namjera, ukazuje na zloupotrebu međunarodne zaštite.
MUP odgovara: to je zlouporaba
“Iskazivanjem namjere za međunarodnom zaštitom u Hrvatskoj strani državljanin može slobodno putovati kroz Hrvatsku do druge, željene destinacije u Europi. U prilog tome govori činjenica da i dalje najveći broj stranih državljana koji iskažu namjeru za međunarodnom zaštitom zloupotrebljava sustav azila u Hrvatskoj, u prihvatilištima se zadržavaju vrlo kratko i nastavljaju put prema drugim europskim državama”, objašnjavaju iz MUP-a.
Takva je situacija i razlog što je slovenska vlada do 22. lipnja produžila kontrole na granicama s Hrvatskom i Mađarskom, odnosno unutar schengenskog prostora. Službeno je objašnjenje i za produljenje kontrole i za njezino prvotno uvođenje bilo pogoršanje sigurnosti na Bliskom istoku i prijetnje terorizmom, nastavak ruske invazije na Ukrajinu, nasilje u pojedinim afričkim zemljama i sigurnosna situacija u Afganistanu. Kad god se na sastancima predstavnika ministarstava unutarnjih poslova susjednih država članica EU, Hrvatske, Slovenije i Italije, koja je također uvela kontrolu granica, otvaralo pitanje boljeg čuvanja schengenske granice, iz hrvatskog su MUP-a naglašavali da su i prije ulaska u Hrvatsku migranti prešli teritorij barem jedne članice EU.
Svaki treći Afganistanac, ima i dosta Rusa
Prema podacima za prvih devet mjeseci prošle godine, upravo je Afganistan zemlja iz koje je došlo najviše osoba koje su iskazale namjeru zatražiti međunarodnu zaštitu u Hrvatskoj. Tada su Afganistanci činili 32 posto onih koji su iskazali namjeru za traženjem međunarodne zaštite u Hrvatskoj, što je gotovo svaka treća osoba. Oko 13 posto bili su građani Turske, a 11,5 posto otpadalo je na ruske državljane. U devet mjeseci takvu je namjeru iskazalo i više od dvije tisuće državljana Sirije.
Svi oni očito su nastavili put prema Zapadu, jer zahtjev za azilom u Hrvatskoj je podnijelo njih tek 2,6 posto, odnosno svaki 38. strani državljanin koji je policiji kazao da namjerava tražiti međunarodnu zaštitu u Hrvatskoj.