Guardian piše kako će se Erdogan sada konačno morati suočiti s prijetnjom tzv. Islamske države
Za zločin u Istanbulu kriva je i pogrešna politika turskog predsjednika
Današnji teroristički napad u središtu Istanbula potvrdio je neizvjesnu poziciju Turske na prvoj liniji sukoba između tzv. Islamske države i zapadnih te arapskih vlada. Bombaši-samoubojice ISIS-a u Turskoj su lani počinili najmanje dva slična zločina – u Ankari i u Suruçu, gradu u blizini granice Sirije i Turske.
No, unatoč tome tvrdoglavi turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan i dalje ustraje u sukobu s – Kurdima. Sijepa je to Erdoganova opsesija, koja je namjerno eskalirala prošlog ljeta uoči općih izbora, i prioritet je turskom predsjedniku unatoč zbivanjima u okruženju.
Kurdi kao teroristi
Uoči napada u Istanbulu premijer Ahmet Davutoglu, odani Erdoganov sljedbenik, kazao je na okupljanju vladajuće Stranke pravde i razvitka (AKP) da će snage sigurnosti na neodređeno vrijeme nastaviti “slamati otpor Kurda”. “Mi ćemo nastaviti borbu protiv terorista s velikom odlučnošću, sve dok… naše planine, ravnice i gradovi ne budu očišćeni od tih ubojica”, rekao je Davutoglu. Za turskog premijera u tom govoru ubojice nisu bili ISIS-ovi džihadisti, već borci proautonomaške Kurdistanske radničke stranke, piše Guardian.
Nakon što je u listopadu prošle godine u dvostrukom samoubilačkom napadu u Ankari stradalo više od stotinu ljudi, od kojih su većina bili Kurdi i oporbeni aktivisti, Erdogan je prvo insinuirao da su napad zajednički počinili ISIS i kurdski militanti, no njegova je tvrdnja odmah ismijana i odbačena. Nakon današnjeg napada izbjegao je ponavljanje iste pogreške i odmah upro prstom u ISIS. “Oštro osuđujem teroristički napad koji se dogodio u Istanbulu… ocijenjen kao napad bombaša-samoubojice sirijskih korijena”, rekao je on.
PHOTOS: Images from the scene after a suicide blast kills at least 10 people. https://t.co/Endv6sFvC3 pic.twitter.com/e5YP05CWwS
— Reuters (@Reuters) January 12, 2016
Erdoganova nevoljkost
Analitičari ističu da PKK, pa ni njegova ekstremistička frakcija Sokolovi slobode, nikad nisu napadali civilne ciljeve u u većim turskim gradovima, te navode da bi takva akcija bila za njih kontraproduktivna. Zločin u Istanbulu tako je još jedan veliki sigurnosni propust za koji je kriva Erdoganova politika.
Turski saveznici nadaju se da će se Erdoganova neoislamistička vlada, za koju se odavno sumnja da tajno pruža podršku militantnim sunitskim muslimanskim skupinama koje se bore protiv sirijskog predsjednika Bašara al-Asada, kao i da sudjeluje u ISIS-ovom švercu nafte, ipak sada odlučiti za oštriju politiku prema džihadistima.
Zapadne saveznike prilično je razljutila i Erdoganova nevoljkost da pomogne iračkim i sirijskim Kurdima u borbi protiv ISIS-a, što je posebno došlo do izražaja tijekom opsade Kobanija u sjevernoj Siriji 2014. godine. Tek je lani Turska popustila i pristala da zapadna koalicija koristi njihove zračne baze u operacijama protiv ISIS-a.
Strašne posljedice
Europska unija je pak kritizirala Erdoganovu posvećenost borbi protiv Kurda dok je istovremeno zemlju zapljuskivao val sirijskih izbjeglica na sjeveru te ISIS-ovih militanata na jugu, koji su preko Turske ulazili u Europu. Tri milijarde eura pomoći iz blagajne EU trebalo bi ga natjerati da se više posveti rješavanju tih problema nego obračunu s Kurdima.
Turski ministar unutarnjih poslova Efkan Ala izjavio je tijekom vikenda da su pokrenute nove protuterorističke granične mjere te da je Turska dosad zarobila i deportirala ukupno 2896 ljudi osumnjičenih da su povezani s ISIS-om, no te su mjere nedovoljne da se zaustavi ulazak terorista u Tursku, novačenje simpatizera ili njihov odlazak dalje prema zemljama EU.
Strašne posljedice toga već su vidljive. Teroristički udari u Turskoj uzdrmali su položaj te zemlje kao turističke sile, a današnji napadi u samom srcu Istanbula samo će sve pogoršati.