Imamo brojke. Trošak kamata koje država plaća je pred eksplozijom, pojest će nam sve EU milijarde iz Fonda za oporavak
Vrijeme lagodnog i jeftinog zaduživanja države je prošlost
Trošak kamata, koji Hrvatska plaća na svoj javni dug, godinama je zbog povoljnih uvjeta zaduženja padao, ali u ovoj godini porastao je za čak osam posto u odnosu na prošlu, dok će dogodine porasti za dodatnih 18,5 posto.
Vrijeme lagodnog i jeftinog zaduživanja države je prošlost, a da slijedi takav rasplet bilo je jasno čim je Europska centralna banka (ECB) u borbi s inflacijom lani u srpnju počela povećavati kamate. Tako su guverneri središnjih banka europodručja, među kojima je i guverner HNB-a Boris Vujčić, ministru Marku Primorcu dodali jednu brigu više kod izrade proračuna.
Uz to, sljedeća bi godina trebala donijeti znatno nižu stopu inflacije, od 3,1 posto, što iz proračunske perspektive znači manje porezne prihode iz kojih bi se mogle platiti te kamate.
U godinu dana trošak kamata raste 18,5 posto
Do ove godine iznos koji je Hrvatska morala odvojiti za kamate na svoje dugove bio je niži od milijardu eura, u ovoj godini popeo se na milijardu i 48 milijuna eura, a sljedeće godine raste za više od 193 milijuna eura (18,5 posto) i bit će 1,24 milijarde eura.
Iznos je to koji pokriva sve proračunske izdatke za znanost i istraživanje u sljedećoj godini. U 2026. godini Hrvatska će samo za otplatu kamata potrošiti gotovo milijardu i pol eura, što je čak 560 milijuna eura više nego u 2022. godini. U samo četiri godine iznos koji se mora odvojiti za plaćanje kamata porast će tako na godišnjoj razini za 57 posto.
Kamata će pojesti sav novac iz NPOO-a
Kamate će svake godine “pojesti” novac koji će Hrvatska dobiti iz EU za provedbu plana oporavka i otpornosti. Ako Hrvatska doista do 2026. godine uspije potrošiti baš svaki euro od 5,5 milijardi eura, koliko joj bespovratno pripada iz Fonda za oporavak i otpornost, plaćanje kamata će u potpunosti anulirati dotok tog investicijskog novca.
Razdoblje rasta kamata najnezgodniji je trenutak koji je Vlada mogla izabrati za snažno povećanje proračunskih izdataka i zaduženje države. Središnja će država imati manjak od 4,1 milijardi eura i taj će minus pokriti uglavnom zaduživanjem, a manjim dijelom novcem prenesenim iz ove godine.
Uz to, država se mora zadužiti i za otplatu obveznica i trezorskih zapisa, ali to neće povećavati ukupan javni dug.