I Njemačka se, kao Danska i Švicarska, odlučila na kontroverzni plan u vezi s imovinom izbjeglica
Gotovina i vrijednosti koje premašuju iznos od 750 eura se mogu oduzeti
Izbjeglice u Njemačkoj moraju nakon dolaska u zemlju predati gotovinu i vrijednosti vlastima, slično kao što je to praksa i u nekim drugim europskim zemljama poput Švicarske, piše u četvrtak njemački dnevnik Bild.
“Praksa u Bavarskoj, ali i njemački zakoni odgovaraju postupku koji se provodi i u susjednoj Švicarskoj”, rekao je za Bild bavarski ministar unutarnjih poslova Joachim Herrmann.
Oduzima se sve iznad 750 eura
To znači da se izbjeglice nakon dolaska u Njemačku pretražuju kako bi se utvrdilo koje osobne dokumente posjeduju, ali se isto tako utvrđuje i količina novca i ostalih vrijednosti koje imaju kod sebe.
“Gotovina i vrijednosti koje premašuju iznos od 750 eura se mogu oduzeti u slučaju da se očekuje da će osoba u Njemačkoj ući u sustav državne financijske potpore”, rekao je Herrmann.
Financiranje od vlastite imovine
Prema postojećim zakonima podnositelji zahtjeva za azilom su dužni financirati vlastite životne troškove toliko dugo dok posjeduju ušteđevinu ili vrijednosti odnosno mogu postati korisnici državne potpore tek kada ne posjeduju vrijednosti odnosno iznose veće od navedenih. Oduzeta sredstva ili vrijednosti država koristi za financiranje životnih troškova podnositelja zahtjeva za azilom.
U susjednoj saveznoj pokrajini Baden-Wuerttemberg se oduzimaju sve vrijednosti iznad granice od 350 eura. Prema podacima lokalnih vlasti, novopridošlim izbjeglicama je u prosincu u prosjeku bio oduziman “četveroznamenkasti” iznos.
Praksu potvrdila i vlada
Ova praksa je u skladu s njemačkim zakonom o političkom azilu koji nalaže da podnositelji zahtjeva za azilom životne troškove moraju financirati vlastitim sredstvima toliko dugo dok ih posjeduju.
Ovu praksu je potvrdila i vladina povjerenica za integraciju Aydan Oezoguz. “Tko u Njemačkoj podnese zahtjev za azilom mora, prije nego od države zatraži materijalnu pomoć, potrošiti vlastita sredstva, a u to spada i recimo obiteljski nakit”, rekla je Oezoguz za dnevnik Bild.
Uz Njemačku, Danska i Švicarska također oduzimaju vrijednosti od izbjeglica pri čemu je “dopušteni” iznos u Švicarskoj 1.000 franaka.
Danska nastavlja o reformi prava na azil
Bez obzira na val kritika, Danska u četvrtak nastavlja parlamentarnu raspravu o reformi prava na azil, otvarajući put usvajanju vrlo kritizirane mjere – konfiskaciji imovine imigrantima, ali i drugim koracima koji su, po kritičarima, protivni međunarodnim konvencijama.
U strahu od domino efekta, UNHCR je početkom godine osudio tu reformu “koja bi mogla podgrijati strah i ksenofobiju” u svim zemljama koje primaju migrante. Po UNHCR-u, Kopengahen time gazi Europsku konvenciju o ljudskim pravima, Kovenciju o pravima djece i preporuke UN-a o izbjeglicama.
Migranti u položaju kao nezaposleni Danci
Reforma o kojoj je glasovanje predviđeno za 26. siječnja vjerojatno će biti usvojena nakon što su se o njoj dogovorili vladajuća koalicija i oporbeni socijaldemokrati.
“Danska imigracijska politika kreira se u Danskoj, ne u Bruxellesu”, kazala je ministrica za integraciju i imigraciju Inger Stoejbert.
Ona kaže da takve mjere jednostavno stavljaju migrante u ravnopravan položaj s nezaposlenim Dancima koji moraju prodati osobnu imovinu iznad određene vrijednosti, zadane kao prag za ostvarivanje prava na socijalnu pomoć. Tvrdi da će ta sredstva pridonijeti plaćanju troškova zdravstvene skrbi, obrazovanja i stanovanja.
Najneshvaćeniji prijedlog zakon u povijesti
Premijer Lars Lokke Rasmussen ranije je kazao da je riječ o “prijedlogu zakona koji je najneshvaćeniji u povijesti Danske”.
Konfiskacija dragocjenosti migrantima po dolasku u zemlju, najkontroverzniji dio reforme, dobio je najviše kritika. Međutim, i drugi elementi reforme, poput uvjeta boravka i spajanja obitelji također izazivaju polemike.
Za jedne mjera socijalne pravde, a za druge porez na bijedu, ovaj bi dokument policiji trebao dati ovlasti da “oduzme svu imovinu koju tražitelji azila donesu sa sobom, kako bi se njome pokrili troškovi njihova stanovanja i prehrane”. Ako se prijedlog usvoji, policiji će biti dopušteno da od migranata zatraže i konfisciraju svotu koja prelazi iznos od 10.000 danskih kruna (oko 10.200 kuna), kao i predmete čija vrijednost prelazi 10.000 kruna.