Hrvatska je, iz straha od rezultata arbitraže oko Pirana, blokirala izjavu EU o odluci spora Kine i Filipina

Hoće li ovaj potez biti prekretnica u odnosima s Kinom

09.02.2016., Zagreb -  Miro Kovac, ministar vanjskih i europskih poslova. 
Photo: Davor Puklavec/PIXSELL
FOTO: PIXSELL

Hrvatska je u Bruxllesu, na opće iznenađenje, zajedno s Mađarskom i Grčkom, blokirala donošenje zajedničke izjave 28 članica EU o odluci Arbitražnog suda u Haagu u sporu Kine i Filipina oko prava u Južnokineskom moru. Stalni međunarodni arbitražni sud u Den Haagu, razmatrajući tužbu Filipina, donio je presudu na više od pet stotina stranica u kojoj je istakao kako nema nikakvih dokaza da je Kina kroz povijest imala ekskluzivna prava na Južnokineskom moru.

Također je zaključio kako su otoci koje su posljednjih godina izgradili Kinezi nasipavanjem sprudova i grebena, izgrađeni ilegalno te da se zbog toga moraju ukloniti. Pri tomu se Arbitražni sud pozvao na UN-ovu Konvenciju o pomorskim pravima koji dopušta da se takozvana ekskluzivna gospodarska zona formira na do 200 nautičkih milja od obale neke države. Po tvrdnjama Međunarodnog arbitražnog suda, Kina ima pretenzije na daleko veće područje, na gotovo 90 posto Južnokineskog mora, što nije moguće po međunarodnim zakonima.

Neprihvatljive granice koje je postavila Kina

Takva odluka Arbitražnog suda težak je udarac za Kinu: Peking je, naime, oduvijek tvrdio kako je Južnokinesko more njegovo teritorijalno more jer je to bilo i kroz cijelu povijest. Južnokinesko more prostire se na 3,5 milijuna četvornih kilometara i kroz njega prolazi jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih ruta, takozvani Pomorski put svile. Osim toga stručnjaci tvrde da je Južnokinesko more bogato naftom poput Perzijskog zaljeva: procjenjuje se da na njegovu dnu leži oko 18 milijardi tona sirove nafte.

Zbog toga ne čudi što se oko prava na Južnokinesko more spori čak devet država, Indonezija, Brunej, Filipini, Vijetnam, Kambodža, Kina, Malezija, Tajvan i Singapur. Svi oni smatraju da se brojni otoci, sprudovi i grebeni nalaze unutar njihovih teritorijalnih mora te da su granice koje je postavila Kina, za njih potpuno neprihvatljive. Zbog geostrateške važnosti u sukobe oko Južnokineskog mora upleli su se SAD i Japan koji politički i vojno podupiru sve države koje se spore s Kinom.

Jedan visoki dužnosnik EU, objasnio je kako su Bruxellesu potpuno nerazumljivi razlozi zbog kojih su Hrvatska, Mađarska i Grčka blokirali donošenje zajedničke izjave. Ustvrdio je kako se u njoj EU ne opredjeljuju niti za jednu stranu u sporu, ni za Kinu ni za Filipine te da nema namjere biti kritična spram Pekinga. Međutim, već sama izjava u kojoj bi se potvrdila nadležnost suda u Haagu za spor između Kine i Filipina te zahtjev da se odluke međunarodnih institucija moraju poštivati, potpuno su neprihvatljive za Peking.

Hrvatsko povlačenje iz arbitraže sa Slovenijom

U razgovoru za Telegram visoki dužnosnik EU pretpostavio je kako se Hrvatska odlučila na takav korak zbog toga što se povukla iz spora koji se vodio između Zagreba i Ljubljane pred Međunarodnim arbitražnim sudom. Kao što je poznato Hrvatska se jednostrano povukla iz arbitražnog postupka o utvrđivanju morske granice u Piranskom zaljevu zbog toga što je otkrila nezakonito postupanje i zloporabe slovenske strane.

“Hrvatska se, zapravo, našla u sličnoj poziciji kao Kina: dok Peking, naime, otvoreno izjavljuje kako ne priznaju nadležnost Arbitražnog suda, Zagreb se povukao iz postupka jer je izgubio povjerenje u objektivnost suda nakon što je utvrdio da Slovenija zakulisnim igrama i podmetanjima nastoji izlobirati presudu u svoju korist.

No, ako se uklone oni koji su se pokušali na nezakonit način uplitati u suđenje, kao što je to učinjeno, onda to nikako ne može biti valjan razlog da se prekine arbitraža. Zagreb vjerojatno pretpostavlja da će, kada Arbitražni sud donese presudu u sporu sa Slovenijom, biti u istoj poziciji kao sada Kina. Najvjerojatnije neće htjeti priznati odluku Arbitražnog suda u Haagu, pa zbog toga već sada, dakle, unaprijed, želi pokazati da ne će biti obvezan prihvatiti presudu međunarodne arbitraže”.

Grčkoj su odnosi s Kinom preznačajni

Mađarska i Grčka blokirale su donošenje zajedničke izjave zbog posve drugih razloga. Ponajprije zbog bliskih političkih i ekonomskih odnosa s Kinom. Budimpešta je popisala nekoliko važnih ugovora o gospodarskoj suradnji s Pekingom, Među ostalim, Kinezi grade brzu prugu između Beograda i glavnog grada Mađarske.

Ekonomski interesi Grčke još su veći od Mađarskih. Grčki premijer Alexis Tsipras nedavno se vratio iz Pekinga gdje je imao izrazito uspješne razgovore te je potpisao cijeli niz ugovora o proširenju gospodarske suradnje. Što je za Grčku, zbog njene dugotrajne i teške gospodarske krize, od životne važnosti. Koliko su odnosi s Kinom značajni za Atenu pokazuje i to da je grčki parlament neposredno prije puta Tsiprasova puta u Peking ratificirao sporazum po kojemu je Kina dobila dugogodišnju koncesiju za korištenje luke u Pireju. Osim toga, Atena vodi teritorijalne sporove s Turskom pa zbog toga ne želi unaprijed dati potporu radu Međunarodnog arbitražnog suda.

Sljedeći tjedan tražit će se kompromisno rješenje

U ovom trenutku među člancama EU kolaju dva prijedloga zajedničke izjave, no oba su blokirana. Unatoč intenzivnih konzultacija, do petka se nije uspjelo postići konsenzus, pa će se razgovori nastaviti u ponedjeljak i utorak kada bi, očekuje se u Bruxellesu, napokon trebalo pronaći kompromisno rješenje. Nekoliko dužnosnika EU uvjereno je da će se postići dogovor tek kada u razgovore budu uključeni najviši državni dužnosnici Hrvatske, Mađarske i Grčke.

Zajedništva oko presude Arbitražnog suda u Haagu nema ni među članicama ASEAN-a, regionalne organizacije država Jugoistočne Azije. Ni one nisu uspjele formulirati zajedničku izjavu o presudi u korist Filipina. Vijetnam, Malezija, Filipini i Bruneji htjeli su dati potporu odluci suda, dok su se tomu usprotivili Indonezija, Kambodža, Laos, Mijamar, Singapur i Tajland.

Odnosi Hrvatske i Kine nisu idilični

Nesuglasje među članicama EU i ASEAN-a veliko su ohrabrenje i satisfakcija za Kinu koja od početka osporavala nadležnost sud u Haagu. U konkretnom slučaju, dodatni motiv za odbijanje presude, bila je i činjenica da u je sudskom vijeću koje je vodilo spor između Kine i Filipna, sjedi japanski sudac, premda je njegova zemlja izrazito zaintersirana da se donese odluka na štetu Kine.

Stoga je Peking odlučno odbacio mogućnost prihvaćanja odluke suda u Haagu pa mu je sada dragocjena potpora koju dobiva od jednog broja država. Iako je Hrvatska, zbog vlastitih interesa, a ne zbog sklonosti Pekingu, odlučila blokirati zajedničku izjavu potpori odluci Međunarodnog arbitražnog suda protiv Kine, ipak će kinesko državno i partijsko vodstvo s posebnom pozornošću i zahvalnošću pratiti daljnje ponašanje Zagreba.

Odnosi između Zagreba i Pekinga, naime, nisu baš idilični, a Kina s pravom zamjera vlastima u Hrvatskoj potpunu nezaintersiranost za proširenjem političke i gospodarske suradnje. Možda će stoga odluka Hrvatske o blokadi izjave EU, biti prekretnica u međusobnim odnosima.