Hit. Ovo je službeni Vladin dokument: ‘Plan je da do 2030. samo 80 posto ljudi misli da je Hrvatska jako korumpirana’
Rezultati zadnjeg Eurobarometra bili su užasni, 97 posto ljudi smatra korupciju široko rasprostranjenom. Vlada je sad napisala kako to misli promijeniti
Još jedno desetljeće dijeli Hrvatsku od sustizanja bolje razvijenih, zapadnih članica Europske unije, uvjeravao je neki dan s pozornice u Opatiji premijer Andrej Plenković. Korak s razvijenijima uhvatit ćemo do 2030. godine “koristeći našu sposobnost, mudrost, organiziranost, znanje, projekte, njihovu realizaciju”, nabrajao je ambiciozno predsjednik Vlade.
Nije, međutim, Vlada u svemu jednako ambiciozna. Kad je u pitanju percepcija građana o korupciji, Banski dvori imaju skromnije planove: Hrvatska ni 2030. neće sustići razvijenije članice EU-a, poput Danske, Finske, Švedske ili Nizozemske, gdje većina ljudi smatra da je korupcija u njihovim zemljama rijetkost. To nije naša percepcija – to je strategija Plenkovićeve Vlade.
Vladini (ne)ambiciozni planovi
Sa sjednice prošloga tjedna Vlada je u Sabor poslala prijedlog Strategije sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine, dokument od 60-ak stranica u kojem Ministarstvo pravosuđa i uprave razrađuje mjere za suzbijanje korupcije. U njemu jedan neobičan detalj privlači pozornost.
Vladin je plan da u Eurobarometru, anketi koja se provodi u svim članicama EU-a, 2030. godine 80 posto ispitanika u Hrvatskoj smatra da je korupcija u zemlji raširen problem. I to bi, doduše, bio napredak jer su rezultati zadnjeg Eurobarometra bili poražavajući – 97 posto ljudi smatralo je korupciju široko raširenom. Bili smo na neslavnom prvom mjestu u cijeloj EU.
U Vladi bi, očito, smatrali uspjehom da se ta percepcija u narednom desetljeću poboljša makar i toliko da postotak padne sa 97 na – i dalje visokih – 80 posto. A zašto uopće 80? U resoru ministra Ivana Malenice kaže da je ta ciljna vrijednost “okvirno procijenjena”, uzimajući u obzir ranije ankete za Hrvatsku i podatke za druge članice EU-a nakon pristupanja Uniji.
Daleko od najrazvijenijih
Iz Ministarstva kažu da strategija naglašava da se visoki postotci percepcije korupcije ne mogu zanemariti jer “nepobitno upozoravaju na nedostatak povjerenja građana u institucije i javnu vlast”. “Ipak, uzima se u obzir i činjenica da ovakva istraživanja nisu u potpunosti točni pokazatelji stvarnog stanja pojavnosti korupcije u društvu, budući da se temelje na osobnom dojmu građana, na koje mogu utjecati mnogi različiti faktori”, napominju još.
Osamdeset je, dakako, bolje od 97, ali gdje nas to smješta u Europskoj uniji? Lani bismo s tom brojkom bili negdje u samoj sredini, u društvu s, na primjer, Bugarskom i Rumunjskom. Kad je u pitanju percepcija korupcije, za hvatanje koraka s najrazvijenijima trebat će nam, očito, više od desetljeća.