Grčka se priprema za bankrot, a možda i raspisivanje prijevremenih izbora
Članice EU ovoga puta ne žele popustiti, odluka MMF-a mogla bi biti presudna
Grčka se priprema za dramatičan korak proglašenja bankrota. To će se dogoditi ako se ne dogovore s vjerovnicima do kraja travnja. Prema navodima koje je objavio Financial Times pozivajući se na svoje izvore bliske vladi premijera Alexisa Tsiprasa, radikalna lijeva koalicija više nema iluzija o rasponu svojih opcija.
Grčka ubrzano ostaje bez novca
Nakon što je prošloga tjedna platila jednu radu kredita MMF-u, Grčka je sačuvala 2,5 milijarde eura za rate koje stižu u svibnju i lipnju. Država ubrzano ostaje bez novca za plaćanje ostalih kredita, za plaće u javnom sektoru i državne mirovine.
Mora platiti 16 milijardi eura do srpnja
Samo ovoga mjeseca mora isplatiti 2,4 milijarde eura mirovina, plaća državnim službenicima i javnim poduzećima. MMF-u za mjesec dana mora platiti 7,2 milijarde eura, a za dva mjeseca još 1,6 milijardi eura. Nadaju se da će uvjeriti MMF da reprogamira otplatu. S plaćama i mirovinama, to je 16 milijardi eura do početka srpnja.
Bankrot će biti potez bez presedana
Grčki bankrot mogao bi duboko potresti eurozonu. Niti pet godina nakon što su je počeli spašavati prvim kreditima Europske unije i MMF-a, pomoć je narasla na 245 milijardi eura. Dobra vijest je da su banke izložene s tek 17 milijardi eura a da će ostatak institucije lakše amortizirati nego što se čini, ali neće biti bezbolno.
Ovo je možda i uobičajeni grčki pritisak
Upozorenje o izglednom bankrotu mogla bi biti pregovaračka taktika, grčkoj vladi dosad nisu bili strani slični potezi, od traženja ratne odštete od Njemačke, do Tsiprasovog demonstrativnog odlaska Putinu kojim je htio pokazati da se ne smatra osuđenim na kompromise sa članicama EU. Grčka vlada i dalje pokušava izboriti bitno lakše uvjete vraćanja dugova od onih koje su dogovarali njihovi prethodnici.
I druge se zemlje EU već se mire s bankrotom Grčke
Prije nekoliko tjedana, iznervirane grčkim ponašanjem koje smatraju neozbiljnim i neprofesionalnim, članice EU prestale su pozivati na dogovor kako bi se spriječio izlazak Grčke iz eurozone a zatim i bankrot.
Prvo su u medijima počele češće poruke da bi za eurozonu bilo bolje da Grčka ode, a zatim i poruke da se EU neće dati zaplašivati grčkim bankrotom. Prkosna retorika grčke vlade dobila je uzvratni udarac. Članice EU počele su kovati planove za slučaj da Grčka bankrotira.
Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitung piše da su prošlog tjedna na sastanku radne skupine Eurogroup prestavnici članica eurozone bili razočarani Grčkim nastupom. Kažu da Grci nisu pripremili nikakve planove strukturnih reformi, a novina citira izvore koji kažu da se grčki predstavnik “ponašao kao taksist, samo je pitao gdje je novac.” Grčko ministarstvo financija sve je demantiralo.
Bankrot bi prekinuo stimulativne mjere ECB-a u Grčkoj
Jedna od prvih posljedica grčkog bankrota bilo bi prekidanje mjera povećanja likvidnosti koje je u eurozoni započela Europska središnja banka pumpajući novac u sustav otkupom državnih obveznica. Zatim bi se počele zatvarati neke grčke banke, država bi morala uvesti kontrolu prometa kapitala da građani ne isprazne banke i ekonomija bi se destabilizirala.
Grčka ne bi odmah odbacila euro
Bankrot ne znači automatski izlazak Grčke iz eurozone ali premijeru Tsiprasu, koji je u predizbornoj kampanji obećao da će zadržati euro, to bi postalo gotovo nemoguće jer ne bi mogao ispuniti osnovne kriterije. Iz eurozone stižu poruke da je 19 članica dovoljno jako da prežive grčki bankrot ali to bi ipak bila sasvim nova situacija i nitko ne može biti siguran kako bi završilo.
Grčka i dalje želi dogovor s vjerovnicima
Grčko ministarstvo financija u ponedjeljak je ponovno izjavilo da se želi dogovoriti s vjerovnicima, u priopćenju stoji: “Nastavljamo neprekinutu potragu za rješenjem koje će odgovarati svima, u skladu s mandatom koji smo dobili od birača.” Pregovori su se u ponedjeljak nastavili u Ateni i Bruxellesu. Tema su fiskalne mjere, proračunski ciljevi i privatizacije bez koje vjerovnici ne žele dati nove pozajmice za plaćanje starih kredita.
Čak i da hoće, Tsipras ne može provesti reforme ako nije spreman platiti političku cijenu kod kuće
Syrizu je na vlast doveo višegodišnji antireformski pokret koji se opire bilo kakvim daljnjim reformama. Nova pozajmica od 7,2 milijarde koju su trebali dobiti lani nije isplaćena jer su se Grci sukobili s kreditorima oko reformi koje su im bile politički preopasne.
Grčka je odbila reformu mirovinskog sustava i smanjenje sadašnjih mirovina teizmjene zakona kojima bi se omogućila masovna otpuštanja u privatnom sektoru. Ministar financija Yanis Varoufakis prošlog je tjedna ponovio da će vladin prioritet biti obveze prema građanima,uključujući isplatu mirovina i plaća.
Iako je na vlast došao obećavajući smanjenje duga, Tsipras je nakon izbora promijenio priču i počeo tvrditi da će Grčka sve uredno platiti MMF-u, a postupno je počeo popuštati i zahtjevima EU ali više iz računice.
Navodno planiraju prijevremene izbore
Njemački Bild citira neimenovanog grčkog ministra koji kaže “Nemamo što izgubiti. Ako EU ostane tvrda moramo pokazati da smo i mi. Grčki narod je uz nas”.