Sjećate li se onog umjetnog otoka koji Kina opsesivno gradi? E pa, sad ih ima već sedam

Otoci se nalaze u Južnokineskom moru, sadrže vojne baze, tunele, skloništa...

ZADNJA IZMJENA: pro. 15, 2017

Najnovije satelitske snimke koje je analizirao Američki centar za strateške i međunarodne studije u Washingtonu, koje su u petak preplavile svjetske medije, otkrivaju da je samo u tri godine, od 2014. do kraja 2017., Kina dovršila izgradnju sedam umjetnih otoka u Južnokineskom moru. Ti otoci zauzimaju površinu veličine 290.000 četvornih metara. Južnokinesko more obiluje malim grebenima i otocima, a samo na Nansha arhipelagu nalazi se oko 750 grebena, otočića, atola, sprudova…

Na jednom takvom mini arhipelagu sagrađena je vojna baza koja se prostire na 1.280 hektara. I dok je svijet usredotočen na praćenje krize na Korejskom poluotoku, Kina je u tišini i daleko od očiju javnosti, buldožerima i bagerima prokopavala kanale kojima su spajali podvodne grebene. Potom su ih pretvarali u atole, koje su nasipali pijeskom, kamenjem, cementom i željezom. Na tako napravljenim umjetnim otocima izgrađeni su aerodromi i luke, hangari, zgrade, radarske instalacije, podzemni tuneli, skladišta, podzemna skloništa za rakete i zrakoplove… Dakle, prave vojne utvrde.

Milijarde dolara za izgradnju umjetnih otoka

Samo u posljednjih nekoliko mjeseci utvrđeno je da je Kina na umjetnom otoku Fiery Cross, kako ga nazivaju Amerikanci, dovršila postavljanje visokofrekventnih radarskih instalacija na golemim stupovima, dok su kompjuterska oprema i senzori sakriveni ispod bijelih kupola. Na tom otoku dovršena je također gradnja niza podzemnih tunela u kojima se vjerojatno nalaze skladišta za streljivo, vodu i gorivo. Ranije analize potvrdile su iznimnu učinkovitost visoko frekventnih radarskih instalacija na Cuarteron Reefu, još jednom od umjetnih otoka u arhiplagu Nansu, koji služi za praćenje oceanskih struja, ali i, dakako, kretanje brodova.

Sve će to dodatno povećati sposobnost Kine da nadzire sve brodove i zrakoplove koji se nalaze na južnom dijelu Južnokineskog mora. Washington i njegove azijske saveznike najviše pak uznemirava činjenica da su se kineski vojni pipci proširili na udaljenost od čak 1500 kilometar od kineske obale. Procjenjuje se da je Peking posljednjih godina potrošio više milijardi dolara na izgradnju tih umjetnih otoka, čime su jednako zabrinute SAD, ali i njihovi saveznici, Brunej, Indonezija, Malezija, Filipini, Tajvan, Južna Koreja i Vijetnam koji također polažu pravo suvereniteta nad dijelom Južnokineskog mora.

Peking tvrdi da su skroz bezopasni

Peking međutim tvrdi kako ti otoci imaju isključivo civilnu namjenu, a prateći vojni objekti uglavnom služe za njihovu zaštitu. Ti su umjetni otoci od iznimnog strateškog značaja, kako u vojnom i političkom, tako i u ekonomskom smislu. Iz tih novih baza na rubu Južnokineskog mora Peking će, naime, moći kontrolirati pomorske i zračne koridore, i što je jednako važno, istraživat će podmorje za koje se tvrdi da je iznimno bogato naftom i plinom.

Izgradnjom umjetnih otoka Kina je već praktički ostvarila vojnu kontrolu na jednom od najprometnijih plovnih putova na svijetu kojim se odvija 30 posto svjetske trgovine na moru, vrijedne 5,3 tisuće milijardi dolara. Da bi se razumijela važnost tog područja, valja podsjetiti da je Steve Bannon, bivši glavni politički strateg Donalda Trumpa, prije smjene upozoravao kako je Južnokinesko more jedna od najopasnijih točaka na svijetu. “U sljedećih pet ili deset godina rat s Kinom je neizbježan. Nema sumnje o tome. Kinezi grade umjetne otoke, pretvaraju ih u nosače aviona i pomorske vojne baze na koje dovode rakete i neizmjerne količine drugog oružja. A, to ne može završiti drugačije nego u ratu”, rekao je.

Novi golemi brod za izgradnju otoka

I dok se Washington i njegovi saveznici dogovaraju kako zaustaviti kinesku vojnu ekspaniziju, Peking je uoči nedavnog posjeta Donalda Trumpa prikazao javnosti novi grandiozni brod, Tian Kun Hao. Brod je dobio ime po legendarnoj golemoj ribi koja se može pretvoriti u mitsku pticu.

Ta grdosija ima palubu veličine devet košarkaških igrališta i sposobna je kopati velikom brzinom u dubini od nekoliko desetaka metara. To je najveći i najmoćniji brod takve vrste u Aziji i služiti će za gradnju umjetnih otoka u Južnokineskom moru. U institutu Marine Design and Research Institute u Šangaju gdje je projektiran novi brod dali su mu ime “čarobni proizvođač otoka.”

Kina se priprema za pogoršanje odnosa

To je izazvalo dodatnu zabrinutost jer to ploveće građevinsko postrojenje ima više funkcija, uključujući sprječavanje erozije obale i stvaranje sigurnih prolaza za plovila i brodove. Takva ekspanzija i demonstracija vojne sile, tvrde u Washingtonu, pokazuje da nema granica kineskim vojnim i političkim ambicijama.

No, takva politika Pekinga nastavak je strategije koja je zacrtana nakon što je u Bijelu kuću uselio Donald Trump. Tada su kineski državni mediji i vojni komentatori upozorili da se Kina mora pripremiti ne za jedan, već za dva sukoba sa SAD-om. Najprije za trgovinski, a potom i za vojni obračun. Državni mediji i vojni analitičari tada su, očito brifirani iz istog izvora, upozoravali da je nakon promjene vlasti u Washingtonu značajno povećan rizik od svih vrsta sukoba između Kine i SAD-a. Zbog toga se Peking, upozorili su, mora pripremiti za ozbiljno pogoršanje američko kineskih odnosa.

Mladen Pleše
Novinar
365 članaka Više o autoru