Gradonačelnik koji mahnito pegla službene kartice na dnu ljestvice transparentnosti. 'Ma to je zato što nismo objavili neke dokumente'

Otok je među 127 hrvatskih gradova na pretposljednjem mjestu, gora je jedino Popovača

FOTO: Pixsell

Gradonačelnik Otoka, saborski zastupnik HDZ-a i pomoćnik glavnog tajnika te stranke, Josip Šarić, nekoliko se godina na službenim mrežnim stranicama naveliko hvalisao kako je grad na čijem je čelu ocijenjen maksimalnom ocjenom izvrstan (5) za proračunsku transparentnost. To ocjenjivanje već devet godina provodi Institut za javne financije, a cilj je poticanje proračunske transparentnosti kako bi se omogućila kontrola prikupljanja i trošenje javnog novca.

Zato je logično da se župani, gradonačelnici i općinski načelnici rado hvale kada dobiju ocjenu izvrstan, ali kada je ocjena niža, to ne objavljuju. Upravo to dogodilo se s Gradom Otokom, čiju je transparentnost spomenuti Institut u prošloj godini ocijenio tek trojkom. Otok je tako, među 127 hrvatskih gradova na pretposljednjem mjestu. Po transparentnosti od Otoka gora je jedino Popovača koja je ocijenjena dvojkom.

Ogromni troškovi za reprezentaciju

Naravno, tu informaciju nije bilo moguće pronaći na mrežnim stranicama tog najmanjeg grada u Vukovarsko-srijemskoj županiji, grada na čijem je čelu još od prvih višestranačkih izbora, daleke 1990., dakle već više od 30 godina, ista osoba – Josip Šarić.

Telegram je u više navrata pisao kako Šarić troši ogromni javni novac za reprezentaciju i krajnje nejasno navodi svrhu. Značajne iznose potrošene u restoranima, hotelima ili za kupnju darova obično bi strpali pod stavku ”izaslanstva”, ne objašnjavajući o kakvim se izaslanstvima radi i tko ih je činio. Te odgovore bilo je nemoguće dobiti, pa se Telegram, da bi dobio tražene informacije, u nekoliko navrata morao obratiti Povjereniku za informiranje kako bi naložio Gradu Otoku da dostavi traženo. No, ni tada ne bismo dobili potpune odgovore.

Nemilosrdno peglanje sležbenih kartica

Tako smo krajem 2020. objavili kako gradonačelnik Šarić pegla svoje službene kartice i da za kojekakva ”izaslanstva” svakog mjeseca troši dvadesetak tisuća tadašnjih kuna. Zahvaljujući zviždaču Telegram je dobio djelomičan uvid u financijske kartice Grada Otoka. Iz njih je bilo vidljivo kako je Grad Otok, što službenim karticama gradonačelnika, što na temelju faktura, plaćao skupocjene parfeme, kravate, razne suhomesnate proizvode i vina, a sve za potrebe fantomskih ”izaslanstava”.

Tisuće i tisuće tadašnjih kuna, također na račun misterioznih ”izaslanstava”, potrošeno je po skupim zagrebačkim restoranima poput Okusa mora, Uvik isto, Modre stine, Purgera, Tip-topa, Vinodola, Bulla, Trnja, Mex Cantine, Argantija, Bobana… Uza sva nastojanja i ocjenu odličan za proračunsku transparentnost Instituta za javne financije, Grad Otok Telegramu nije odgovorio o kakvim se silnim izaslanstvima radi.

Šarić tvrdi da je problem u dokumentaciji

Ovogodišnji izvještaj Instituta za javne financije, koji sada transparentnost Grada Otoka ocjenjuje trojkom, a ne više odličnom ocjenom, tim je porazniji za gradonačelnika Šarića, jer je od ukupno 127 gradova njih čak 109 dobilo peticu. Pitali smo ga kako komentira tako strmoglav pad proračunske transparentnosti.

“Institut za financije objavio je rezultate transparentnosti za 2022. godinu tijekom koje je Grad Otok imao određenih propusta u objavi pet dokumenata koji se prate prilikom ocjenjivanja transparentnosti gradskih proračuna”, pojašnjava gradonačelnik Šarić te nabraja o kojih se pet dokumenata radi. To su bili Godišnji obračun proračuna za 2021. godinu, Polugodišnji obračun za 2022., objava Plana proračuna za 2023. i usvojeni Plan proračuna za 2023. godinu s Vodičem za građane. “Od navedenih dokumenata Grad Otok je imao objavljena tri zbog čega je i takva ocjena”, pojasni je Šarić.

Sad je jasnije zašto je dobivao petice

Telegram se s istim pitanjem obratio i Institutu za javne financije a njihov odgovor sličan je Šarićevom. No, odgovorili su i nešto što možda objašnjava zašto je Grad Otok dobivao petice za transparentnost u vrijeme kada su za njih nezgodne podatke, kao što je Telegram pisao, skrivali kao zmija noge, tajeći tko su izaslanstva na koje se trošio enorman novac.

“Iako su se naši projekti transparentnosti bavili i bave znanstvenim utvrđivanjem uzroka, odnosno posljedica različitih razina proračunske transparentnosti, ne bavimo se pojedinačnim ispitivanjem zašto je neka općina, grad ili županija objavila veći ili manji broj dokumenata. Stoga se i svi naši zaključci proizašli iz znanstvenih radova odnose na cijelu populaciju (odnosno sve lokalne jedinice), a ne na pojedinačnu općinu/grad ili županiju” , stoji u odgovoru Instituta za javne financije. Osnivač Instituta je Republika Hrvatska, a njegov ravnatelj je Vjekoslav Bratić.